REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Av. Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-4711/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Lee Jagatić, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BŽO, radi djela prekršaja iz članka 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. 47/23.) i čl. 35. Zakona o državljanima država članica Europsko-gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji (Narodne novine 66/2019., 53/2020., 144/2020., 114/2022.), povodom optužnog prijedloga PUZ-a, I. Policijske postaje Zagreb, Klasa:
Klasa: 211-07/26-5/8459, URBROJ: 511-19-27-26-1. od dana 5. 4. 2026., temeljem članka 221. i 222. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), nakon ispitivanja okrivljenika u žurnom prekršajnom postupku, 10. travnja 2026. objavio je i temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. Prekršajnog zakona
p r e s u d i o j e
Okrivljenik BŽO, sin B, djevojačko prezime majke C, rođen **.**.2000. u [adresa] ([adresa]), ne zna čiji je državljanin, ne sjeća se koje je škole završio, netko mu je rekao visoku školu, nezaposlen, bez primanja, neoženjen, bez djece, prekršajno kažnjavan, a ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, bez prebivališta.
I.) Temeljem članka 182. toč. 1. Prekršajnog zakona
oslobađa se optužbe
1. da bi se 3. travnja 2026., kada je u 9:35 sati zatečen u Zagrebu na Glavnom kolodvoru Zagreb, odavao skitnji, na način da bi besciljno lutao po Gradu Zagrebu, zapuštenog izgleda, bez sredstava za život, bez ikakvih dokumenata za utvrđivanje identiteta pri čemu je u NSIS-u raspisano upozorenje da se udaljio iz Njemačke, iz Bremena, 12. siječnja 2026. i da o d tada besciljno luta gdje stigne,
dakle, da bi se odavao skitnji,
čime bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira
2. da istom prilikom kao pod točkom 1. izreke, ne bi kod sebe imao nikakve dokumente, dakle, da kao punoljetni državljanin države članice EGP-a nije imao kod sebe valjanu stranu osobnu iskaznicu ili stranu putnu ispravu, drugu javnu ispravu koja sadrži fotografiju ili boravišnu iskaznicu,
čime bi počinio prekršaj opisan u članku 35. stavak 1. i kažnjiv po članku 73. stavak 7. točka 2. Zakona o državljanima država članica Europsko-gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji
II.) Temeljem članka 140. stavak 2. PZ-a troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. PU Zagrebačka, I. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog, protiv okrivljenog radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude. Okrivljeni je u svojoj obrani iskazao da je točno da je 3. 4. 2026. od strane policije zatečen na Glavnom kolodvoru, s time da se u Zagrebu nalazi od početka 2026. godine, iako nema niti prebivališta niti boravišta, kao niti posao i stalna primanja, a niti bliskih osoba zbog kojih bi se nalazio u Zagrebu. Točnije od početka 2026. više puta je zatican na područjima raznih gradova u RH, gdje živi zapravo kao beskućnik. Htio je naći nekakav posao, ali u tome nije uspio. Na upit suda ima li okrivljenik ikakvih saznanja da bi ga netko u Njemačkoj tražio, isti je iskazao da o tome ne zna ništa, da nema nikoga od bliskih članova obitelji, jer su svi umrli. Na upit suda je li se okrivljenik ikada liječio od kakvih psihičkih bolesti i ima li, po vlastitoj procjeni, kakvih poteškoća u tom smislu, isti je iskazao da nema, da želi otići u Afriku, a na upit kako bi to učinio, iskazao je da bi putovao avionom, jer ima novaca u banci. Na upit suda kako podiže novac u banci i iz kojeg razloga živi kao beskućnik ako ima novaca, okrivljenik je iskazao da ode u banku, kaže ime i prezime i oni vide u sustavu njegovu sliku, pa da i otisak prsta kako bi podigao novac, tako je i htio otići u Afriku, ali kroz ova tri mjeseca nije našao put do aerodroma, a u RH je došao vlakom i to iz Austrije.
2. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvješće o uhićenju, otpusno pismo Klinike za psihijatriju Vrapče i prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje je razvidno da je okrivljenik prekršajno kažnjavan, imovno stanje okrivljenika, a koje podatke je okrivljenik iznio na zapisnik, te je razvidno da je isti nezaposlen, te je provedeno psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po sudskom vještaku za psihijatriju doc. dr. sc. specijalistu BŽ.
3.1. iz izvješća o uhićenju utvrđeno je da je okrivljenik uhićen po djelatnicima I. PP Zagreb 5. travnja 2026. u 9:00 sati nakon čega je doveden nadležnom sudu.
3.2. Iz otpusnog pisma Klinike za psihijatriju Vrapče na ime okrivljenika utvrđeno je da je isti boravio u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi od 3. travnja 2026. do 5. travnja 2026. pri čemu su navedene dijagnoze: glavna F60.9 i sekundarna F29 3.4. Uvidom u izvadak iz PE za okrivljenika utvrđeno je da je isti pravomoćno kažnjavan zbog djela prekršaja iz oblasti javnog reda i mira.
3.5. Obzirom na obranu okrivljenika, liječničku dokumentaciju i provedene dokaze kako materijalne tako i personalne sud je ocijenio da postoji osnovana sumnja u ubrojivost okrivljenika u vrijeme počinjenja djela slijedom čega je određeno psihijatrijskog vještačenje okrivljenika na navedenu okolnost po sudskom vještaku za psihijatriju doc. dr. sc. specijalistu BŽ. Vještak je dobio na uvid otpusno pismo Klinike za psihijatriju Vrapče gdje je navedeno da je BŽO bolnički liječen od 3.4.2026. do 5.4.2026. Verificirane su mu psihijatrijske dijagnoze: Psihotični poremećaj susp. (pod MKB-10 šifrom F 29) i Poremećaj ličnosti in obs (pod MKB-10 šifrom F 60.9). Kod razgovora s vještakom BŽO je uredne svijesti i orijentacije. Vještaku navodi da je bio liječen bolnički u Klinici za psihijatriju Vrapče, nije siguran da li je i kada psihijatrijski liječen u Njemačkoj. Iznosi sadržaje koji se uklapaju u kliničku sliku psihotičnog poremećaja. Navodi kako nije koristio preporučenu psihijatrijsku terapiju po otpustu s bolničkog psihijatrijskog liječenja. Isto tako navodi kako mu psihijatrijska terapija i liječenje nije potrebno, unatoč preporukama liječnika. Nema znakova suicidalnosti niti heteroagresivnosti. Uvid reduciran, kao i kritičnost. U štetnom događaju očito su kod njega postojali simptomi psihičke distorzije u smislu psihotične razine funkcioniranja. Poradi objektivnih podataka kao i opisa događaja koji je detaljno naveden u spisu, u trenutku počinjenja djela, kod CŽO došlo je do dezinhibicije i nemogućnosti kontrole, postojala je psihičko pogoršanje uz značajnu distorziju realnosti. U periodu kada je bilo predmetno djelo kod njega je postojao jači distres akutiziranog stanja psihičkog pogoršanja. Sukladno svemu navedenom bila je kompromitirana i funkcija ubrojivosti, što je analogija neubrojivosti. Stoga je postojao značajan poremećaj afektivno-kognitivnog procesuiranja. Navedeno je u konačnici stvorilo model disfunkcionalnog te maladaptivnog ponašanja te kompromitiranih funkcija psihičkog uvida te kritičnosti. S obzirom da je liječenje prijeko potrebno, vještak savjetuje da se BŽO liječi bolnički psihijatrijski. Vještak je dalje naveo da je navedeno bitno poradi uspostavljanja procesa kontinuiranog liječenja kao i sprječavanja počinjenja novih djela. Sudski vještak je u nalazu naveo da, kada je prisutna duboko disfunkcionalna razina funkcioniranja, kod nekog tko od ranije ima postavljenu dijagnozu nekog od psihičkih poremećaja (uključujući psihotični poremećaj, odnosno neorgansku psihozu), iznimno je bitno redovito psihijatrijsko liječenje, te smatra kako postoji opasnost da razlozi koji su doveli do duševnih smetnji kod okrivljenika mogu i u budućnosti poticajno djelovati na počinjenje novoga neželjenog djela te da postoji vjerojatnost da bi okrivljenik zbog duševnih smetnji mogao počiniti teže neželjeno djelo ako ne bi postojalo psihijatrijsko liječenje i naglašava da se jedino kroz proces kontinuiranog psihijatrijskog liječenja - pod nadzorom, može smanjiti rizik da BŽO u budućnosti počini neko od neželjenih djela.
4. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio da je bespredmetno utvrđivati da li je okrivljeni u vrijeme počinjenja prekršaja svojim ponašanjem ostvario objektivna obilježja djela prekršaja koja su mu stavljena na teret budući da su postojale opravdane sumnje u njegovu moć rasuđivanja i vladanja svojom voljom slijedom čega je sud zaključio svrsishodnim prvotno utvrditi subjektivne elemente djela u vidu postojanja krivnje na strani okrivljenog odnosno njegove odgovornosti te raspravne sposobnosti. Naime, odredbom čl. 25. Prekršajnog zakona propisano je da je za prekršaj kriv onaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje dok je odredbom članka 26. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona propisano da neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može izreći ili primijeniti prekršajno pravna sankcija, a neubrojiva je ona osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obilježja prekršaja nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnoga duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje. Zbog sumnje u postojanje ubrojivosti okrivljenika u vrijeme počinjenja djela, sud je odredio psihijatrijsko vještačenje temeljem kojeg je utvrđeno da okrivljeni tempore criminis nije bio ubrojiv, nije mogao shvatiti značenje svog postupanja niti upravljati svojom voljom slijedom čega na strani okrivljenog nedostaje ispunjenje subjektivnog elementa počinjenja djela tj. ne postoji krivnja kao sastavni dio postojanja djela.
5. Budući da bez krivnje nema niti prekršajnog djela, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
6. Kako je okrivljeni oslobođen optužbe, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Zagreb, 10. travnja 2026.
Zapisničar
Viša sudska savjetnica, specijalist
Lea Jagatić, v.r.
Marijana Đurinac, v.r.
Sutkinja
Maja Župančić Ukropina, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.
