Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

Poslovni broj: P-620/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu toga suda Zoranu Šljivcu, u pravnoj stvari po tužbi tužitelja UC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Branku Jurlini, odvjetniku iz Slatine, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, radi utvrđenja, nakon glavne rasprave održane u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tužene, te ročišta za objavu i dostavu presude održanog 10. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. O d b i j a s e tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj UC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnik kč. br. [katastarska čestica] – šuma s 415 m2, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za KO [katastarska općina], što je tužena dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama, a koju će u suprotnom zamijeniti ova presuda, kao i naknaditi tužitelju troškove postupka, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženoj naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 800,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tužene podnio tužbu navodeći da je posjednik i stvarni vlasnik kč. br. [katastarska čestica] – šuma sa 415 m2 koja je bila upisana u pl. broj: 542 k. o. [katastarska općina], a sada je upisana u pl. broj: 787 za k. o. [katastarska općina]. Ista nekretnina upisana je u zemljišnoj knjizi i to u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kao formalni vlasnik upisana je Republika Hrvatska. Tužitelj je predmetnu nekretninu kupio od MC iz [adresa] **.**.2021., a ista je predmetnu nekretninu naslijedila iza svojih roditelja. U posjedu predmetne nekretnine, kao i ostalih njenih nekretnina tužitelja, a niti posjednike, nikada nitko nije smetao. Kako je vlasništvo stečeno valjanim pravnim poslom, tužitelj ima interes da se uknjiži kao vlasnik u zemljišnim knjigama i predlaže sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tužena se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti predstavlja javno vodno dobro i dio je inundacijskog područja vodotoka Vojlovica, voda prvog reda, prema Odluci i vanjskoj granici neuređenog inundacijskog područja uz lijevu i desnu obalu potoka Vojlovica od km10 + 280 do km24 + 0,30 na području k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], Klasa: UP/I-325-01/20-04/17, Urbroj: 517-07-1-1-20-2 od 24. lipnja 2020. godine. Ističe da iz rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Klasa: UP/I-325-01/22- 02/335, Urbroj: 517-09-1-1-2-22-2 od 24. listopada 2022. godine i Odluke Ministarstva zaštite okoliša i energetike Klasa: UP/I-325-01/20-04/17, Urbroj: 517-07-1-1-20-2 od 24. lipnja 2020. godine, kč. br. [katastarska čestica] u cijelosti pripada javnom vodnom dobru. Poziva se na odredbu čl. 12. st. 8. Zakona o vodama prema kojoj je proglašeno javno vodno dobro i javno dobro u općoj uporabi i vlasništvo je Republike Hrvatske, te na tom dobru druga osoba ne može steći pravo vlasništva. Predlaže da se tužba odbije i tuženoj naknade troškovi postupka.

3. Na navode tužene, tužitelj ističe da dozvoljava da je donijeta odluka kojom je kč. br. [katastarska čestica] – šuma sa 415 m2 vodno dobro, međutim, ne dozvoljava da joj se na opisani način ista čestica oduzima. Predmetna čestica nalazi se dalje od nekretnina koje predstavljaju vodno dobro – vodonosno korito te predmetna nekretnina ne predstavlja vodonosno korito. Bez obzira što su Hrvatske vode ishodile da se na cijeloj nekretnini uknjiže tužitelj ostaje kod zahtjeva te posebno naglašava da je vlasništvo na predmetnom dijelu stekao prije 1990. godine

4. Na navode tužitelja tužena ističe da je kč. br. [katastarska čestica] – Krušćik sa 415 m2 upisana u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vlasništvo Republike Hrvatske – javno vodno dobro u općoj uporabi, time da istom upravljaju Hrvatske vode – pravna osoba za upravljanje vodama. Navedeni upis je proveden temeljem rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 24.10.2022. godine. Odredbom čl. 12. st. 9. i st. 10. Zakona o vodama, određeno je da je javno vodno dobro neotuđivo i da se na istom ne može steći pravo vlasništva niti koje drugo stvarno pravo, osim prava služnosti i prava građenja u skladu sa Zakonom o vodama. Kako je zemljište kč. br. [katastarska čestica] vlasništvo Republike Hrvatske – javno vodno dobro u općoj uporabi, a u konkretnom slučaju tužbeni zahtjev je upravljen na stjecanju prava vlasništva na javnom vodnom dobru, isti valja odbiti primjenom čl. 12. st. 9. i st. 10. Zakona o vodama, jer se javno vodno dobro ne može otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske i na isto treće osobe ne mogu stjecati pravo vlasništva i druga stvarna prava. Ponovno utvrđivanje granica javnog vodnog dobra i to pojedinačne kč. br. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina] u parničnom postupku pred nadležnim sudom nije u sudskoj nadležnosti već u nadležnosti upravnog tijela – Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uprava vodnog gospodarstva i zaštite mora, sukladno čl. 11. u vezi sa čl. 123. Zakona o vodama utvrdilo je granice javnog vodnog dobra Odlukom od 24. lipnja 2020. godine. Tužena predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti.

5. Tužitelj je nadalje istakao da je iz povijesnog prikaza kč. br. [katastarska čestica] – oranica sa 1 kj 339 čhv bila upisana u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da su 22.3.1947. godine predmetna nekretnina kao i sve druge nekretnine iz tog uloška knjižene kao općenarodna imovina. Godine 2006. kč. br. [katastarska čestica] otpisana je iz zk. ul. broj: [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] te je knjižena u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a kao vlasnik je upisana Republika Hrvatska. Nakon toga se 2021. godine parcelacijom kč. br. [katastarska čestica], a koja je provedena 2022. godine, u zemljišnim knjigama formiraju tri čestice i to kč. br. [katastarska čestica] – oranica sa 6082 m2, kč. br. [katastarska čestica] – potok sa 477 m2 i kč. br. 601/126

– šuma sa 415 m2. U postupku mirnog rješenja spora tužitelj se 2023. godine upisuje kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] – oranica sa 6082 m2, a glede kč. br. [katastarska čestica] – šuma sa 415 m2 zahtjev nije prihvaćen.

6. Tužitelj nadalje ističe da iz iskaza saslušanih svjedoka nesporno proizlazi da u posjedu predmetne nekretnine tužitelja, a niti ranije posjednike i to MC i njene roditelje nikada nitko nije smetao. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je predmetna nekretnina nastala 2021. godine parcelacijom kč. br. [katastarska čestica], koja je također bila posjed MC i njenih roditelja. Vještak u svom nalazu ispušta navesti da je isto tako predmetnom parcelacijom od kč. br. [katastarska čestica] nastala kč. br. [katastarska čestica]. Sve te nekretnine tužitelj je 2022. godine kupio od MC te se nalazi u mirnom i nesmetanom posjedu istih, kao što se nalazila i MC, odnosno ranije njeni prednici. Vještak je naveo da predmetna nekretnina u naravi predstavlja šumu u kojoj se nalaze stabla johe, bagrema i nisko raslinje, sačinio Skicu izmjere koja jasno prikazuje udaljenost predmetne nekretnine od potoka Vojlovice, te da se između korita rijeke i predmetne nekretnine nalazi nekretnina koju je tužitelj također kupio i nalazi se u posjedu iste, tj. kč. br. [katastarska čestica]. Međutim, tu nekretninu tužitelj ne potražuje da se utvrdi vlasnikom obzirom na njen položaj da se nalazi uz samo korito rijeke. Predmetna nekretnina nalazi se znatno udaljena od nekretnina koje predstavljaju vodno dobro – vodonosno korito, dok predmetna nekretnina ne predstavlja vodonosno korito. Obzirom na provedeni dokazni postupak i činjenicu da je predmetna nekretnina bila u posjedu MC i njenih roditelja više od 60 godina i da je vlasništvo stečeno dosjelošću prije 1. siječnja 1996. godine, tužitelj smatra da su prigovori tužene neosnovani u cijelosti, te da je knjiženje predmetne nekretnine kao vodno dobro 2022. godine irelevantno u ovom postupku. Stoga ostaje u cijelosti kod tužbenog zahtjeva.

7. U dokaznom postupku sud je saslušao tužitelja (list 51-52) i svjedoke LC (list 50), BC (list 50-51) i UCĐ (list 226-227), izvršio je očevid i proveo vještačenje po vještaku – mjerniku Petru Ostroškom (list 63-64) te je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 3), u izvod iz posjedovnog lista broj: 787 k. o. [katastarska općina] (list 4), u prijepis posjedovnog lista broj: 542 k. o. [katastarska općina] (list 5), u Ugovor o kupoprodaji nekretnina (list 8-10), u povijest promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Ispostava za katastar nekretnina Orahovica (list 11-16), u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 22), u Očitovanje Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za Dunav i Donju Dravu od 13.7.2023. godine (list 23), u rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 24.10.2022. godine (list 24 - 27), u odluku Ministarstva zaštite okoliša i energetike (list 28-32), u snimku s Geoportala (list 58), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka Petra Ostroškog od 10.12.2024. godine (list 67), te u Skicu izmjere sudskog vještaka Petra Ostroškog od 4.12.2024. godine (list 68), u izvadak iz BZP zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 105- 107), u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 108- 109), u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 110- 141), u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 142-166), u preslik izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 167 - 222) te u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8. Temeljem uvida u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da se kč. br. [katastarska čestica] – šuma Krušćik sa 450 m2 vodi kao vlasništvo Javno vodno dobro u općoj uporabi, Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 s kojom upravljaju Hrvatske vode – Pravna osoba za upravljanje vodama, OIB: 28921383001, Ulica grada Vukovara 220 (list 3), a uvidom u posjedovni list broj: 787 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da se kč. br. [katastarska čestica] Krušćik šuma sa 415 m2 vodi kao posjed Republike Hrvatske, koja je vlasnik iste čestice (list 4).

9. Tužitelj u tužbi tvrdi da je predmetnu česticu kupio od MC iz [adresa] **.**.2021., a koja je istu naslijedila iza svojih roditelja. U posjedu predmetne nekretnine tužitelja kao i ostalih njenih prednika nitko ranije nije smetao. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen između tužitelja i MC koji je ovjeren kod javnog bilježnika Mladena Bureca iz Zagreba broj ovjere: OV -7800/2021 od 4.6.2021. godine (list 8-10) utvrđeno je da je tužitelj od MC između ostalog kupio i kč. br. [katastarska čestica] Krušćik šuma sa 415 m2.

10. U odgovoru na tužbu tužena tvrdi da kč. br. [katastarska čestica] u cijelosti predstavlja javno vodno dobro, dio je inundacijskog područja vodotoka Vojlovica, voda prvog reda, prema Odluci o vanjskoj granici neuređenog inundacijskog područja uz lijevu i desnu obalu potoka Vojlovica, a temeljem rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pripada u cijelosti javnom vodnom dobru. Tužena se poziva na odredbu čl. 12. st. 8. prema kojem je proglašeno javno vodno dobro javno dobro u općoj uporabi i vlasništvo je Republike Hrvatske te na tom dobru druga osoba ne može steći pravo vlasništva.

11. Tužitelj na navode tužene ističe da ne dozvoljava da mu se na navedeni način ta čestica oduzima, jer se nalazi dalje od nekretnina koje predstavljaju javno vodno dobro – vodonosno korito te da predmetna nekretnina ne predstavlja vodonosno korito. Ističe da bez obzira što su se Hrvatske vode na cijeloj nekretnini uknjižile, tužitelj ostaje kod zahtjeva te naglašava da je vlasništvo na predmetnom dijelu nekretnina stečeno prije 1990. godine.

12. Prema izvršenom očevidu predmetna kč. br. [katastarska čestica] – šuma Krušćik sa 415 m2 k. o. [katastarska općina] počinje od padine prema koritu potoka Vojlovice i u tome dijelu uz potok široka je 34 m i taj dio je zavijenog oblika i prati vodotok potoka. Čestica se od potoka proteže na jednoj strani 13,01 m, a na drugoj strani 11,33 m. Na toj čestici nalaze se stabla breze, johe, bagrema i sl., promjera do 10 cm. Na navedenu česticu se potom naslanja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je iste širine. Od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema potoku počinje spuštanje do samog korita potoka i potok je u tome dijelu nepravilnog oblika i kroz isti teče voda. Položaj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa točnim dimenzijama utvrđen je u Skici izmjere sudskog vještaka – mjernika Petra Ostroškog (list 68). Očito je da od kč. br. [katastarska čestica] počinje korito vodotoka, koje se spušta prema vodi i da taj dio predstavlja kč. br. [katastarska čestica] i da je u tome dijelu voda mijenjala tok, jer je ušla na česticu s druge strane. Nakon kč. br. [katastarska čestica] koja se nalazi na ravnom dijelu počinje kč. br. [katastarska čestica] na kojoj je kao vlasnik upisan tužitelj UC.

13. Iz iskaza svjedoka ZC (list 50) i BC (list 50-51) i tužitelja UC (list 51-52) utvrđeno je da je tužitelj predmetnu česticu kupio od MC i da je ta zemlja upirala u potok Vojlovicu. Tužitelj UC je naveo da se predmetna kč. br. [katastarska čestica] nalazi uz rijeku Vojlovicu, a prije nje do rijeke ima još jedna čestica broj 601/154 te da se obje čestice vode kao javno vodno dobro, a nisu se tako vodile kada ih je kupovao. Na predmetnim česticama Republika Hrvatska se upisala kao vlasnica prije dvije godine. Nakon kupovine njemu su oduzete obje čestice tako da mu je ukupno oduzeto oko 892 m2 sve na ime vodnog dobra.

14. Svjedok ĐC koji je zaposlenik Hrvatskih voda u svome iskazu je naveo da predmetna čestica u cijelosti pripada javnom vodnom dobru i dio je inundacije vode prvog reda potok Vojlovica. Ova čestica je formirana uz vodotok Vojlovicu i služi za održavanje vodotoka (list 56-57).

15. Svjedokinja UCĐ koja je zaposlena u Hrvatskim vodama na mjestu voditeljice Službe za javno vodno dobro je iskazala da je potok Vojlovica smješten u vode prvog reda od 2010. godine Odlukom Vlade RH te da su te vode od državnog značaja i spadaju u prioritete za uređenje. Potok Vojlovica je brdski potok koji nastaje na obroncima Papuka i u njemu uvijek ima vode. Dužina toga potoka je 43 km i 300 m od izvorišta do ušća rijeke Karašice i na tome potoku u brdskom dijelu imaju planirane dvije akumulacije ili retencije ovisno o tome što pokaže projektna dokumentacija. Akumulacija se radi za usporavanje vodnog vala akumuliranjem vode za ribolov i turizam, a retencija se radi isključivo za prihvat vodnog vala i iz retencije u pravilu voda istječe, dok se u akumulaciji voda zadržava. Planirano je sa svake strane potoka Vojlovice neuređeno inundacijsko područje za održavanje toga vodotoka za pristup vodotoku, ako je potrebno intervenirati u smislu spriječenog protoka vode u koritu. Inundacija uz potok Vojlovicu na kč. br. [katastarska čestica] predviđeno je u širini od 10 do 13 m od ruba potoka do vanjske granice neuređenog inundacijskog pojasa. Uz cijeli potok u dužini od 43 km i 300 m su odredili inundacijsko područje u širini od 10 do 13 m bez obzira gdje bi se gradila retencija ili akumulacija. Inundacijski pojas u navedenoj širini se radi, jer taj potok meandrira tj. mijenja svoju trasu. Čestica broj: 601/126 k. o. [katastarska općina] je formirana Parcelacijskim elaboratom 2020. godine, a parcelirana je od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Od te čestice je još formirana i kč. br. [katastarska čestica] koja predstavlja dio korita vodotoka. Od kč. br. [katastarska čestica] su Parcelacijskim elaboratom formirane još dvije čestice i to kč. br. [katastarska čestica] koja predstavlja korito vodotoka i kč. br. [katastarska čestica] koja predstavlja obalu vodotoka i njoj priležeće zemljište rezervirano za izgradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Kč. br. [katastarska čestica] rezervirano je zemljište za izgradnju obale tj. utvrđivanje obale za zaštitu od erozija i izgradnju nasipa za obranu od poplave. Retencija i akumulacija se planiraju graditi u gornjem dijelu potoka Vojlovice. Predmetna čestica je od izvora potoka Vojlovice u brdima udaljena oko 25 km i ova čestica je obala. Za potrebe izgradnje nasipa koji se planira u budućnosti potrebno je prostora, zbog čega je ta čestica i određena u toj širini. U vrijeme izrade inundacijskog pojasa cijela kč. br. [katastarska čestica] je bila u vlasništvu Republike Hrvatske. Kč. br. [katastarska čestica] pored toga što je obala čini i korito za veliku vodu. Za vodotok potoka Vojlovice imaju i organiziranu vodočuvarsku službu i taj vodotok se obilazi jednom u dva mjeseca. Ukoliko bi netko rušio šumu uz potok Vojlovicu, oni bi mu onda poslali vodopravnu inspekciju koja bi pisala prijavu protiv te osobe. Šuma i bagremik uz vodotok postavlja se da spriječi eroziju obale. U interesu je Hrvatskih voda da ta šuma i šikara budu uz vodu.

16. Prema izvješću Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za Dunav i Donju Dravu od 13.7.2023. godine predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti predstavlja javno vodno dobro, dio je inundacijskog područja vodotoka Vojlovica, voda prvog reda, prema Odluci o vanjskoj granici neuređenog inundacijskog područja uz lijevu i desnu obalu potoka Vojlovica od km10 + 280 do km24 + 30 na području k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], Klasa: UP/I-325-01/20-04/17, Urbroj: 517-07-1- 1-20-2 Zagreb, od 24. lipnja 2020. godine (list 23). Predmetna čestica navedena je u rješenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 24. listopada 2024. godine na koju se pozivaju Hrvatske vode te je u istome utvrđeno da u cijelosti pripada javnom vodnom dobru (list 24-27).

17. Tijekom postupka je utvrđeno da se predmetna kč. br. [katastarska čestica] Krušćik šuma sa 415 m2 koja je upisana u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nastavlja na kč. br. [katastarska čestica] i na padine korita vodotoka potoka Vojlovice, da služi za održavanje vodotoka te da predstavlja inundacijski pojas koji je potreban za održavanje vodotoka, obranu od poplava, za poduzimanje hitnih intervencija i za eventualnu izradu nasipa, hidrotehničkih građevina za obranu od poplava i sl. i da s raslinjem koje se ne smije rušiti i pripadajućim korijenjem služi obrani od poplava jer potok u tome dijelu očito mijenja tok. Navedena čestica nije udaljena od padine korita potoka kako tvrdi tužitelj te se faktično koristi za obranu od poplava i čuvanje korita potoka, te je javno vodno dobro, što je utvrđeno u izvatku iz zemljišne knjige . Temeljem čl. 12. st. 9. Zakona o vodama (NN 66/2019, 84/2021 i 47/2023 – dalje: ZOV) javno vodno dobro je neotuđivo i temeljem st. 10. istog članka na javnom vodnom dobru druga osoba ne može steći pravo vlasništva niti drugo stvarno pravo, osim prava služnosti i prava građenja u skladu sa zakonom. Stoga tužbeni zahtjev nije osnovan te ga je sud odbio i odlučio kao pod točkom I. izreke.

18. Pri donošenju odluke sud je imao u vidu činjenicu da je predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala parcelacijom od kč. br. [katastarska čestica] k.o. Krasković 2021. godine, u postupku uređenja vodotoka potoka Vojlovice, te u takvim okolnostima promjene vlasnika na čestici koja održava vodotok i služi za obranu od poplava nije dopuštena.

19. Kako je tužena uspjela u sporu, tužitelj joj je temeljem čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19 i 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) dužan podmiriti parnične troškove u iznosu od 800,00 eura, a koji se sastoje od troškova sastava odgovora na tužbu u iznosu od 100,00 eura, od troškova sastava četiri ostala podneska od 24.5.2024., 25.6.2024., 10.1.2025. i 9.2.2026. godine u iznosu od 100,00 eura, te od troškova zastupanja na raspravama održanim 29.5.2024., 3.7.2024., 23.10.2024., 15.1.2025., 21.1.2026. i 4.3.2026. godine u iznosu od 600,00 eura. Navedene troškove tužitelj je dužan nadoknaditi tuženoj u roku od 15 dana.

20. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Slatini 10. travnja 2026.

Sudac:

Zoran Šljivac

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužitelj po punomoćniku Branku Jurlini, odvjetniku iz Slatine, Trg sv. Josipa 1,

2. Tužena po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici,

T. Masaryka 1, Virovitica, na broj: P-DO-70/2024.