Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Poslovni broj: P-270/2023-25

Split, Sukoišanska 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari prvotužitelja ALO ALO d.o.o., OIB 96498814907, Split, Istarska 25 i drugotužitelja ĐD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Santica & Đapić j.t.d. u Splitu, Mažuranićevo šetalište 11, protiv tuženika TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. u Zagrebu, Zelinska 4, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 5. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja DD i zamjenice punomoćnika tuženika Sandre Šimunić Mamić, odvjetnice u Splitu, 10. travnja 2026.

p r e s u d i o  je

I Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, u roku od petnaest dana platiti prvotužitelju ALO ALO d.o.o., OIB 96498814907, Split, Istarska 25, 43,63 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 25. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 29. prosinca 2023. određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II Odbija se zahtjev prvotužitelja ALO ALO d.o.o., OIB 96498814907, Split, Istarska 25, da mu tuženik TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, u roku od petnaest dana plati 89,74 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 7. srpnja 2022. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III Odbija se zahtjev prvotužitelja ALO ALO d.o.o. da mu tuženik Triglav osiguranje d.d. plati zatezne kamate na iznos od 43,63 EUR u razdoblju od 7. srpnja 2022. do 24. siječnja 2023.

IV Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, u roku od petnaest dana platiti drugotužiteljici ĐD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2.512,75 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 26. travnja 2023. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 29. prosinca 2023. određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

V Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, u roku od petnaest dana platiti drugotužiteljici ĐD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2.395,92 EUR sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 204,69 EUR od 8. srpnja 2022. do isplate,

- na iznos od 361,65 EUR od 4. kolovoza 2022. do isplate,

- na iznos od 914,79 EUR od 6. rujna 2022. do isplate,

- na iznos od 914,79 EUR od 6. listopada 2022. do isplate,

i to od 8. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

VI Odbija se zahtjev drugotužiteljice ĐD da joj tuženik Triglav osiguranje d.d. u roku od petnaest dana plati 1.200,00 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 26. travnja 2023. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 29. prosinca 2023. određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

r i j e š i o  j e

I Dopušta se objektivna preinaka tužbe.

II Utvrđuje se da je prvotužitelj ALO ALO d.o.o. povukao tužbu u dijelu tužbenog zahtjeva kojim je tražio da mu tuženik Triglav osiguranje d.d. plati 727,74 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 7. srpnja 2022. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III Utvrđuje se da je drugotužiteljica ĐD povukla tužbu u dijelu tužbenog zahtjeva kojim je tražila da joj tuženik Triglav osiguranje d.d. plati 4.937,25 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 7. srpnja 2022. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, u roku od petnaest dana naknaditi tužiteljima ALO ALO d.o.o., OIB 96498814907, Split, Istarska 25, i ĐD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], troškove parničnog postupka u iznosu od 3.012,80 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 10. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

V Odbija se zahtjev tužitelja ALO ALO d.o.o. i ĐD da im tuženik Triglav osiguranje d.d. u roku od petnaest dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 381,78 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 10. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 26. travnja 2023. podnijeli tužbu protiv tuženika radi naknade štete.

2. Prvotužitelj je istaknuo zahtjev da mu tuženik naknadi štetu u iznosu od 861,11 EUR i plati zatezne kamate koje na taj iznos teku od 7. srpnja 2022. do isplate.

3. Drugotužiteljica je istaknula zahtjev da joj tuženik naknadi štetu u iznosu od 8.650,00 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od podnošenja tužbe do isplate.

4. Tužbene zahtjeve temelje na činjenicama da se 14. lipnja 2022. u Ulici slobode u Splitu dogodila prometna nezgoda koju je izazvao vozač automobila osiguranika tuženika (polica osiguranja vlasnika i korisnika vozila za štete izazvane trećima, broj police: [broj police]) reg. oznaka [registarska oznaka] koji je udario u moped marke Piaggio Vespa reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala drugotužiteljica, a koji je u vlasništvu prvotužitelja, što je rezultiralo nastankom štete tužiteljima.

5. Te prigode da su nastala oštećenja prednjeg desnog branika vozila, lijeve lajsne, blatobrana i ostalog kao i da se prilikom pada oštetila boja vozila. Izjavio je prvotužitelj da je popravio moped, a za popravak da su ovlašteni serviser, limar i lakirer izdali račune. Tuženik da mu je djelomično naknadio štetu jer je platio 238,90 EUR, no da je dužan naknaditi još 861,11 EUR, pa je tražio naknadu štete u tom iznosu.

6. Drugotužiteljica je izjavila da je u prometnoj nezgodi pala na tlo zajedno s mopedom koji ju je prikliještio, pa da je zadobila teške tjelesne ozljede i to oguljotinu lijevog koljena, prijelom glavice lisne kosti lijeve potkoljenice i oguljotine i kontuzije na području lijeve pete, nakon čega se mjesecima aktivno liječila i rehabilitirala. Izjavila je da joj je nastala neimovinska šteta zbog povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, kao i imovinska šteta za tuđu pomoć i njegu i troškove liječenja. Povrede koje je pretrpjela da su uzrokovale strah i fizičke bolove koje osjeća i danas, da je zaostalo smanjenje životnih aktivnosti i određeni stupanj naruženosti, a pored toga da je trpjela i trpi duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženosti. Zbog zadobivenih ozljeda da je bila izložena nizu neugodnosti tijekom liječenja, prilikom RTG snimanja, imobilizacije jer je nosila tutor longetu, a potom elastične zavoje, zbog uzimanja analgetika, hoda sa štakama, fizikalne terapije, EMNG pregleda i ostalih specijalističkih pregleda i kontrola. Zbog prijeloma lisne kosti da je zaostalo smanjenje životnih aktivnosti uslijed oštećenja živaca skočnog zgloba kao i brojne trajne posljedice koje će osjećati cijelog života, kao što su otežana pokretljivost i zatezanje u potkoljenici, nemogućnost izvođenja potpunog čučnja kao i otežanog hoda uz stepenice i otežanog obavljanja svih radnji koje uključuju intenzivniju aktivaciju skočnog zgloba. Uz to da se događaj loše odrazio na njeno psihičko zdravlje jer je pretrpjela strah za vlastiti život prilikom nezgode, a da i dalje osjeća strah od ishoda liječenja i od trajnih posljedica, da ima probleme sa spavanjem, da je uplašena i tjeskobna. Konačno, da je nastala naružnost zbog ožiljka na lijevoj peti. Kao naknadu neimovinske štete drugotužiteljica je tražila 8.000,00 EUR.

7. Tražila je i 400,00 EUR za tuđu njegu i pomoć za vrijeme liječenja i to pomoći prilikom pripremanja hrane, odlaska u kupovinu namirnica, održavanja higijene, prijevoza na preglede i kontrole i obavljanja ostalih aktivnosti koje nije mogla sama obavljati zbog mirovanja i imobilizacije lijeve noge te kretanja sa štakom određeno vrijeme.

8. Tražila je naknadu za troškove liječenja koji su povezani s tretiranjem povreda i to troškova participacija, masti, analgetika, zavoja, puta na pregled, u iznosu od 250,00 EUR.

9. Radi dokazivanja istinitosti tvrdnji o činjenicama na kojima temelje tužbene zahtjeve tužitelji su predložili da sud izvede dokaze čitanjem isprava potvrde PU Splitsko dalmatinske, Postaje prometne policije Split, Klasa: 211-04/22-K/466, UR broj: 511-12-36/06-K-31-6/2022 od 27. lipnja 2022., prometne dozvole za moped Piaggio Vespa reg. oznake [registarska oznaka], potvrde o izvršenoj usluzi GD, vlasnika [obrt] od 16. siječnja 2023., računa broj 16/22/8 I &I Sistem d.o.o. od 25. siječnja 2023., ispisanih poruka elektroničke pošte, medicinske dokumentacije i dopisa Doma za starije i nemoćne osobe Lovret Split. Predložili su da sud izvede i dokaze saslušanjem drugotužiteljice i vještačenjem, kao i to da sud pribavi spis Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-1162/22 te spis tuženika broj 2022/0017046.

10. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao činjenicu nastanka štetnog događaja i svoje odgovornosti.

11. Osporio je u cijelosti osnovanost zahtjeva prvotužitelja. Naveo je da je prvotužitelju platio 238,90 EUR prije nego je dostavio račun popravka. Izjavio je da osporava račun broj 16/22/8 servisa I & I Sistem d.o.o. preko nespornog iznosa od 594,12 EUR jer smatra da stavka iz tog računa „servis na motoru“, nije vezana za oštećenja nastala u predmetnom štetnom događaju. Uz to, izjavio je da bi prvotužitelj koji je obveznik PDV-a imao pravo na samo 50 % PDV-a, a ne cjelokupni PDV od 25 %. Nadalje izjavio je da osporava zahtjev u odnosu na naknadu prema „Potvrdi o izvršenoj usluzi“ autolimarskog obrta [obrt], jer u toj ispravi nisu naznačene količine (sati) koje su bile potrebne za izvršenje usluga navedenih u istom računu, kao i to da se neke usluge ponavljaju i to usluga limarskih popravaka, pa nakon toga usluga limarije te usluga lakirerskih popravaka, pa nakon toga „usluga pituravanja mopeda".

12. Nadalje, izjavio je da smatra da je visina zatraženih iznosa neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege od strane drugotužiteljice suviše visoka i neprimjerena karakteru ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji. Predložio je da sud obveže drugotužiteljicu da dostavi ovjerene preslike cjelokupnog zdravstvenog kartona liječnika primarne zdravstvene zaštite, radi uvida u ranije zdravstveno stanje (eventualne ozljede, bolesti), a koje su mogle utjecati odnosno utječu na sadašnje zdravstveno stanje drugotužiteljice, kako bi se razgraničile posljedice tog ranijeg stanja od posljedica ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji ili da od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zatraži podatke o liječnicima koji su liječili drugotužiteljicu, a potom od liječnika službenim putem zatraži ovjerene preslike cjelokupnog zdravstvenog kartona drugotužiteljice. Predložio je i izvođenje dokaza vještačenjem.

13. Nadalje, osporio je i zahtjev za naknadu štete zbog troškova liječenja navodeći da drugotužiteljica nije navela koje je troškove liječenja imala. Uz to je izjavio da osporava pravo tužiteljice na naknadu troškova (pregleda, EMNG nogu) u privatnim zdravstvenim ustanovama (Specijalistička ordinacija dr. Darjo Sučević), a obzirom da je navedene pretrage tužiteljica mogla obaviti preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Predložio je da se o tome izjasni vještak ili Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

14. Izjavio je tuženik da smatra da se cijena sata tuđe pomoći i njege koja je bila potrebna tužiteljici treba utvrditi prema cijeni sata NKV radnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji. To stoga što je, s obzirom na karakter ozljeda koje je tužiteljica zadobila, usluge nemedicinskog karaktera koje su bile potrebne drugotužiteljici mogao obaviti NKV radnik. Zbog toga se protivio tome da se cijena sata tuđe njege i pomoći odredi prema cjeniku Doma za starije i nemoćne osobe Lovret u kojem su navedene cijene usluga koje pruža kvalificirana osoba za njegu bolesnika prilikom liječenja. Osim toga te cijene da obuhvaćaju i poreze i doprinose koje Dom za starije i nemoćne osobe Lovret, kao poslodavac, mora platiti, a koje drugotužiteljica ne bi bila u obvezi platiti.

15. Osporio je i zahtjev za plaćanje zateznih kamata navodeći da račun popravka za štetu prvotužitelja datira od 25. siječnja 2023., a da prvotužitelj traži plaćanje zateznih kamata od 7. srpnja 2022. U odnosu na zahtjev drugotužiteljice tražio je da se vještaci prilikom provođenja medicinskog vještačenja očituju o tome kada je završeno liječenje kod iste, jer kamate na naknadu štete koju ona traži ne bi mogle teći prije završetka liječenja, ukoliko je isto bilo nakon podnošenja tužbe.

16. Predložio je i to da sud izvede dokaze čitanjem isprava izvida štete, fotografija oštećenja na vozilu prvotužitelja, pri tome navodeći da sve ostale isprave iz njegovog spisa povodom odštetnog zahtjeva nisu zajedničke za stranke, radi čega se protivio prijedlogu tužitelja da sud pribavi taj spis, te izvatka iz sustava Porezne uprave (Provjera obveznika u sustavu PDV-a). Predložio je da sud zatraži od Porezne uprave očitovanje o tome je li prvotužitelj bio obveznik PDV-a na dan 25. siječnja 2023. (dan računa za popravak dostavljenog uz tužbu).

17. Tužitelji su se očitovali na navode tuženika.

18. Drugotužiteljica je izjavila da je zahtjev postavila u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, uvažavajući inflaciju i gubitak vrijednosti novca od donošenja kriterija iz 2020. do danas.

19. Nadalje izjavila je da je općepoznato da je za odlazak u bolnicu potrebno platiti autobusnu kartu, taksi prijevoz ili potrošiti gorivo. Uz to da je po preporuci liječnika, što je razvidno iz medicinske dokumentacije, kupovala masti i analgetike. Općepoznato da je da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pokriva dio tih troškova i da ljekarne ne daju masti i analgetike besplatno. Nakon pretrpljene nezgode da je obavila EMNG nogu u privatnoj ustanovi jer su liste čekanja pregleda preduge, usluga se ili ne pruža ili se na pregled čeka gotovo dva mjeseca ili više, a da zbog jakih bolova nije mogla toliko dugo čekati na pregled. Pregled da je obavljen da bi se otklonile posljedice štetnog događaja, da bi čim prije stabilizirala zdravstveno stanje.

20. Drugotužiteljica je izjavila i to da je zbog zadobivene povrede u razdoblju od 14. lipnja 2022. do 30. rujna 2022. primala umanjenu plaću jer je koristila bolovanje. U razdoblju od siječnja do lipnja 2022. da je prosječno primala plaću od 1.479,83 EUR, dok je za vrijeme korištenja bolovanja primila naknadu od 1.275,14 EUR u lipnju 2022., 1.118,18 EUR u srpnju 2022., 565,04 EUR u kolovozu 2022. i 565,04 EUR u rujnu 2022. Zbog toga da je izgubila 2.395,92 EUR, pa je tražila da joj tuženik naknadi i tu štetu sa zateznim kamatama koje teku na iznos od 204,69 EUR od 8. srpnja 2022., na iznos od 361,65 EUR od 4. kolovoza 2022., na iznos od 914,79 EUR od 6. rujna 2022. i na iznos od 914,79 EUR od 6. listopada 2022. Predložila je izvesti dokaz vještačenjem radi utvrđenja te činjenice i svojim saslušanjem te čitanjem doznaka o bolovanju.

21. Tuženik se protivio preinaci tužbe. Osporio je vjerodostojnost platnih lista kojima je drugotužiteljica dokazivala iznose koje je primila prije bolovanja i za vrijeme bolovanja, kao i činjenicu da je uopće koristila bolovanje, kao i to da je drugotužiteljica trebala zbog zadobivenih ozljeda koristiti bolovanje u razdoblju u kojem ga je koristila, da bi naposljetku izjavio da ne spori uzročnoposljedičnu vezu između duljine trajanja bolovanja i ozljeda nastalih u prometnoj nezgodi, kao i to da ne spori iznose izgubljene zarade.

22. U podnesku koji je sud primio 8. ožujka 2024. tuženik je izjavio da je 4. ožujka 2024. platio prvotužitelju 769,75 EUR od kojeg iznosa 727,74 EUR otpada na glavnicu, a 42,01 EUR na kamate obračunate od dana popravka vozila (25. siječnja 2023. do 4. ožujka 2024. Uz to da mu je prije parnice platio 238,90 EUR i da smatra da je u cijelosti naknadio imovinsku štetu prvotužitelju.

23. Nadalje izjavio je da je drugotužiteljici platio nesporni iznos imovinske štete za tuđu njegu i pomoć i neimovinske štete u iznosu od 4.700,00 EUR te da je platio i obračunate zatezne kamate u iznosu od 209,12 EUR za razdoblje od podnošenja tužbe 26. travnja 2023. do 4. ožujka 2024.

24. S obzirom na učinjeno plaćanje, a i uvažavajući mišljenje sudskih vještaka tužitelji su u podnesku od 25. veljače 2026. smanjili tužbene zahtjeve. Tako je prvotužitelj tražio naknadu imovinske štete zbog oštećenja vozila u iznosu od 133,37 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 7. srpnja 2022. do isplate.

25. Drugotužiteljica je izjavila da je pretrpjela neimovinsku štetu u iznosu od 8.000,00 EUR i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 162,75 EUR (35 sati x 4,65 EUR) te troškove liječenja u iznosu od 250,00 EUR. S obzirom na to da je tuženik platio 4.700,00 EUR, te uvažavajući mišljenje sudskih vještaka u pogledu potrebe za tuđom njegom i pomoći, smanjila je zahtjev za naknadu štete i tražila 3.712,75 EUR sa zateznim kamatama od 26. travnja 2023. Ustrajala je i u zahtjevu za naknadu izgubljene zarade (izmakle koristi) u iznosu od 2.395,92 EUR sa zateznim kamatama. Izjavila je da odustaje od prijedloga da sud izvede dokaz vještačenjem radi utvrđenja oštećenja na vozilu i iznosa potrebnog za dovođenje vozila u stanje prije oštećenja.

26. Prvenstveno treba odlučiti o dispozicijama tužitelja tužbenim zahtjevom. Naime, drugotužiteljica je tužbom tražila naknadu štete u iznosu od 8.650,00 EUR, da bi potom nakon što je tuženik dao odgovor na tužbu istaknula i zahtjev za naknadu štete u iznosu od 2.395,92 EUR sa zateznim kamatama.

27. Tuženik se protivio preinaci tužbe.

28. Prema članku 190. stavku 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022.,155/2023. i 146/2025., dalje: ZPP) tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Iznimno od toga, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

29. Sud je smatrao da je svrsishodno dopustiti preinaku tužbe do koje je došlo isticanjem zahtjeva drugotužiteljice da joj tuženik naknadi koristi izmakle joj zbog nemogućnosti ostvarivanja plaća u razdoblju u kojem se liječila od ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju, pa je objektivnu preinaku dopustio, iako se tuženik tome protivio. Naime, riječ je naknadi za štetu nastaloj kao posljedica istog štetnog događaja, pa je svrsishodno da stranke u istom postupku riješe svaki spor nastao kao posljedica istog događaja.

30. Nakon toga, a s obzirom učinjeno plaćanje dijela tražene naknade prvotužitelj je smanjio tužbeni zahtjev, pa je sud utvrdio povlačenje tužbe u dijelu kojim je prvotužitelj tražio plaćanje 727,74 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 7. srpnja 2022. do isplate.

31. Sud je utvrdio i da je drugotužiteljica povukla tužbu u dijelu tužbenog zahtjeva kojim je tražila naknadu štete u iznosu od 4.937,25 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 26. travnja 2023. do isplate. Drugotužiteljica je smanjila tužbeni zahtjev za naknadu štete zbog toga što je tuženik nakon podnošenja tužbe platio 4.700,00 EUR sa zateznim kamatama, te 237,25 EUR za tuđu njegu i pomoć.

32. Predmet postupka je zahtjev prvotužitelja za naknadu štete imovinske štete nastale umanjenjem imovine radi otklanjanja oštećenja na mopedu u iznosu od 133,37 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 7. srpnja 2022. do isplate.

33. Predmet postupka je i zahtjev drugotužiteljice za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu i neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 3.712,75 EUR sa zateznim kamatama od 26. travnja 2023. do isplate, kao i zahtjev za naknadu imovinske štete za izmaklu korist u iznosu od 2.395,92 EUR sa zateznim kamatama.

34. Sud je odluku donio temeljem sadržaja isprava potvrde PU Splitsko dalmatinske, Postaje prometne policije Split, Klasa: 211-04/22-K/466, UR broj: 511- 12-36/06-K-31-6/2022 od 27. lipnja 2022., prometne dozvole za moped Piaggio Vespa reg. oznake [registarska oznaka], potvrde o izvršenoj usluzi GD, vlasnika [obrt] od 16. siječnja 2023., računa broj 16/22/8 I &I Sistem d.o.o. od 25. siječnja 2023., ispisanih poruka elektroničke pošte, medicinske dokumentacije i dopisa Doma za starije i nemoćne osobe Lovret Split, ovjerene preslike cjelokupnog zdravstvenog kartona liječnika primarne zdravstvene zaštite, izvida štete, ispisanih fotografija oštećenja na vozilu prvotužitelja, izvatka iz sustava Porezne uprave (Provjera obveznika u sustavu PDV-a), isprava sadržanih u spisu spis tuženika broj 2022/0017046, iskaza drugotužiteljice i nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr. Mira Jurinovića, dr. Danči Tripalo i dr. Nikole Sikirica.

35. Sud nije izveo dokaz vještačenjem radi utvrđenja nastalih oštećenja na vozilu prvotužitelja jer je prvotužitelj izjavio da odustaje od prijedloga da sud radi utvrđenja nastale štete zbog oštećenja vozila izvede dokaz vještačenjem. Sud nije izveo niti dokaz vještačenjem po vještaku medicine rada radi utvrđenja činjenice da je drugotužiteljica opravdano koristila bolovanje u tužbom obuhvaćenom razdoblju i da je zbog toga trpjela gubitak u primanjima jer je tuženik u tijeku parnice priznao činjenicu da je drugotužiteljica zbog ozljeđivanja koristila bolovanje u razdoblju koje je navela i da je zbog toga uprihodila onoliko manje sredstava koliko je navela, a člankom 221. stavkom 1. ZPP-a je određeno da ne treba dokazivati činjenice koje je stranka priznala pred sudom u tijeku parnice. Nadalje, sud nije tražio od Porezne uprave obavijest o tome je li prvotužitelj na dan plaćanja računa popravka vozila bio obveznik PDV-a jer je tuženik dostavio ispravu iz aplikacije Porezne uprave, pa nije bilo potrebe tu činjenicu dodatno provjeravati, a osim toga kako će kasnije biti objašnjeno ta činjenica nije ni bila važna za donošenje odluke o zahtjevu prvotužitelja.

36. Uz činjenice utvrđene izvedenim dokazima sud je na umu prilikom odnošenja odluke imao i činjenice o kojima među strankama nije bilo spora, a te su:

- da se 14. lipnja 2022. u Ulici slobode u Splitu dogodila prometna nezgoda koju je izazvao vozač automobila osiguranika tuženika (polica osiguranja vlasnika i korisnika vozila za štete izazvane trećima, broj police: [broj police]) reg. oznaka [registarska oznaka] koji je udario u moped marke Piaggio Vespa reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala drugotužiteljica, a koji je u vlasništvu prvotužitelja

- da je drugotužiteljica ozlijeđena te prigode, kao i da je vozilo prvotužitelja oštećeno

- da je prvotužitelj otklonio oštećenja nastala na vozilu u servisu I & I Sistem d.o.o. te autolimarskom obrtu [obrt]

- da je drugotužiteljica zbog ozljeđivanja bila privremeno nesposobna za rad i da je u razdoblju od ozljeđivanja do 1. listopada 2022. koristila bolovanje, pa da je zbog toga u lipnju izgubila 204,69 EUR, u srpnju 361,65 EUR, u kolovozu 914,79 EUR te u rujnu 914,79 EUR u odnosu na plaću koju bi joj poslodavac isplatio da je radila.

37. Spor je između prvotužitelja i tuženika nastao u odnosu na to:

- jesu li svi radovi opisani u računima [obrt] bili potrebni radi otklanjanja oštećenja na vozilu,

- ima li prvotužitelj pravo tražiti naknadu štete radi otklanjanja oštećenja u iznosu popravka I&I Sistem d.o.o., s obzirom na to da cijena popravka sadržava i porez na dodanu vrijednost. S tim u vezi postavilo se pitanje je li prvotužitelj obveznik poreza na dodanu vrijednost

38. Spor je između drugotužiteljice i tuženika nastao u odnosu na to:

- kolika je povreda prava osobnosti drugotužiteljice, kao i to kakve su druge okolnosti koje bi opravdale dosudu pravične novčane naknade i u kojem iznosu

- koliku je potrebu za tuđom njegom i pomoći imala drugotužiteljica zbog ozljeđivanja u prometnoj nezgodi i u kojem iznosu

- treba li tuženik naknaditi i troškove povezane s liječenjem pregled u privatnoj ustanovi, troškove analgetika i masti i putne troškove

39. Propisano je člankom 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje:ZOO) da je onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

40. Propisano je člankom 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., 155/2023., dalje:ZOOP) da je obvezno osiguranje, između ostalih, osiguranje vlasnika, odnosno korisnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama.

41. Propisano je člankom 11. stavkom 1. ZOOP-a da oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev po osnovi osiguranja iz članka 2. ZOOP-a neposredno odgovornom osiguratelju.

42. Propisano je člankom 22. stavkom 1. ZOOP-a da je vlasnik vozila dužan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari.

43. Kao što je već rečeno nema spora o tome da je tuženik kao osiguratelj vlasnika vozila kojim je prouzročena šteta prvotužitelju i drugotužiteljici odgovoran naknaditi štetu, no sporno je u kojem iznosu.

44. Prema članku 1085. ZOO-a odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

45. Prema članku 1089. ZOO-a oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo. Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Kad je stvar uništena ili oštećena kaznenim djelom učinjenim namjerno, sud može odrediti visinu naknade prema vrijednosti koju je stvar imala za oštećenika.

46. Prema članku 1090. ZOO-a sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

47. Prvotužiteljevo vozilo oštećeno predmetne prigode je skuter Piaggio C38 reg. oznake [registarska oznaka]. U ispravi potvrdi Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split od 27. lipnja 2022. opisana su oštećenja prvotužiteljeva vozila. Navedeno je da je ulupljen (dijelom, neznatno) blatobran prednjeg kotača, da je desna strana naplatka prednjeg kotača dijelom oštećena u vidu struganja (oštećenje je bilo praćeno tragom nalik tragu smrvljenih čestica crne gume), da je dijelom ulupljena lijeva strana naplatka prednjeg kotača (oštećenje je bilo praćeno tragom nalik tragu smrvljenih čestica asfalta), da je lijeva strana pneumatika prednjeg kotača dijelom oštećena u vidu struganja (oštećenje je bilo praćeno tragom nalik tragu smrvljenih čestica asfalta), da je dijelom ulupljen donji dio vilice prednjeg kotača (oštećenje je bilo dijelom praćeno tragom nalik tragu smrvljenih čestica asfalta), da je ulupljen dijelom prednji desni dio kut plastičnog oklopa, da je razbijen prednji desni pokazivač smjera, da je ulupljen dijelom prednji dio središnjeg donjeg dijela desne strane plastičnog oklopa (oštećenje je bilo praćeno tragom nalik tragu smrvljenih čestica crne gume ili plastike), da je dijelom ulupljen, neznatno desni blatobran stražnjeg kotača (oštećenje je bilo praćeno tragom nalik tragu smrvljenih čestica laka crne boje). Osim toga u ovoj je ispravi navedeno da eventualnu štetu na mehanizmu ovjesa prednjeg kotača i/ili mehanizmu kočnice na prednjem kotaču i/ili mehanizmu upravljača i/ili na sanduku za prtljagu na stražnjem gornjem dijelu mopeda i/ili na drugim dijelovima mopeda valja utvrditi stručnom procjenom. Uz to navedeno je da je plastični rukohvat na lijevoj strani upravljača dijelom oštećen u vidu struganja, da je metalna ručica kočnice na lijevoj strani upravljača dijelom oštećena u vidu struganja, da su dijelom vjerojatno neznatno ulupljena oba retrovizorska ogledala, da je dijelom neznatno ulupljena ukrasno zaštitna plastika na prednjem desnom dijelu upravljača, da je dijelom ulupljen prednji lijevi dio kut plastičnog oklopa njegov donji dio, da je ulupljen dijelom središnji donji dio lijeve strane plastičnog oklopa, da je sjedište dijelom neznatno oštećeno u vidu struganja, da je dijelom neznatno ulupljen lijevi blatobran stražnjeg kotača, donji plastični dio, poluga za parkiranje i poluga za stavljanje motora u pogon da su dijelom neznatno oštećene u vidu struganja metala. Nestručnom procjenom šteta je procijenjena u iznosu od 1.000,00 kn.

48. Prvotužitelj je dostavio dva računa, navodeći da su tim računima obračunate naknade za izvođenje radova popravka oštećenja nastalih na vozilu u štetnom događaju.

49. Računom 182/1/1 od 16. siječnja 2023. Autolimarski obrt [obrt] obračunao je naknadu za usluge povezane sa zahvatima popravka. U tom je računu strojem ispisan naziv usluga "usluge limarskih popravaka, usluga lakirerskih popravaka i ostali popravci", a rukom je upisano "usluga limarije, pripreme te pituravanja mopeda". U rubrici količina usluge, količina usluge je označena samo za rukom upisanu uslugu, te je samo za rukom upisanu uslugu navedena cijena od 1.327,23 bez oznake valute, no očigledno je riječ o valuti hrvatske kune, s obzirom na to da je prvotužitelj izjavio da je na vozilu nastala šteta u iznosu od 1.100,00 EUR, u koji iznos treba uključiti iznos ovog računa, ali i računa I & I Sistem d.o.o. Usluge obračunate ovim računom, suprotno tvrdnji tuženika nisu višestruko obračunate, već je obračunata samo jedna stavka, ona rukom dopisana u račun jer je samo u odnosu na tu uslugu istaknuta količina i cijena, dakle od 1.327,23 kn, odnosno 176,15 EUR. S obzirom na to da tuženik nije drugome prigovorio nego tome da je usluga popravka iz ovog računa višestruko obračunata, a da je utvrđeno suprotno, to treba zaključiti da je prvotužitelj radi otklanjanja oštećenja nastalih u štetnom događaju učinio izdatak od 176,15 EUR.

50. Računom broj 16/22/8 od 25. siječnja 2023. I & I Sistem d.o.o. obračunao je naknadu u iznosu od 1.042,65 EUR za lajsnu lijevu, lajsnu desnu prednje maske, pokazivač smjera prednji desni, protuoklop, podnicu, blatobran stražnji, vrata prednjeg pretinca, lajsnu stražnju lijevu, lajsnu stražnju desnu, zaštitu ovjesa, naljepnicu vespa, naljepnicu vespa lijeva, naljepnicu bočnu vespa, ležaj vilice i servis motora. Iznos iz računa 16/22/8 od 1.042,65 EUR čini iznos osnovice od 834,12 EUR i iznos PDV od 208,53 EUR. Tuženik je sporio da bi plaćanje naknade za servis motora u ukupnom iznosu od 240,00 EUR bilo u vezi s nastalim oštećenjima u predmetnom štetnom događaju. Nije sporio činjenicu da su preostali radovi iz računa bili potrebni za otklanjanje oštećenja nastalih na vozilu prvotužitelja. Prema tome trebalo je utvrditi je li i rad "servis motora" bio potreban za otklanjanje oštećenja vozila nastalih u prometnoj nezgodi. Za zaključak o tome potrebna su stručna znanja, odnosno potrebno je bilo izvesti dokaz vještačenjem. S obzirom da je prvotužitelj odustao od prijedloga da sud izvede taj dokaz i pribavi stručna znanja potrebna za utvrđenje te činjenice, to je zbog propusta prvotužitelja da dokaže tu činjenicu, ostala nedokazana tvrdnja prvotužitelja da je i trošak servisa motora, trošak koji je učinio povezan s prometnom nezgodom, štetnim događajem. Prema tome, zaključiti je da je prvotužitelj radi otklanjanja oštećenja na vozilu platio 1.010,27 EUR i da ima pravo od odgovorne osobe tražiti naknadu u tom iznosu koji uključuje i porez na dodanu vrijednost, neovisno o tome što je prvotužitelj obveznik poreza na dodanu vrijednost. Osnovno pravilo u popravljanju materijalne štete je uspostava prijašnjeg stanja u oštećenikovoj imovini, odnosno isplata naknade štete u novcu u onom iznosu koji je potreban da se uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, dakle uz primjenu načela potpune naknade (članak 1090. ZOO-a). Naknada ukupne štete uključuje i porez na dodanu vrijednost, pri čemu nije odlučno što oštećenik, odnosno prvotužitelj ima pravo na odbitak pretporeza.

51. Kada se od ukupne obračunate naknade za radove iz računa 16/22/8 od 1.042,65 EUR, oduzme iznos naknade za servis motora, kao rad o kojem je postojao spor stranaka vezano za potrebu izvršenja tog rada u svrhu otklanjanja oštećenja, dobije se iznos od 802,65 EUR koji čini glavnica i PDV. Kada se tom iznosu pribroji trošak otklanjanja oštećenja prema računu 182/1/1 od 16. siječnja 2023. Autolimarskog obrta [obrt] u iznosu od 176,15 EUR, utvrditi je da je prvotužitelj radi otklanjanja oštećenja i dovođenja stvari u stanje prije štetnog događaja morao platiti 1.010,27 EUR i to je iznos štete koja mu je nastala.

52. Tuženik je prvotužitelju platio 238,90 EUR prije parnice i još 727,74 EUR tijekom parnice, odnosno ukupno 966,64 EUR, smatrajući da je time u cijelosti naknadio štetu zbog oštećenja vozila prvotužitelja. S obzirom na to da je utvrđeno da je prvotužitelju nastala šteta u iznosu od 1.010,27 EUR, tuženik je dužan prvotužitelju naknaditi još 43,63 EUR. Prema odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Sukladno citiranoj zakonskoj odredbi obveza naknade imovinske štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete u kojem slučaju trenutak nastanka štete ne treba poistovjećivati s trenutkom nastanka štetnog događaja. U konkretnom slučaju prvotužitelj je sam otklonio štetu, pa se stoga visina određuje prema cijenama u vrijeme učinjenih stvarnih izdataka, zbog čega zatezne kamate teku od dana kada je šteta otklonjena, odnosno kad su učinjeni troškovi radi otklanjanja štete. Stoga, je osnovan zahtjev prvotužitelja da mu tuženik plati zatezne kamate koje na iznos od 43,63 EUR teku od 25. siječnja 2023. kada je označen datum dospijeća plaćanja troškova popravka. Stoga je njegov zahtjev za plaćanje kamata na taj iznos u razdoblju od 7. srpnja 2022. do 24. siječnja 2023. trebalo odbiti. Pored toga trebalo je odbiti i zahtjev za naknadu imovinske štete povrh spomenutog iznosa do iznosa koji je prvotužitelj tražio, odnosno 89,74 EUR (133,37 EUR umanjeno za 43,63 EUR) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 7. srpnja 2022. do isplate.

53. Stoga je o zahtjevu prvotužitelja odlučeno kao u izreci presude pod točkama I, II i III.

54. Drugotužiteljica je tvrdila da joj je nastala šteta zbog povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 8.000,00 EUR, da joj je nastala imovinska šteta zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom u iznosu od 162,75 EUR i imovinska šteta zbog troškova liječenja u iznosu od 250,00 EUR, kao i imovinska šteta zbog izmakle koristi (manjih prihoda zbog privremene nesposobnosti za rad) u iznosu od 2.395,92 EUR.

55. Nije bilo spora o tome da joj je povrijeđeno pravo osobnosti, da je imala potrebu za tuđom njegom i pomoći i da je bila privremeno nesposobna za rad zbog čega je umjesto plaće primala naknadu u manjem iznosu od plaće. No bilo je sporno je li njezin zahtjev za pravičnu novčanu naknadu opravdavaju ozljede koje je pretrpjela i ostale okolnosti, kao i to koliku naknadu može tražiti za tuđu pomoć i njegu. Bilo je sporno i to koje je troškove liječenja imala i je li opravdano učinila pregled EMNG u privatnoj ustanovi te u konačnici može li od tuženika tražiti naknadu izmakle koristi.

56. Radi donošenja odluke o pravičnoj novčanoj naknadi zbog povrede prava osobnosti i naknadi za tuđu pomoć i njegu sud je izveo dokaz vještačenjem koje su učinili stalni sudski vještaci dr. Miro Jurinović, spec. neurokirurgije, dr. Danči Tripalo, spec. ortopedije i dr. Nikola Sikirica, spec. psihijatrije.

57. Stalna sudska vještakinja dr. Danči Tripalo je pregledala medicinsku dokumentaciju drugotužiteljice koja se nalazi u spisu te je pregledala drugotužiteljicu. Dala je mišljenje da je drugotužiteljica pretrpjela težu tjelesnu ozljedu prijelom glavice lisne kosti zbog koje su životne aktivnosti drugotužiteljice umanjene za pet posto, jer će ulagati pojačane napore prilikom težih tjelesnih radova i radova u čučećem položaju. Vještakinja je navela da je drugotužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta jedan tjedan i slabog inteziteta šest tjedana. Nadalje, kazala je da je drugotužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć za vrijeme imobilizacije, kao pomoć kod obavljanja osobne higijene, prvi tjedan dva sata dnevno, te još tri tjedna jedan sat dnevno. Vrlo mali ožiljak u području lijeve pete opisala je kao kozmetski defekt vidljiv kada drugotužiteljica pokaže to mjesto, a da inače nije upadan, pogotovo kad je odjevena.

58. Stalni sudski vještak dr. Miro Jurinović je pregledao medicinsku dokumentaciju drugotužiteljice te naveo da je drugotužiteljica predmetne prigode zadobila ozlijede područja donjeg lijevog ekstremiteta, ozljede koje je navela stalna sudska vještakinja Tripalo i natučenje i oguljotinu područja lijevog stopala i to baš područja vanjske strane pete. S neurokirurškog gledišta da treba sagledati neurološki pregled i pretragu EMNG, koju je drugotužiteljica uradila 23. studenoga 2022. Izjavio je da se drugotužiteljica žalila na bol u lijevom skočnom zglobu, pečenje i trnjenje lijevog stopala. Pretraga EMNG (elektromioneurografija) da je ukazala na patološke parametre, sniženje brzine motorne provodljivosti, produženu krajnju latencu te reduciran M potencijal. To je nalaz za lisni živac nervus peroneus. Nalaz za živac tibiaris bio je uredan. Neurolog da je naveo da se radi o značajnom postishemijskom subkroničnom oštećenju aksona lijevog živca peroneusa s naznakom gubitka aksona od 30 posto. Vještak je neposredno pregledao drugotužiteljicu te zapazio da pri hodu na petama vanjski rub lijevog stopala dijelom "ljubi" podlogu. Pregledao je kakva je snaga dorzalne fleksije lijevog stopala u odnosu na desno stopalo (dorzalna fleksija – odizanje stopala) i našao da je oslabljena dorzalna fleksija u odnosu na desnu stranu. Dao je mišljenje da je drugotužiteljica trpjela bolove u onom razdoblju i onim intenzitetom koji je navela vještakinja Tripalo. Suglasio se u mišljenju s vještakinjom Tripalo i u odnosu na potrebu za tuđom njegom i pomoći. Dao je procjenu trajnog oštećenja tjelesnog zdravlja za 7,5 posto s neurokirurškog gledišta te kazao da je potrebno, s obzirom na to da je riječ o istom ekstremitetu, manje procijenjeni stupanj oštećenja tjelesnog zdravlja prepoloviti, tako da bi procijenjenih 5 posto s ortopedsko traumatološke strane bilo 2,5 posto, što treba pribrojiti neurokirurškoj procjeni. Dakle, ukupno da je to 10 posto s obzirom na to da se radi o posljedicama nakon traumatskog oštećenja dva različita organska sustava.

59. Stalni sudski vještak Dr. Nikola Sikirica, specijalist psihijatar je izjavio da u spisu nema nalaza psihijatra koji bi govorili u prilog da su traumatski događaj i njegove zdravstvene posljedice dovele do razvoja simptoma dostatnih za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja. Unatoč tome da je normalno i psihološki razumljivo da će osoba trpjeti određene neugodne emocionalne reakcije zbog samog događaja i zdravstvenih posljedica, pa je dao mišljenje da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah u trajanju oko pola minute, da se potom nastavio sekundarni strah jakog intenziteta sljedeća 24 sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju od 2 tjedna te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 8 tjedana. S obzirom na mišljenje vještaka ortopeda o intenzitetu naruženosti, izjavio je da smatra da to nije dovelo do povrede duševnog digniteta tužiteljice u bilo kojem obliku.

60. Odredba članka 1100. ZOO-a propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

61. Ozljede koje je pretrpjela drugotužiteljica su od strane vještaka kategorizirane kao teže ozljede koje je morala liječiti kroz određeno razdoblje, što imobilizacijom, što mirovanjem i fizikalnom terapijom uz prisutnost bolova i straha te su ostavile posljedice u smanjenju životnih aktivnosti drugotužiteljice. K tome drugotužiteljica za vrijeme liječenja trpjela neugodnosti zbog imobilizacije, nemogućnosti kretanja i obavljanja ostalih aktivnosti, obavljanja pregleda i fizikalnih terapija. Stoga treba zaključiti da je riječ o povredi prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, koje opravdava dosudu pravične novčane naknade neimovinske štete.

62. Kod donošenja odluke o pravičnoj novčanoj naknadi zbog povrede prava osobnosti sud je imao na umu mišljenja sudskih vještaka o kvalifikatornim okolnostima za dosudu te naknade, na koja je primijenio Orijentacijski kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete te pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske s druge sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. kojim su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenoga 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372- 11/02, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. No osim navedenih kriterija sud je imao na umu sve okolnosti slučaja, pri čemu trajanje i jačina fizičkih i duševnih bolova i straha imaju tek značaj osobito važnih, ali ne i jedinih okolnosti koje je sud imao na umu pri određivanju iznosa pravične novčane naknade. Tako je sud cijenio činjenicu da je drugotužiteljica ozlijeđena u dobi od pedeset godina, pa bi po redovno tijeku stvari imala kroz dulje razdoblje trpjeti posljedice ozljeđivanja, odnosno smanjenje životnih aktivnosti i sva ograničenja kojima će biti izložena zbog posljedica ozljeđivanja. Nije za zanemariti niti činjenicu da je ozlijeđena prilikom pada s mopeda, koje je takve konstrukcije da nimalo ne može zaštiti vozača, već je vozač

63. Uvažavajući mišljenje sudskog vještaka psihijatra i kada se ima na umu određenja orijentacijskih kriterija iznosa za utvrđenje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete i pravno shvaćanje Vrhovnog suda broja Su-IV-47/2020-5, kao i notornu inflaciju opravdano je drugotužiteljici priznati naknadu zbog povrede prava osobnosti pri tome imajući na umu pretrpljeni strah u iznosu od 2.000,00 EUR. Osim straha u predmetnom događaju i nakon toga drugotužiteljica je trpjela bolove, pa prethodno određenom iznosu naknade treba pribrojiti i iznos od 1.300,00 EUR. Smanjenje životne aktivnosti, uzimajući u obzir postotak određen od oba vještaka te imajući na umu mišljenje vještaka da će ulagati pojačane napore prilikom težih tjelesnih radova i radova u čučećem položaju te da njeno zdravstveno stanje odstupa 10% u odnosu na zdrave žene njene životne dobi, treba procijeniti na 10%. Uz to trebalo je imati na umu da bi prema redovnom tijeku stvari drugotužiteljica posljedice smanjenja životnih aktivnosti trebala trpjeti kroz duže razdoblje, imajući na umu njenu dob prilikom ozljeđivanja, pa je prema tome, pripada i naknada u iznosu od 3.000,00 EUR. Za naruženost koja je trećima uočljiva samo ponekad, drugotužiteljicu pripada naknada u iznosu od 700,00 EUR. U konačnici treba zaključiti da drugotužiteljici zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada naknada u iznosu od 7.000,00 EUR.

64. Drugotužiteljica je tražila i naknadu imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom u iznosu od 162,75 EUR, odnosno 35 sati koliko su stalni sudski vještaci smatrali da je bilo potrebno pomnoženo s cijenom sata od 4,65 EUR.

65. Naknada za tuđu pomoć i njegu utvrđuje se u nominalnom iznosu troškova u vrijeme pružanja usluge tuđe pomoći i/ili njege. Stoga tužitelju pripada pravo na onaj iznos novčanih jedinica koje bi platio, ili je platio trećoj osobi za pruženu uslugu tuđe pomoći. Tužitelj nije dokazao da je imao novčane izdatke za tuđu pomoć (u spisu nema podataka da bi trećoj osobi plaćao naknadu za pruženu tuđu pomoć), a prema mišljenju vještaka ta mu je pomoć bila potrebna, pa ima pravo na naknadu u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge platio osobi koja je pružala uslugu tuđe pomoći da je tu naknadu zahtijevala. Visina naknade za tuđu pomoć i njegu utvrđuje se prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu, u kojem je tuđa pomoć i njega pružena, bila sposobna takvu uslugu pružati, odnosno u nedostatku takvog podatka, primjenom odredbe članka 223. ZPP-a slobodnom ocjenom. Uzimajući u obzir mišljenje vještaka o potrebi za tuđom njegom i pomoći ovaj sud procjenjuje da drugotužiteljicu pripada naknada za tuđu njegu i pomoć u iznosu od 162,75 EUR.

66. Drugotužiteljica je tražila i naknadu za troškove liječenja i to troškove pribavljanja lijekova analgetika, masti, pregleda u privatnoj ustanovi i putnih troškova.

67. Propisano je člankom 1095. stavkom 1. ZOO-a da je onaj koji drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

68. U odnosu na zahtjev za naknadu troška EMNG pregleda treba reći da je za priznavanje troškova liječenja u privatnoj praksi odlučno jesu li ti troškovi bili potrebni radi uspostave zdravstvenog stanja kakvo je bilo prije nastanka štetnog događaja, s time da drugotužiteljica nema pravo na njih ako takvi troškovi nisu bili nužni, niti opravdani jer je liječenje mogla provesti u okviru sustava javnog zdravstva. Drugotužiteljica je u iskazu izjavila da je upućena na pretragu EMNG – elektromioneurografija. Međutim, u iz isprava sadržanih u spisu ne proizlazi zaključak o tome da je taj pregled preporučen drugotužiteljici, nije naveden u niti jednom priloženom nalazu, niti u zdravstvenom kartonu drugotužiteljice, pa ostaje nedokazano da je bio potreban za liječenje od posljedica ozljeđivanja. Nadalje, nema dokaza da je u vrijeme kada je pregled učinjen 23. studenoga 2022. drugotužiteljica bila onemogućena taj pregled učiniti u okviru sustava javnog zdravstva jer isprava "liste narudžbi" koje je dostavila drugotužiteljica prikazuje mogućnosti obavljanja te pretrage u razdoblju nakon što je ona pretragu učinila, odnosno nakon 28. lipnja 2023. Drugotužiteljica je u iskazu izjavila da se nije naručila na tu pretragu već da je u razgovoru s liječnicom opće prakse dobila informaciju da se na tu pretragu dugo čeka i da neće biti naručena prije nove godine, a nije se mogla sjetiti je li liječnica provjeravala mogućnosti naručivanja na tu pretragu u sustavu ili joj je to rekla na temelju iskustva. Iz navedenog nije moguće zaključiti ni to da drugotužiteljica nije mogla u vrijeme nakon ozljeđivanja obaviti pretragu u okviru sustava javnog zdravstva.

Trošak EMNG-elektromioneurografija prema računu specijalističke neurološke ordinacije Darjo Sučević, iznosi 66,36 EUR. Zbog iznesenih razloga drugotužiteljica nema pravo na naknadu tog troška. Preostali iznos do 250,00 EUR, dakle iznos od 183,64 EUR odnosi se na troškove masti, analgetika i putnih troškova. Vidljivo je iz nalaza da je drugotužiteljica trebala u okviru liječenja obavljati fizikalnu terapiju, kao i da je višekratno odlazila na preglede kod specijalista. Drugotužiteljica nije dokazala koje je lijekove i masti koristila i koliki joj je trošak nastao zbog toga. O zahtjevu za naknadu štete zbog učinjenih putnih troškova sud odlučio temeljem članka 223. ZPP- a. Iz dostavljenih nalaza je utvrđeno da je drugotužiteljica makar šest puta morala doći u bolnicu, a iz iskaznice fizikalne terapije da je 10 puta obavila fizikalnu terapiju. U iskazu je izjavila da je od bolnice udaljena desetak minuta autom. Uvažavajući te okolnosti sud je slobodnom ocjenom odlučio da je drugotužiteljica imala putnih troškova u iznosu od 50,00 EUR.

69. Prema tome drugotužiteljici je nastala šteta zbog povrede prava osobnosti i imovinska šteta zbog troškova tuđe njege i pomoći i putnih troškova u iznosu od 7.212,75 EUR. Tuženik je već naknadio 4.700,00 EUR, pa je osnovan zahtjev drugotužiteljice za plaćanje iznosa od 2.512,75 EUR. S obzirom na to da je drugotužiteljica tražila, nakon učinjenog plaćanja tuženika, plaćanje još 1.200,00 EUR u tom je dijelu njezin zahtjev zajedno sa zateznim kamatama trebalo odbiti.

70. Stoga je prihvaćen zahtjev drugotužiteljice da joj tuženika naknadi štetu u iznosu od 2.512,75 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 26. travnja 2023. kada je podnijela tužbu do isplate.

71. S obzirom na to da je tuženik izjavio da ne osporava uzročno-posljedičnu vezu između duljine trajanja bolovanja i ozljeda nastalih u predmetnoj prometnoj nezgodi te ne osporava ni visinu izgubljene zarade, to je temeljem članka 1095. ZOO- a sud prihvatio i zahtjev drugotužiteljice da joj tuženik naknadi štetu zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja u iznosu od 2.395,92 EUR sa zateznim kamatama koje teku na iznos od 204,69 EUR od 8. srpnja 2022. do isplate, na iznos od 361,65 EUR od 4. kolovoza 2022. do isplate, na iznos od 914,79 EUR od 6. rujna 2022. do isplate i na iznos od 914,79 EUR od 6. listopada 2022. do isplate.

72. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 5. ZPP-a te na temelju članka 155. ZPP-a i 158. stavka 2. ZPP-a.

73. Sud je priznao tužiteljima kao potrebne za vođenje ove parnice troškove sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 187,50 EUR prema Tbr. 32. Tarife Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., 107/2025., dalje: Tarifa) ( samo u odnosu na prvotužitelja), trošak sastava tužbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 250,00 EUR prema Tbr. 8.1. Tarife, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu koje je održano 18. rujna 2023. u iznosu od 250,00 EUR prema Tbr. 9.1. Tarife, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu koje je održano 8. studenoga 2023. u iznosu od 250,00 EUR prema Tbr. 9.1. Tarife, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu koje je održano 29. siječnja 2026. u iznosu od 250,00 EUR prema Tbr. 9.1. Tarife, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu koje je održano 5. ožujka 2026. u iznosu od 250,00 EUR prema Tbr. 9.1. Tarife, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu za objavu presude u iznosu od 125,00 EUR prema Tbr. 9.3. Tarife kao i trošak sastava podneska od 3. srpnja 2023. u iznosu od 250,00 EUR prema Tbr. 8.1. Tarife, te trošak sastava podneska od 25. veljače 2026. u iznosu od 250,00 EUR prema Tbr. 8.1. Tarife. Pored toga priznati su troškovi vještačenja u iznosu od 526,50 EUR koliko je isplaćeno vještacima i trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 70,78 EUR koliko su tužitelji platili prilikom podnošenja tužbe te trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 165,52 EUR prema Tar.br.2. Tarife sudskih pristojbi iz Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/2023.). Iznos nagrade odvjetniku, osim za sastav odštetnog zahtjeva treba uvećati za 10 %, sukladno Tbr. 40. Tarife. Prema tome sud je prihvatio zahtjev tužitelja da im tuženik naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.012,80 EUR na koji sukladno članku 151. stavku 3. ZPP-a zatezne kamate teku od dana donošenja presude.

74. Sud je odbio zahtjev tužitelja da im tuženik naknadi 381,78 EUR troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama jer je odštetni zahtjev podnio punomoćnik samo za prvotužitelja, pa je iznos nagrade 187,50 EUR, a ne traženih 275,00 EUR, potom više traženi trošak sudske pristojbe tužbe i više traženi trošak vještačenja.

U Splitu 10. travnja 2026.

Sudac

Ana Misir Šarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Odvjetničko društvo Santica & Đapić j.t.d., Split

- Odvjetničko društvo Mađarić & Lui d.o.o., Zagreb

- u spis