Poslovni broj: Pr-9/2023-14

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužiteljice: ŠI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana pravnicama iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Zagreb, protiv tužene: REPUBLIKA HRVATSKA za Općinski sud u Šibeniku, Prekršajni odjel, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 12. ožujka 2026.g. u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 10. travnja 2026.g.,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženoj: REPUBLIKA HRVATSKA da isplati tužiteljici: ŠI, bruto iznose razlike plaće između plaće koju je u razdoblju od 1. studenog 2017. godine do 2. veljače 2019. godine primala i one koju je trebala primati s uvećanjima za rad u drugoj smjeni i dvokratni rad, a koja razlika iznosi ukupno 1.242,93 eura, zajedno sa zateznim kamatama koje teku i to:

- na iznos od 75,58 eura (569,44 kn) od 16. prosinca 2017.

- na iznos od 100,86 eura (759,94 kn) od 16. siječnja 2018.

- na iznos od 97,57 eura (735,16 kn) od 16. veljače 2018.

- na iznos od 66,67 eura (502,34 kn) od 16. ožujka 2018.

- na iznos od 109,76 eura (826,96 kn) od 16. travnja 2018.

- na iznos od 84,78 eura (638,78 kn) od 16. svibnja 2018.

- na iznos od 92,52 eura (697,06 kn) od 16. lipnja 2018.

- na iznos od 80,33 eura (605,28 kn) od 16. srpnja 2018.

- na iznos od 110,22 eura (830,48 kn) od 16. kolovoza 2018.

- na iznos od 15,11 eura (113,84 kn) od 16. rujna 2018.

- na iznos od 105,55 eura (795,30 kn) od 16. listopada 2018.

- na iznos od 106,16 eura (799,88 kn) od 16. studenog 2018.

- na iznos od 101,73 eura (766,50 kn) od 16. prosinca 2018.

- na iznos od 96,08 eura (723,92 kn) od 16. siječnja 2019., pa do 31. prosinca 2022. po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodištu za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak, sve u roku od osam dana.

Obrazloženje:

1. Tužiteljica u tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 30.1.2023.g. i tijekom raspravljanja navodi da je 28. listopada 2022. godine Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku podnijela zahtjev za mirno rješenje spora radi isplate razlike plaće ostvarene temeljem smjenskog rada i dvokratnog rada s prekidom dužim od 90 minuta u razdoblju od 1. studenog 2017. godine do 2. siječnja 2019. godine. Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku se na podneseni zahtjev za mirno rješenje spora nije očitovalo. Tužiteljica navodi da je od 1987. godine zaposlena kao namještenica u Prekršajnom sudu u Šibeniku na radnom mjestu čistač – dostavljač, da je od početka svog radnog odnosa u Prekršajnom sudu u Šibeniku pa do 2. siječnja 2019. godine radila u dvije smjene na način da je četiri sata svakog radnog dana prijepodne (od 7 – 11 sati ili od 8 – 12 sati) obavljala poslove upisa pošte i odlaska na poštu, nakon čega je imala prekid rada od nekoliko sati da bi u poslijepodnevnim satima (od 15 – 19 sati ili od 16 – 20 sati) četiri sata obavljala poslove čistačice. Člankom 38. stavkom 1. alinejom 6. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj: 112/17, 12/18, 2/19, 119/19 i 66/20) je propisano da će se osnovna plaća namještenika uvećati za svaki sat rada za rad u drugoj smjeni ako namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, a alinejom 7. istog stavka i članka da će se plaća uvećati za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%. Stavkom 2. istog članka propisano je da se navedeni dodaci međusobno ne isključuju. Stavkom 6. istog članka propisano je da se radom u smjenama (smjenski rad) smatra svakodnevni redovni rad namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana, a stavkom 7. da je rad u I. smjeni od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. U razdoblju od 1. studenog 2017. godine do 2. siječnja 2019. godine tužiteljici da nisu bili isplaćivani dodaci za dvokratni rad niti za rad u drugoj smjeni, pa stoga predlaže da sud usvoji njezin tužbeni zahtjev, uređen sukladno obračunu koji je dostavila sama tužena, a pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tužena u odgovoru na tužbu zaprimljenom kod ovog suda dana 24.7.2024.g i tijekom raspravljanja navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, da tužiteljica postavlja tužbeni zahtjev na isplatu razlike plaće po osnovi smjenskog i dvokratnog rada te uslijed toga gubitak zarade, međutim, da iz dokaza priloženih uz tužbu ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno, da tužiteljica nije priložila dokaze iz kojih bi proizlazilo da bi ista u utuženom razdoblju radila na način kako se to tvrdi u tužbi, podredno, da nije dokazan niti obujam odnosno trajanje takvog rada i slijedom navedenog predlaže se tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora od 27.10.2022.g., Presude ovog suda pod posl.br. Pr-15/2018 od 14.2.2024.g., obračunskih isprava za isplatu plaće-naknade za razdoblje od 1.11.2017.g. do 2.1.2019.g., godišnjeg rasporeda poslova za 2018.g., obračuna razlike plaće za tužiteljicu tijekom utuženog razdoblja s osnova rada u smjenama i dvokratnog rada, platnih lista tužiteljice za utuženo razdoblje.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5. Naime, prvenstveno valja navesti da je u istovrsnoj pravnoj stvari, između istih stranaka, po provedenom postupku pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem: Pr-15/2018-55 od dana 14. veljače 2024.g. utvrđeno da je u konkretnom tužena odgovorna tužiteljici za isplatu razlike plaće po osnovi smjenskog i dvokratnog rada, a za razdoblje koje je prethodilo ovdje utuženom razdoblju, kada je prvostupanjski sud zaključio da poslodavčev propust da radniku ponudi izmijenjeni ugovor o radu ili aneks postojećem kako bi formalnopravni radnikov status uskladio sa stvarnim stanjem u konkretnom slučaju da će tužiteljica obavljati rad dvokratno s prekidom dužim od 90 minuta, odnosno točno ugovoreno radno vrijeme i slijedom toga utvrđeno uvećanje za 10% za svaki sat rada sukladno relevantnim odredbama KU ne smije imati posljedicu gubitak prava tužiteljice kao radnika na stvarno obavijeni više vrednovani rad, te da nedvojbeno proizlazi da je u tom vremenskom razdoblju tužiteljica radila dvokratno uz prekid rada duži od 90 minuta, a tužena tu činjenicu nije niti osporila.

6. Pregleodm Ugovora o radu tužiteljice od 26.4.1996.g., 4.7.1997.g. i 21.10.2015.g. proizlazi da je iste sklopila tužiteljica sa Prekršajnim sudom u Šibeniku za obavljanje poslova čistačica-dostavljač.

7. Iz Godišnjeg rasporeda poslova Prekršajnog suda u Šibeniku od 1.12.2010.g., 27.11.2012.g., 4.12.2013.g., 15.7.2015.g., 26.11.2015.g. i 9.12.2016.g. proizlazi da je tužiteljica dužna obavljati poslove čistačice u popodnevnim satima, a poslove dostavljača, upisa pošte i odlaska na poštu u jutarnjim satima i to 4 sata ujutro i 4 sata popodne.

8. Iz Evidencije radnog vremena od 1.4.2016.g., 1.7.2016.g. i 13.7.2016.g. razvidno je da je tužiteljica upisivala dolazak na radno mjesto kako u jutarnjim (6,30 sati), tako i u popodnevnim satima (15,00 sati), te odlazak sa radnog mjesta mjesto kako u jutarnjim (10,30 sati), tako i u popodnevnim satima (19,00 ili 20,00 sati).

9. Iz iskaza saslušanog svjedoka ĆI, a suca Prekršajnog suda u Šibeniku i bivše predsjednice istog, proizlazi da je tužiteljica radila na prekršajnom sudu u vrijeme kad je ona bila sudac i tužiteljica da je obavljala poslove kurir-čistačica, te da kada je ona bila predsjednik tog suda u razdoblju od 1991. -2002. i tada da je isto tužiteljica radila na tim istim poslovima. Tužiteljica da je u jutarnjim satima obavljala poslove kurira, a u popodnevnim satima da je obavljala poslove čistačice. Uglavnom da je tužiteljica dolazila u popodnevni rad prije nego bi ostali djelatnici otišli s posla, oko 15:00 sati, s tim da bi otišla kući kad bi obavila te poslove čišćenja, ali kako da ona tada nije naravno bila u zgradi suda, da ne zna do koliko sati je popodne tužiteljica ostajala i obavljala poslove čistačice. Što se tiče poslova kurira, tužiteljica da je upisivala poštu, raznosila poštu i osobno nekim institucijama i to je radila tijekom jutra 4 sata, tako da je njoj radno vrijeme bilo 8 sati, s tim da je dakle 4 sata radila ujutro, a 4 popodne. Iskazuje da se sjeća da su u pisarnici se svi upisivali u tu knjigu kad bi došli i kad bi otišli, a jedno vrijeme se čak i pauza evidentirala. Iskazuje da ne zna da li se tužiteljica upisivala u te knjige, da pretpostavlja da jeste jer da su imali obvezu upisivanja. Iskazuje da ne zna gdje se nalazi ta evidencija, tim više što u utuženom razdoblju nije bila predsjednica suda, već je to bila EI. Naposljetku, da su svi na sudu bili svjedoci da je tužiteljica tako radila i da je to bio dvokratni rad, te da misli da je upravo ona kao tadašnja predsjednica i napisala tužiteljici upravo takav ugovor po kojem ona radi dvokratno, raspoređena na radno mjesto namještenika s nazivom kurir-čistačica.

10. Svjedok ZI iskazuje da je tužitlejica njezina kolegica i zajedno da su radile na prekršajnom sudu, a ona da je počela raditi 2008. godine i zatekla tužiteljicu koja je obavljala poslove čistačice-kurir dostavljač. Tužiteljica da je radila 4 sata ujutro i 4 sata popodne, s tim da je ujutro otpremala poštu i radila kao dostavljač, a popodne čistila, te da bi tužiteljicu u jutarnjim satima zatekla već kad bi došla na posao, a odlazila bi s posla oko 10:30 sati, a popodne kad bi odlazili s posla, ona da je dolazila na posao. Iskazuje da su se u jednom periodu i upisivali u bilježnicu kad bi dolazili i odlazili s posla na posao pa tako s marende i na marendu, s tim da ne zna gdje se te bilježnice i evidencije nalaze. Iskazuje da, da je tužiteljica radila i u popodnevnim smjenama, zna po tome što kad bi radili dežurstva, tada bi zatekli tužiteljicu da radi popodne i naposljetku, što se tiče ugovora o radu tužiteljice, da nije isti vidjela pa ne zna što je u istom i naznačeno vezano uz radno vrijeme tužiteljice.

11. Dakle, iz navedenog proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice, pa u ovoj parnici valja odlučiti o osnovanosti i visini tužbenog zahtjeva, odnosno, odlučiti o visini potraživanja za razdoblje nakon donošenja gore cit. presude, a od 1.11.2017.g. do 2.2.2019.g.

12. Odlučujući o visini potraživanja sud je prihvatio obračun razlike plaće koji je dostavila sama tužena, a koja razlika se odnosi na 10% dodatka za dvokratni rad s prekidom duljim od 90 minuta i 10% dodatka na rad u drugoj smjeni, dakle, razliku plaće po osnovi smjenskog i dvokratnog rada, sve to po mjesecima sa pripadajućim kamatama, a sukladno kojem je tužiteljica i konačno uredila svoj tužbeni zahtjev, pa je valjalo presuditi kao izreci ove presude.

13. Odluka o parničnom trošku je izostala budući tužiteljica nije priložila popis troška.

U Šibeniku, dana 10. travnja 2026.g.

Sudac:

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe drugostupanjskom Županijskom sudu u roku od 15 dana. Rok za žalbu za stranku kojoj je presuda uručena na ročištu na kojem je ista objavljena, počinje teći od dana održanog ročišta na kojem je presuda objavljena, odnosno, uručena. Za ostale stranke rok za žalbu od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena