REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 137 Pn-65/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Ines Gutzmirtl Špehar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Jagićeva 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćniku Alenu Čičku, odvjetniku u OD Župić i partneri iz Zagreba, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 27. veljače 2026. godine u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ZČ odvjetničkog vježbenika i za tuženika NČ odvjetnice, radi naknade štete, dana 10. travnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 1.594,84 €/12.016,35 kn2 sa zakonskom zateznom kamatom od 24.10.2022. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.933,18 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

O b r a z l o ž e nj e

1. Tužiteljica navodi da je dana 24. listopada 2022. bila prometna nezgoda vozilom koje je u vlasništvu tužiteljice na semaforu kod križanja Ilice i Cankareve ulice u Zagrebu. Za nezgodu je odgovoran vozač tramvaja koji je svojim prednjim dijelom vozila udario u vozilo tužiteljice koji je u to vrijeme stajao na semaforu zbog upaljenog crvenog svjetla. Vozilo osiguranika tuženika u vrijeme prometne nezgode je bilo osigurano kod tuženika. Tužiteljica navodi da je u vrijeme štetnog događaja na njezinom vozilu nastala materijalna imovinska šteta i to u visini 3.189,69 eura. Tužiteljica je u mirnom postupku se obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom te je tuženi na ime štete isplatio iznos od 1.594,84 eura pa tužiteljica potražuje taj ostatak sa kamatama od 24. listopada 2022. od dana nastanka prometne nezgode do isplate, te potražuje parnični trošak sa kamatama od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženi u odgovoru na tužbu priznaje štetni događaj, pasivnu legitimaciju i visinu štete do iznosa koji je plaćen odštetnim zahtjevom što znači da tuženi priznaje svoju djelomičnu odgovornost. Tuženi osporava da bi isti bio isključivo odgovoran za prometnu nezgodu, osporava tijek zakonskih zateznih kamata te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u prometnu dozvolu, račun, europsko izvješće, izvješće vozača o prometnoj nezgodi, fotografije s lica mjesta, dopis tužiteljice tuženiku od 27. listopada 2022., izvršen je uvid u oznaku štete, procjenu štete na vozilu tužiteljice. Provedeno je prometno vještačenje po vještaku Nevenu Erešu te je isti vještak usmeno saslušan, saslušana je tužiteljica, izvršen je uvid u broj šasije osobnog vozila tužiteljice.

4. Ocjenom ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan kako je i odlučeno u izreci ove presude.

5. U postupku je utvrđeno da nije sporna pasivna legitimacija, štetni događaj i djelomična odgovornost osiguranika tuženika.

6. Kako je sporna odgovornost sud je proveo dokaz uvidom u svu priležeću dokumentaciju, saslušana je tužiteljica te je provedeno prometno vještačenje radi utvrđenja odgovornosti kao i visine štete te je saslušan sam vještak. Sve je to provedeno temeljem odredbe čl. 8, čl. 219 i čl. 221a Zakona o parničnom postupku.

7. Sud je proveo vještačenje po vještaku Nevenu Erešu koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tramvaj osiguranika tuženika svojim prednjim dijelom naletio na stražnju stranu, više desni dio vozila tužiteljice pri čemu su uzdužne simetrale vozila u trenutku sudara bile približno paralelne. Provedena analiza pokazuje da su se neposredno prije sudara oba vozila kretala u istom prometnom traku, dok je trenutku sudara vozilo tužiteljice bilo zaustavljeno, što znači da je tehnički neprilagođena brzina kretanja tramvaja, osiguranika tuženika, bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Osiguranica tuženika je na dovoljno velikoj udaljenosti ispred sebe mogla procijeniti brzinu i način kretanja vozila tužiteljice, pa da se kretala tehnički prilagođenom brezinom u odnosu i način kretanja vozila tužiteljice do sudara ne bi došlo. Vještak je procijenio visinu štete te ju odredio u ukupnom iznosu sa uključenim PDV-om u visini od 3.189,69 eura.

8. Tuženi je nalazu prigovorio pa je sud pozvao vještaka na usmeno očitovanje, a vještak je naveo da je uzrok nezgode brzina kretanja tramvaja. Takva dinamika proizlazi iz položaja i oblika nastalih oštećenjem vozila tužiteljice pa stoga takav položaj u tehničkom smislu isključuje mogućnost da bi se u trenutku sudara vozilo tužiteljice nalazilo u radnji skretanja u desno ili prestrojavanja u tramvajsku prugu kojom se kretao tramvaj. Utvrđeni položaj također je u skladu s navodima u izvješću na listu 53- 54 spisa. Navodi da s obzirom na utvrđenu dinamiku ne vidi elemenata kojima bi tužiteljica mogla izbjeći nastanak štetnog događaja te u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja.

9. Sud je također saslušao tužiteljicu koja je navela da se svaki dan vozi tim križanjem, vozila je možda 40 km/h. Taj dan je bila gužva. Stala je na crveno svjetlo, bila je prva ispred semafora, nije bilo vozila ispred nje, te dok je čekala da se upali zeleno svjetlo osjetila je udarac u auto odostraga. Vidjela je da ju je udario tramvaj. Bila je u šoku. Tražila je da se zove policija i hitna pomoć. Vozačica tramvaja je rekla da je zvala službu. Ispunili su europsko izvješće, odvezena je na Sveti duh jer je počela osjećati bolove. Auto je popravljen. Vozačica tramvaja se zvala KČ, ona joj se ispričala, rekla je da joj je žao i da ne zna što se to dogodilo. U razgovoru joj je izletjelo da je već imala iza sebe prekršajni postupak.

10. Iz istoga se može zaključiti da je izričito za ovu prometnu nezgodu odgovorna vozačica tramvaja, odnosno osiguranik tuženika i to sve po načelu krivnje sukladno odredbi čl. 1045 Zakona o obveznim odnosima.

11. Iz ovoga proizlazi da je nalaz vještaka stručno izrađen, objektivno prema pravilima prometne struke te ga je sud u cijelosti prihvatio.

12. Što se tiče iskaza tužiteljice sud je isti prihvatio kao živptan, logičan i istinit jer odgovara nalazu i mišljenju vještaka i materijalnim dokazima dostavljenima u ovaj spis.

13. Sud nije prihvatio provođenje novog vještačenja jer smatra da tuženi nije dokazao ničim da je nalaz i mišljenje vještaka koji je vještačio u ovom postupku subjektivan i da nije učinjen prema pravilima struke, a i nije saslušavao vozačicu tramvaja, KČ, jer smatra da je bilo dovoljno ovako utvrđenim činjeničnim stanjem donijeti presudu.

14. Što se tiče visine štete ista je utvrđena nalazom da šteta iznosi 3.189,69 eura, a kako je tuženi isplatio mirnim postupkom štetnu u visini od 1.594,84 eura valjalo je tužiteljici dosuditi ostatak u iznosu od 1.594,84 eura.

15. Što se tiče tijeka zakonskih zateznih kamata ista je dosuđena od dana štetnog događaja kada je tužiteljica saznala za štetu, a sve to povodom odredbe čl. 1086 Zakona o obveznim odnosima.

16. Zakonske zatezne kamate dosuđene su temeljem odredbe čl. 29 Zakona o obveznim odnosima.

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 Zakona o parničnom postupku, a odnosi se na zastupanje tužitelja po punomoćniku odvjetniku odmjeren prema OT i to za sastav tužbe 200,00 eura, podnesak 10.3.2023. 200,00 eura, ročište 11.12.2023. 200,00 eura, ročište 30.1.2024. 200,00 eura, podnesak 22.3.2022. 200,00 eura, ročište 27.2.2026., što ukupno iznosi 1.200,00 eura. Tom iznosu treba pribrojiti 25% PDV-a tako da je trošak 1.500,00 eura. Trošak vještačenja iznosi 400,00 eura, tako da je trošak 1.900,00 eura. Sud priznaje trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,18 eura, tako da je ukupan trošak tužiteljice u ovom postupku 1.933,18 eura.

U Zagrebu 10. travnja 2026. godine

Sudac:

Ines Gutzmirtl Špehar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku prijepisa iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno, u 4 istovjetna primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika