REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:Kž-217/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Miličević kao predsjednice vijeća, te Renate Pražetina Kaleb i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog AŽ, zbog kaznenog djela neisplate plaće iz članka 132. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11. i 144/12. – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K-222/2026 od 9. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 10. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K-222/2026 od 9. veljače 2026., na temelju članka 543. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP) u vezi članka 380. stavka 1. točke 2. ZKP-a i članka 452. točke 6. ZKP-a odbačen je zahtjev za izdavanjem kaznenog naloga broj KO-DO- 225/2026 od 6. veljače 2026.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog povrede kaznenog zakona, te je predložio da drugostupanjski sud pobijano rješenje preinači na način da izda kazneni nalog.

3. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

4. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

5. Žalitelj u žalbi ističe da je donošenjem pobijanog rješenja povrijeđen Kazneni zakon u pitanju vezanom za nastup zastare kaznenog progona za produljeno kazneno djelo što proizlazi iz članka 52. stavak 5.KZ/11. Nastavno tumači da citirana odredba propisuje da se za produljeno kazneno djelo može izreći kazna za polovicu veća od gornje mjere kazne propisane za utvrđeno djelo, zbog čega je u konkretnom slučaju primjenjiva odredba članka 81. stavak 1. alineja 4. KZ/11, te zastara nastupa nakon 15 godina jer se radi o kaznenom djelu za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju dužem od 3 godine. Stava je da njegovu argumentaciju osnažuje činjenica da je sudac istrage na temelju zahtjeva nadležnog državnog odvjetništva ispitao oštećenicu na dokaznom ročištu 21. listopada 2025., te protiv okrivljenika odredio istražni zatvor rješenjem broj Kir-2526/25 od 25. rujna 2025. i mjere opreza rješenjem broj Kir- 2794/25 od 23. listopada 2025., u kojim rješenjima je utvrđeno postojanje osnovane sumnje.

5.1. Suprotno navedenom prvostupanjski sud je ispravno odbacio zahtjev za izdavanjem kaznenog naloga protiv okrivljenog AŽ zbog kaznenog djela neisplate plaće iz članka 132. stavak 1. u vezi članka 52. KZ/11. Pravilna su utvrđenja prvostupanjskog suda, koja su temelj takve odluke, da je zastara kaznenog progona za kazneno djelo stavljeno na teret okrivljeniku nastupila 10. ožujka 2024. jer iz činjeničnog opisa proizlazi da je isto počinjeno u razdoblju od rujna 2013. do 10. ožujka 2014., a sve na temelju članka 81. stavka 1. alineje 5. KZ/11. Iz teksta citirane odredbe jasno proizlazi da se rokovi nastupa zastare kaznenog progona odnose "za kaznena djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju dužem od" određenog broja godina, pri čemu se kazna zatvora odnosi na kaznu propisanu za pojedino kazneno djelo u posebnom dijelu Kaznenog zakona. Kazneni progon za kazneno djelo neisplate plaće za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine, prema članku 81. stavku 1. alineji 5. KZ/11 zastarijeva za 10 godina od počinjenja djela bez obzira na to je li riječ o produljenom kaznenom djelu neisplate plaće ili o kaznenom djelu neisplate plaće koje ima samo jednu protupravnu radnju, a postupanje sudaca istrage na opisani način, ne utječe na prethodna utvrđenja.

6. Kako žalbeni navodi državnog odvjetnika ne dovode u sumnju ispravnost, pravilnost i zakonitost zaključaka prvostupanjskog suda, te kako nisu nađene povrede iz članka 494. stavak 4. ZKP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti, to je žalbu državnog odvjetnika valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 10. travnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Renata Miličević