REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-11/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sylviane Kraljević u pravnoj stvari tužitelja LC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Hasan Karajić i Damir Karajić iz Karlovca, Trg hrvatskih branitelja 4, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa Odvjetničko društvo Grgić & Partneri iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave 11. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka, po objavi 10. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku, Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747,da tužitelju SC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete radi izgubljene zarade isplati iznos od 8.698,15 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

-7.802,27 eura tekućom od 06.01.2018.,

-447,94 eura tekućom od 01.02.2018.,

-447,94 eura tekućom od 01.03.2018.,

sve do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., od 01.kolovoza.2015.godine do 31.prosinca 2022.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za tri postotna poena, a od 1.siječnja 2023.godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište, primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska u središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

II Odbija se ostali dio tužbenog zahtjeva na ime naknade štete radi izgubljene zarade za iznos od 8.125,16 eura sa zakonskim zateznim kamatama.

III Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"II Nalaže se tuženiku, Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747,da tužitelju SC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete radi izgubljene zarade isplati iznos novčane rente u visini od 597,25 Eura mjesečno, svakoga mjeseca počevši od ožujka 2018.godine pa sve dok za to postoje zakonski razlozi, plaćanjem unaprijed novčane rente, najkasnije do 15.dana u mjesecu za tekući mjesec, s time da prvi iznos novčane rente, za mjesec ožujak 2018.godine dospijeva dana 16.ožujka 2018. godine, sve u roku 15 dana."

IV Nalaže se tuženiku, Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju SC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.782,03 eura, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 10. 4. 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi dana 8. srpnja 2012. dogodila se prometna nezgoda u mjestu Siča, kod kbr. 29, općina [adresa], na raskrižju županijske ceste br. 3185 i lokalne ceste br. 34107 koju je prouzročio ĆC, vozač poljoprivrednog traktora marke "Deutz-Fahr", reg. oznake [registarska oznaka], kojem je bilo pridodano priključno vozilo marke "Samogradnja", u kojem se prevozio tužitelj PC. ĆC je prilikom skretanja udesno na raskrižju propustio prilagoditi brzinu vozila i došlo je do zanošenja i prevrtanja prikolice u kojoj se prevozio tužitelj, zbog čega je tužitelj padom na kolnik zadobio teške tjelesne ozljede. Vozilo marke "Deutz - Fahr", reg. oznake [registarska oznaka], proizveden 1995., br. šasije: [broj šasije] u vlasništvu ŽC, iz [adresa], dolazi osiguran kod tuženika Euroherc osiguranje, broj police: [broj police]. Vozač ĆC proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela iz čl. 272. st. 1. i 2. Kaznenog zakona, radi izazivanja prometne nesreće, i to presudom Općinskog suda u Karlovcu, posl. br. K-662/12 od 11. 1. 2013., pravomoćna 6. 2. 2013.

2. Tužitelj je radi naknade neimovinske štete nastale štetnim događajem opisan pod točkom I tužbe pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Karlovcu, koji se vodi pod posl. br. P-999/13 u kojem postupku je provedeno prometno vještačenje po vještaku Srećku Hlišću, dipl. ing. od 4. studenog 2014., medicinsko vještačenje Odbora za fakultetska mišljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 23. 12. 2016. i Dopune fakultetskog mišljenja od 7. 12. 2017.

3. Medicinskim vještačenjem tužitelju je utvrđeno ukupno umanjenje životne aktivnosti u visini od 32%. Tužitelju nije vještačeno umanjenje radne sposobnosti. Temeljem čl. 1095. st. 2. ZOO-a ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenom novčanu rentu, kao naknadu za štetu. U tom smislu tužitelj predlaže provesti medicinsko vještačenje radi utvrđenja gubitka radne sposobnosti tužitelja kao posljedice štetnog događaja iz t. I ove tužbe.

4. Tužitelj je osoba bez stečene kvalifikacije. Do štetnog događaja tužitelj obavlja poslove građevinskog radnika. Nakon štetnog događaja tužitelj više nije sposoban za obavljanje ovih poslova i ne dobiva zaposlenje na ovim poslovima. Po štetnom događaju tužitelj je redovito prijavljen pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i aktivno traži zaposlenje sukladno preostaloj poslovnoj sposobnosti.

5. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna plaća u građevnom sektoru iznosi 5.000,00 kn mjesečno. Tužitelju pripada naknada štete zbog izgubljene zarade u visini prosječne plaće u graditeljskom sektoru u razmjeru s izgubljenom radnom sposobnosti, odnosno najmanje minimalna plaća u graditeljstvu ukoliko je ista veća od prethodno navedenog iznosa izgubljene zarade. Tužitelj je izvan radnog odnosa i van radnog vremena prije štetnog događaja "na crno" obavljao poslove građevinskog radnika. Ti poslovi su se odnosili na građenje, rad na skeli, zidanje, pomoćne građevinske radove, nošenje materijala i sl. Tužitelj je po osnovi rada na građevini izvan radnog odnosa zarađivao dnevnice oko 400,00 kn. U prosjeku tužitelj bi mjesečno radio oko 6 dana (najmanje tri vikenda), a što znači da je prije ozljede po ovom osnovu tužitelj "na crno" mjesečno zarađivao oko 2.400,00 kn.

6. Tužitelj je pored navedenog prije ozljeđivanja aktivno sudjelovao u radu na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i obavljao poljoprivredne poslove te time stjecao dodatni prihod i korist. Ove poslove je obavljao poslije redovnog radnog vremena i neradnim danima. Dodatna zarada koju je tužitelj ostvarivao od poljoprivrednih poslova je prosječno oko 1.000,00 kn mjesečno.

7. Obzirom da tužitelj nakon ozljeđivanja nije sposoban zaposliti se na poslovima građevinskog radnika, niti obavljati poljoprivredne poslove to tužitelju pripada naknada štete radi izgubljene zarade u visini zarade koju je tužitelj ukupno mogao ostvariti bez obzira je li u radnom odnosu ili izvan radnog odnosa. Tužitelj potražuje ukupno na ime izgubljene zarade mjesečnu novčanu rentu u iznosu od 4.500,00 kn.

8. Temeljem čl. 1095. st. 2. ZOO-a ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu. Temeljem stavka 1. istoga članka tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Temeljem čl. 1088. st. 1. ZOO-a u slučaju smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja naknada se određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme. Temeljem čl. 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka naknade štete.

9. Utuženo razdoblje je:

- od srpnja 2012. do ožujka 2018. (prema danu podnošenja tužbe), u jedinstvenom novčanom iznosu, za dospjele iznose izgubljene zarade tužitelja,

- od ožujka 2018. dok za to postoje zakonski razlozi isplata novčane rente u mjesečnom iznosu s plaćanjem unaprijed najkasnije do 15. dana u tekućem mjesecu za idući mjesec, s time da prvi iznos novčane rente za ožujak 2018. dospijeva 15. veljače 2018.

10. Do donošenja odluke suda prvog stupnja presude poslovni broj: Pn-15/2018- 91 od 27. travnja 2023., ispravljene rješenjem suda poslovni broj: Pn-15/2018-96 od 19. svibnja 2023., tužitelj je tužbeni zahtjev specificirao u tužbi od 12. 2. 2018., a kasnije u podnesku od 12. 1. 2023. tako da potražuje naknadu imovinske štete, koja se sastoji od: 1. izgubljene zarade - kao razlika plaće u građevinarstvu; 2. izgubljene zarade - za rad "na crno" u građevinarstvu; 3. izgubljene zarada - u poljoprivredi.

11. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnov i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti, te osporava sve činjenične navode tužbe. U cijelosti se protivi da se bilo kakvi dokazi iz drugih predmeta koriste kao dokaz u ovom predmetu, a osobito se protivi da se dokazi iz predmeta ovog suda br. Pn-1290/13 koriste kao dokazi u ovoj pravnoj stvari. Tuženik se u cijelosti protivi dokaznom prijedlogu tužitelja da sud izvrši uvid u dokaze koji su provedeni u drugom sudskom postupku br. P 999/13 ovog suda.

12. Tuženik ističe materijalno pravni prigovor zastare. Tužitelj potražuje naknadu s osnova izgubljene zarade koja mu je nastala u kolovozu 2012., pa nadalje, svaki mjesec, te ubuduće. Tužba je podnesena 12. veljače 2018. S obzirom da se radi o naknadi štete, a da je tužitelj saznao za štetu i štetnika još i prije kolovoza 2012. temeljem čl. 230 st. 1. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Tužitelj navodi da se štetni događaj dogodio 8. srpnja 2012., te tvrdi da trpi štetu od kolovoza 2012. te traži da mu tuženik plati izgubljenu zaradu počev od kolovoza 2012. pa nadalje i ubuduće. Tužitelj je za štetu i štetnika saznao 2012. godine. Imajući u vidu navedeno, tuženik ističe materijalno pravni prigovor zastare jer je zastara nastupila po svim kriterijima. Odredbom čl. 230 st. 1. ZOO-a propisano je da potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Početak tijeka subjektivnog roka za potraživanje naknade uzrokovane štete ovisi kumulativno o dvjema činjenicama, odnosno o saznanju oštećenika za štetu i o saznanju oštećenika za osobu koja je štetu počinila. Činjenica je da šteta u vidu izgubljene zarade koja se očituje u razlici između zarađivanja od svoga rada prije štetnog događaja i nemogućnosti zarađivanja nakon štetnog događaja, pa takva šteta ima svoj uzrok u već svršenoj štetnoj radnji. I ovakva vrsta štete, nastaje u jednom određenom trenutku pa zastarijevanje počinje teći od trenutka spoznaje oštećene osobe o nastupu štete i osobi štetnika. Dakle, zastara zahtjeva za naknadu štete cijeni se prema citiranoj odredbi ZOO -a, bez obzira na to zahtijeva li se naknada za već nastalu štetu ili štetu koju je po redovnom tijeku stvari izvjesno da će sukcesivno nastati u budućnosti, kao i bez obzira zahtjeva li se naknada u jednokratnom iznosu ili u obliku novčane rente. U ovom slučaju, u trenutku kada je, po navodima tužbe, tužitelj postao nesposoban za rad od kolovoza 2012., tada je počeo teći subjektivni zastarni rok od 3 godine iz čl. 230. st. 1. ZOO -a, a koji je protekao do trenutka podnošenja ove tužbe 1. 9. 2015. Na tijek toga roka ne mogu utjecati nikakve činjenice, ne postoji niti jedan razlog da zastara ne bi nastupila. Tuženik smatra imajući u vidu navedeno, da se temeljem činjeničnih navoda samog tužitelja u tužbi može izvesti stav o osnovanosti materijalno pravnog prigovora zastare naknade štete predmetnog potraživanja, te se predlaže da sud usvoji ovaj prigovor i bez daljnjeg raspravljanja donese odluku o odbijanju tužbe i tužbenog zahtjeva.

13. Tuženik priznaje kao neprijepornu činjenicu da se 8. srpnja 2012. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. ozn. [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen temeljem čl. 22. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog tjelesne ozljede, smrti, narušavanja zdravlja i uništenja ili oštećenja stvari.

14. Tuženik osporava odgovornost odnosno ističe prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastanak štete. Iz izjave o tijeku nastanka prometne nezgode sačinjene po osiguraniku tuženika IC proizlazi da je tužitelj na silu i u alkoholiziranom stanju ušao u prikolicu koja je bila priključena vozilu [registarska oznaka]. Iz Zapisnika o očevidu proizlazi da se tužitelj u trenutku nastanka štetnog događaja prevozio u priključnom vozilu u stajaćem položaju. Predmetno priključno vozilo, samogradnja nema minimum sigurnosnih elemenata za prijevoz putnika, a posebice ako se putnici nalaze u stajaćem položaju. Samim time, a bez alkoholiziranosti tužitelja i samovoljnog ulaska njegova suodgovornost iznosi minimum 50 -60% što proizlazi i iz stava Vrhovnog suda izraženog u odlukama br. Rev.893/06 i Rev. 1302/00.

15. Tuženik ističe da je tužitelj u trenutku nezgode prema Potvrdi Zavoda za zapošljavanje, područni ured Karlovac, ispostava Duga Resa, bio nezaposlen. Tako iz potvrde proizlazi da je bio nezaposlen 2006., 2007., 2008., 2009., sve do 2012. kada se dogodila nezgoda. Prije nezgode, tužitelj je bio nezaposlen od 12. 11. 2009. do 4. 7. 2012. (štetni događaj je bio 8. 7. 2012.).

16. Tuženik osporava činjenične navode da bi tužitelj prije štetnog događaja bio zaposlen 8 sati dnevno, te osporava da bi zarađivao mjesečno u iznosu od 2.400,00 kn kao građevinski radnik na crno, te 1.000,00 kn u poljoprivrednim poslovima odnosno da bi zarađivao 4.500,00 kn, mjesečno. Osobito se osporava visina ovih iznosa koje iznosi tužba. Rad na crno ne može, a po tuženiku ne bi smjelo biti verificirano sudskom odlukom sudova RH. To je protivno prisilnim propisima te samom moralu društva. Tužitelj ne može s uspjehom zahtijevati da mu sud RH u ime vladavine prava prizna pravo na naknade za rad na crno jer je to jednostavno nemoralno, a ako to sud prizna tada tuženik ističe da se od svih primanja na crno moraju odbiti dužni prirezi, porezi i doprinosi.

17. Tužitelj je prije štetnog događaja bio nezaposlena osoba, te nije završio školovanje, slijedom čega zbog štetnog događaja ne gubi na zaradi jer je njegovo imovno stanje zbog štetnog događaja ostalo neizmijenjeno. Tuženik osporava da bi kod tužitelja postojao takav invaliditet koji bi ga u cijelosti spriječio mogućnost ostvarivanja zarade. Tužitelj ima preostalu radnu sposobnost u kojoj ima mogućnost ostvarivati zaradu. Tužitelj ima mogućnost koristiti program prekvalifikacije ili doškolovanja i na taj način sebe osposobiti za rad i ostvarivanje zarade. To dokazuje i potvrda HZMO od 4. siječnja 2018. iz koje proizlazi da je tužitelj radio od 1. 7. 2017. do 30. 9. 2017., od 1. 7. 2016. do 4. 10. 2016. i 18. 5. 2015. do 17. 11. 2015., dakle, proizlazi da je tužitelj radio sezonski u ljetnim mjesecima, te je ostvario zaradu.

18. Tužitelj prvenstveno mora iskoristiti sve mogućnosti profesionalne rehabilitacije, utvrditi preostalu radnu sposobnost, izvršiti postupak prilagodbe svog zanimanja u okviru preostale radne sposobnosti, te potom ostvariti mogućnost zaposlenja nakon provedbe postupka profesionalne rehabilitacije. Tuženik smatra da se prije donošenja odluke o tužbenom zahtjevu mora uputiti tužitelja na postupak pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Svakako se ukazuje da sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i Odlukama o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba sa invaliditetom tužitelj ima mogućnost prekvalificirati se i doškolovati te u okviru preostale radne sposobnosti zaposliti se i raditi te ostvarivati zaradu. Tuženik predlaže sudu da uputi tužitelja da ostvari svoja prava pred nadležnim tijelima, da tužitelj provede postupak rehabilitacije i pokuša se zaposliti u okviru svoje preostale radne sposobnosti. U svakom slučaju, tuženik osporava da kod tužitelja ne postoji sposobnost za rad, te da ne može ostvarivati zaradu zbog ozljeđivanja u prometnoj nezgodi.

19. U dokaznom postupku sud je pročitao Kazneni nalog Općinskog suda u Karlovcu, posl.br. K-662/12-2 od 11.01. 2013., medicinsku dokumentaciju o liječenju tužitelja, potvrdu HZZ, PU Karlovac/Ispostava Duga Resa od 15. 1. 2018., potvrdu HZMO, PU Karlovac od 4. 1. 2018., podatke Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske, dopis HZZ,PU Karlovac od 15. 2. 2018., svjedodžbe LC, prijedloga za mirno rješenje spora od 5. 1. 2018., odgovor Agram Euroherc od 5. 2. 2018., podatke HZZ, PU Karlovac od 22. 5. 2018., podatke Srnar d.o.o. od 21. 5. 2018., obrazac IP, podatke Centra za socijalnu skrb Duga Resa od 29. 5. 2018., podatke Grada Karlovca od 28. 5. 2018., osobni zdravstveni karton BC, podatke GMTT Lešćanec od 24. 5. 2018., obrazac eM-2P prijava o prestanku osiguranja HZMO, podatke HZMO, Središnja služba od 28. 5. 2018., potvrde Porezne uprave o visini dohotka i primitka tužitelja za 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017. i 1. 1. 2018. do 30. 4. 2018., podatke HZMO, PU Karlovac od 5. 6. 2018., podatke Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Uprava za tržište rada i zapošljavanje od 6. 6. 2018., podatke Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnji ured, Samostalna služba za pravne, opće poslove i ljudske potencijale od 11. 6. 2018., dopis [obrt] od 14. 6. 2018., ugovor o radu na određeno vrijeme od 1. 7. 2007., zapisnik o očevidu od 8. 7. 2012., foto dokumentaciju, spis Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj: K - 662/2012., izvadak iz zemljišne knjige, prijepis posjedovnog lista, darovni ugovor od 1. 3. 1997., zapisnik Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 17. 9. 2010., iskaznicu Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva nositelja Anke Brozić, evidencijske podatke za KC, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŽC, OC, MC, KC, ČC, RC i tužitelja LC, izveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zvonku Ivasiću, Davoru Mayeru, Jeleni Macan, Jovanu Ulemeku i D&S d.o.o.. Sud kao dokaz nije prihvatio fakultetsko mišljenje i dopunu fakultetskog mišljenja te iskaz svjedoka ŽC iz predmeta ovog suda poslovni broj: P - 999/13 jer se tuženik tom dokazu izričito protivio.

20. Sukladno uputi drugostupanjskog suda Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj: Gž-831/2023-3 od 5. prosinca 2024. sud je ponovno saslušao tužitelja LC i svjedoka RC na okolnost mogućnosti ostvarivanja dodatne zarade tužitelja s osnova rada u građevini vikendom nakon završenog liječenja tužitelja, odnosno na okolnost je li JC u razdoblju od travnja 2015. do ožujka 2018. obavljao građevinske poslove vikendom i u kom obimu, kakve je poslove obavljao te je li tužitelj u okviru svoje preostale radne sposobnosti mogao pomagati RC u obavljanju određenih građevinskih poslova u tom razdoblju i ako je, koliko je zaradio, vodeći računa o iskazu svjedoka RC o vrsti poslova koje je za njega obavljao tužitelj prije predmetnog štetnog događaja.

21. Naime, Presudom ovog suda poslovni broj: Pn-15/2018-91 od 27. 4. 2023. pod točkom I. izreke naloženo je tuženiku na ime naknade štete zbog izgubljene zarade u razdoblju od kolovoza 2012. do ožujka 2018. isplatiti tužitelju iznos od 20.073/44 EUR-a/151.243,33 kn s pripadajućim zateznim kamatama na pojedinačne mjesečne iznose od svakog 16-tog u mjesecu do isplate. Pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete zbog izgubljene zarade novčanu rentu u iznosu od 298,63 EUR/2.250,00 kn mjesečno počevši od travnja 2018. pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti s pripadajućom zateznom kamatom. Pod točkom III. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 9.750,45 EUR/73.464,77 kn s pripadajućom zateznom kamatom od 27. travnja 2023. do isplate. Pod točkom IV. izreke odbijen je ostali dio tužbenog zahtjeva za isplatu naknade štete zbog izgubljene zarade za razdoblje od kolovoza 2012. do ožujka 2018. za iznos od 20.539,74 EUR / 154.756,67 kn, dio zahtjeva za isplatu novčane rente zbog izgubljene zarade u visini od 597,25 EUR/4.500,00 kn za mjesec ožujak 2018. s dospijećem 16. ožujka 2018., dio zahtjeva za isplatu novčane rente zbog izgubljene zarade u visini od 298,63 EUR/2.250,00 kn mjesečno počevši od travnja 2018. pa sve dok za to postoje zakonski razlozi, te dio zahtjeva za isplatu zatezne kamate na dosuđene mjesečne iznose naknade štete zbog izgubljene zarade iz točke I. izreke presude za razdoblje od 1. u tekućem mjesecu do 15. -tog idućeg mjeseca.

22. Rješenjem ovog suda poslovni broj Pn-15/2018-96 od 19. svibnja 2023. ispravljena je citirana presuda na način da je u zaglavlju stranice presude od 2 do 26 ispravno upisan broj spisa ''Poslovni broj: 10 Pn-15/2018-91''.

23. Presudom Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-831/2023-3 od 5. prosinca 2024. žalba tužitelja je odbijena, a žalba tuženika djelomično odbijena i djelomično prihvaćena te je presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn - 15/2018-91 od 27. travnja 2023., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Pn - 15/2018-96 od 19. svibnja 2023. potvrđena pod točkom I. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete zbog izgubljene zarade u razdoblju od kolovoza 2012. do ožujka 2015. iznos od 9.556,16 EUR-a s pripadajućom zateznom kamatom od 6. siječnja 2018., potvrđena pod točkom IV. izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete zbog izgubljene zarade za razdoblje od kolovoza 2012. do ožujka 2015. u iznosu od 4.778,00 EUR/36.000,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama i zahtjev za isplatu zatezne kamate na pojedinačne mjesečne iznose naknade štete zbog izgubljene zarade za razdoblje od kolovoza 2012. do ožujka 2015. od 1-og u tekućem mjesecu do 15-tog idućeg mjeseca, potvrđena pod točkom IV. izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog izgubljene zarade za razdoblje od travnja 2015. do srpnja 2016., od studenoga 2016. do srpnja 2017. i od studenoga 2017. do ožujka 2018. u mjesečnim iznosima od 149,31 EUR-a, za kolovoz, rujan i listopad 2016. u mjesečnim iznosima od 133,23 EUR-a, za kolovoz i rujan 2017. u mjesečnim iznosima od 123,46 EUR-a i za listopad 2017. u iznosu od 132,17 EUR-a (na ime 25% doprinosa tužitelja) s pripadajućom zateznom kamatom i potvrđena pod točkom IV. izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja za isplatu novčane rente zbog izgubljene zarade u visini od 597,25 EUR/4.500,00 kn ''za mjesec ožujak 2018. s dospijećem 16. ožujka 2018.'', te dio zahtjeva za isplatu novčane rente zbog izgubljene zarade u visini 149,31 EUR/1.124,98 kn (na ime 25% doprinosa tužitelja) mjesečno počevši od travnja 2018. pa sve dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, dok je preinačena pod točkom I. izreke u dijelu dosuđene zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete zbog izgubljene zarade u razdoblju od kolovoza 2012. do ožujka 2015. od 9.556,16 EUR-a na pojedinačne iznose glavnice navedene pod točkom I. izreke prvostupanjske presude za razdoblje od navedenog dospijeća do 5. siječnja 2018. na način da je u tom dijelu odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

24. Rješenjem toga suda poslovni broj Gž-831/2023-3 od 5. prosinca 2024. žalbe tužitelja i tuženika djelomično su prihvaćene kao osnovane te je presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-15/2018-91 od 27. travnja 2023., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Pn-15/2018-96 od 19. svibnja 2023. ukinuta u točki I. izreke u dijelu kojim je odlučeno o pravu tužitelja na naknadu štete zbog izgubljene zarade za razdoblje od travnja 2015. do ožujka 2018., u točki II. izreke (renta), u točki III. izreke (u odluci o trošku), te u točki IV. izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog izgubljene zarade za razdoblje od travnja 2015. do srpnja 2016., od studenoga 2016. do srpnja 2017. i od studenoga 2017. do ožujka 2018. u mjesečnim iznosima od 149,31 EUR-a, za kolovoz, rujan i listopad 2016. u mjesečnim iznosima od 133,23 EUR-a, za kolovoz i rujan 2017. u mjesečnim iznosima od 123,46 EUR-a i za listopad 2017. u iznosu od 132,17 EUR-a (na ime 25% doprinosa tužitelja) s pripadajućom zateznom kamatom, kao i zahtjev za isplatu novčane rente zbog izgubljene zarade u visini 149,31 EUR/1.124,98 kn (na ime 25% doprinosa tužitelja) mjesečno počevši od travnja 2018. pa sve dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti i u tim ukinutim dijelovima predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

25. Najzad, Presudom toga suda Poslovni broj: Gž-831/2023-6 od 15. svibnja 2025. t. I. izreke Dopunjuje se presuda i rješenje ovog suda poslovni broj Gž - 831/2023-3 od 5. prosinca 2024. u izreci presude na način da se sudi:

Žalba tužitelja se djelomično prihvaća te se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-15/2018-91 od 27. travnja 2023., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Pn-15/2018-96 od 19. svibnja 2023. preinačuje pod točkom IV. izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete zbog izgubljene zarade za razdoblje od kolovoza 2012. do ožujka 2015. u iznosu od 4.778,00 EUR/36.000,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama na pojedinačne mjesečne iznose i sudi:

Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju naknadu štete zbog izgubljene zarade za razdoblje od kolovoza 2012. do ožujka 2015. u iznosu od 4.778,00 EUR -a sa zateznom kamatom koja teče od 6. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

26. Nesporno je među strankama da se dana 8. srpnja 2012. dogodila prometna nezgoda u mjestu Siča, kod kbr. 29, općina [adresa], na raskrižju županijske ceste br. 3185 i lokalne ceste br. 34107 koju je prouzročio ĆC, vozač poljoprivrednog traktora marke "Deutz-Fahr", reg. oznake [registarska oznaka], kojem je bilo pridodano priključno vozilo marke "Samogradnja", u kojem se prevozio tužitelj PC, u kojoj prometnoj nezgodi je tužitelj zadobio više tjelesnih ozljeda, od kojih i tešku tjelesnu ozljedu prijelom lubanje.

27. Nesporno je da je pravomoćnim Kaznenim nalogom Općinskog suda u Karlovcu, posl.br. K-662/12-2 od 11. 1. 2013., pravomoćan 6. 2. 2013., osiguranik tuženika ĆC oglašen krivim da je dana 08. srpnja 2012., oko 13,45 sati, u [adresa], upravljajući poljoprivrednim traktorom reg. br. [registarska oznaka] kojem je bilo pridodano priključno vozilo krećući sa županijskom cestom broj 3185 od smjera Karlovca u smjeru [adresa], protivno članku 51. stavku1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08 i 74/11), lakomisleno smatrajući da štetne posljedice neće nastupiti, propustio prilagoditi brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, uslijed čega je prilikom skretanja udesno na raskrižju sa lokalnom cestom broj 34107, došlo do zanošenja priključnog vozila koje se prevrnulo na lijevu bočnu stranu, kojom prilikom je iz priključnog vozila ispao na kolnik LC, uslijed čega je uz više lakih tjelesnih ozljeda zadobio i prijelom lubanje, a koja ozljeda je teške naravi, dakle, iz nehaja kršenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozio promet da je izazvao nesreću u kojoj je neka druga osoba teško tjelesno ozlijeđena, pa da je time počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće, označeno u članku 272. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po stavku 2. tog Zakona, pa se po označenom zakonskom propisu okrivljeni ĆC, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci time da mu se temeljem članka 67. Kaznenog zakona primjenjuje uvjetna osuda pa kazna zatvora na koju je ĆC osuđen neće biti izvršena ako okrivljeni u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

28. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija niti štetni događaj, međutim sporna je odgovornost, pri čemu tuženik ističe prigovor isključive odgovornosti tužitelja za štetu, podredno doprinos tužitelja šteti s udjelom od 50/60%, nadalje sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, a tuženik ističe i prigovor materijalno pravne prirode tj. prigovor zastare potraživanja kao i prigovor zastare samog prava.

29. Štos se tiče odgovornosti za predmetni štetni događaj, o tom pitanju pravomoćno je odlučeno odlukom suda drugog stupnja od 5. prosinca 2024. tako u obrazloženja presude stoji:

"9. Djelomično su osnovani žalbeni navodi tužitelja kojima osporava po prvostupanjskom sudu utvrđeni omjer suodgovornosti. Naime, iz provedenih dokaza utvrđeno je da se tužitelj prevozio u prikolici koja nije predviđena za prijevoz osoba i nema elemente koji se odnose na sigurnost putnika kakve imaju vozila namijenjena prijevozu putnika, već isključivo za prijevoz tereta, a što je tužitelju bilo poznato i unatoč tome je pristao na vožnju u takvoj prikolici, pa je stoga tužitelj odgovoran za svoje ponašanje i prema ocjeni ovog suda takvim ponašanjem doprinio je nastanku štetnog događaja u omjeru od 25%. Odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, a prihvaćajući nalaz prometnog vještaka prema kojem ne bi došlo do zanašanja i prevrtanja prikolice da se vozač traktora prilikom skretanja udesno na raskrižju kretao brzinom do 19,4 km/h, ovaj sud ocjenjuje u omjeru od 75% iz razloga što je upravljajući poljoprivrednim traktorom s pridodanim priključnim vozilom brzinom od 27,6 km/h propustio prilagoditi brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, uslijed čega je prilikom skretanja udesno na raskrižju došlo do zanošenja priključnog vozila i njegovog prevrtanja na lijevu bočnu stranu.

9.1. Činjenica da je tužitelj prije štetnog događaja konzumirao alkohol i da se u prikolici

prevozio stojeći nije utjecala na ponašanje i njegovu sposobnost reagiranja u trenutku prevrtanja, jer iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka proizlazi da osobe koje se prevoze u prikolici, koja nije namijenjena za prijevoz putnika, nemaju nikakvu pasivnu zaštitu od ispadanja u slučaju prevrtanja niti mogu aktivnim radnjama spriječiti ispadanje, radi čega okolnost tužiteljeva položaja u prikolici neposredno uoči nesreće nije bila presudna za opseg ozljeđivanja, pa su stoga u tom dijelu žalbeni navodi tuženika neosnovani."

30. Vezano za prigovor zastare ovaj sud ponavlja da je nesporno među strankama da je tužba podnesena 12. 2. 2018. Štetni događaj je nastupio 8. 7. 2012. i to činjenjem kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. Kaznenog zakona/11 (dalje: KZ) od strane osiguranika tuženika. Kazneno djelo je utvrđeno pravomoćnim Kaznenim nalogom Općinskog suda u Karlovcu, posl. br. K-662/12-2 od 11. 1. 2013., pravomoćan 6. 2. 2013. (priložen uz tužbu). Tužitelj osnovano ukazuje da se pravilnom primjenom kaznenog prava zastara kaznenog progona za kazneno djelo kojim je uzrokovana šteta u ovome predmetu računa primjenom odredbi KZ/11. Prijelaznim i završnim odredbama KZ/11 u čl. 387. propisano je da ovaj zakon stupa na snagu 1. siječnja 2013. Temeljem čl. 86. KZ/11 propisano je da ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvršenja kazne promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona. Kako po KZ/97 zastara nastupa nakon 1. 1. 2013. primjenjuju se rokovi zastare iz KZ/11. Članak 81. st. 1. KZ/11 propisuje da kazneni progon zastarijeva nakon 10 godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju dužem od jedne godine. Kako je kazneno djelo iz čl. 227. st. 2. KZ/11 počinjeno 8. 7. 2012. pravilnom primjenom KZ/11 zastara bi nastupila dana 8. 7. 2022. Osnovano se tužitelj poziva na sudsku praksu VSRH, IV Kž-17/06-2 od 21. 2. 2006. i VSRH, I Kž-741/09-3 od 14. 10. 2009.Stoga je pravilan je stav tužitelja kako zastara nije nastupila po odredbama KZ/11, a koje su u ovom predmetu lex specialis, prigovor zastare koji se računa od kada je šteta tužitelju bila izvjesna nije relevantan za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. U trenutku ozljede tužitelja posljedice nisu bile poznate niti medicinskim stručnjacima koji su sudjelovali u liječenju tužitelja. Stanje trajnog umanjenja tužiteljeve radne sposobnosti nastalo je završetkom liječenja 10. 3. 2015. gotovo tri godine nakon štetnog događaja – nalaz sudske vještakinje Jelene Macan. Iz navedenog razloga "izvjesna šteta" za tužitelja nastupa danom završetka liječenja 10.03.2015. Slijedom svega navedenog prigovor zastare nije osnovan.

31. U nastavku sud navodi da prilikom specifikacije tužbenog zahtjeva u odnosu na ukidni dio koji se odnosi na potraživanje tužitelja s osnove izgubljene zarade za razdoblje od travnja 2015. do veljače 2018. i rente počevši od mjeseca ožujka 2018., tužitelj uzima u obzir svoj doprinos u omjeru od 25 %. Također uzima u obzir stav suda drugog stupnja da zatezna kamata na iznose imovinske štete s osnove izgubljene zarade teče od dana 6. siječnja 2018. kao prvog dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku. Najzad, prihvaća utvrđenje suda drugog stupnja da tužitelj nema pravo na zaradu iz poljoprivrede nakon zatvaranja OPG-a KC, koji je zatvoren u ožujku 2015. Slijedom navedenoga tužitelj je tužbeni zahtjev specificirao podneskom od 13. 7. 2025. tako da uzima u obzir razliku izgubljene zarade u građevinarstvu i gubitak zarade "rad na crno", iznose zbraja i umanjuje za 25 % na ime doprinosa tužitelja. Obzirom da je tužbom utužen iznos gubitka zarade od 4.500,00 kn / 597,25 EUR mjesečno u slučaju kada umanjenjem ukupnog gubitka zarade (Tablica 1) za 25% suodgovornosti tužitelja za nastanak štetnog događaja, preostali iznos prelazi iznos od 597,25 EUR, tada tužitelj potražuje taj iznos od 597,25 EUR, a kako ne bi došlo do preinake tužbe.

32. Slijedom navedenog tužitelj sada predlaže da sud donese slijedeću presudu: 1. Nalaže se tuženiku, Euroherc osiguranje d.d.,Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747,da tužitelju SC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete radi izgubljene zarade isplati iznos od 16.823,31 Eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

-15.628,81 Eur tekućom od 06.01.2018.,

-597,25 Eur tekućom od 01.02.2018.,

-597,25 Eur tekućom od 01.03.2018.,

pa sve do isplate, sve kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., od 01.kolovoza.2015.godine do 31.prosinca 2022.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za tri postotna poena, a od 1.siječnja 2023.godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište, primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

2.Nalaže se tuženiku, Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747,da tužitelju SC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete radi izgubljene zarade isplati iznos novčane rente u visini od 597,25 Eur mjesečno, svakoga mjeseca počevši od ožujka 2018.godine pa sve dok za to postoje zakonski razlozi, plaćanjem unaprijed novčane rente, najkasnije do 15.dana u mjesecu za tekući mjesec, s time da prvi iznos novčane rente, za mjesec ožujak 2018.godine dospijeva dana 16.ožujka 2018. godine.

3.Nalaže se tuženiku, Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju SC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, sve u roku 15 dana."

33. Tužitelj LC rođ. 1988. po zanimanju je nekvalificirani radnik sa završenom osnovnom školom. Ima ukupni radni staž od oko 3 godine na pomoćnim poslovima u građevinarstvu, uključujući i krovopokrivačke poslove, komunalnim radovima (skupljanje komunalnog otpada, održavanje i čišćenje vanjskog okoliša), radom na drobilici u kamenolomu. Prije predmetne prometne nezgode tužitelj je bio zaposlen povremeno u (ukupno oko 1,5 godinu radnog staža na poslovima pomoćnog građevinskog radnika, radnika u pilani, komunalnog radnika), a radio je i poljoprivredne poslove na obiteljskom imaju (rad sa traktorom i traktorskim priključcima, rad na uzgoju ovaca, koza, svinja), te povremene pomoćne građevinske poslove bez prijave. Nakon prometne nezgode tužitelj je bio zaposlen povremeno u razdoblju od svibnja 2015. do rujna 2017. (ukupno oko 1 godinu radnog staža pretežno na poslovima komunalnog radnika, uz oko 2 mjeseca na drobilici kamena u kamenolomu), a od 1. ožujka 2018. stalno je zaposlen u poduzeću za komunalne usluge na skupljanju komunalnog otpada i održavanju okoliša (košnja trave, čišćenje javnih površina, čišćenje snijega i sl.). Pri radu ne rukuje nikakvim strojevima, tj. njegovo radno mjesto ne uključuje poslove s posebnim uvjetima rada koji zahtijevaju posebnu zdravstvenu sposobnost za rad koju periodično procjenjuje nadležni specijalist medicine rada.

34. Sukladno, uputi drugostupanjskog suda u odluci od 5. prosinca 2024. nakon što ponovno sasluša tužitelja i svjedoka RC, prvostupanjski sud će, ocjenom provedenih dokaza na način kako to nalaže odredba čl. 8. ZPP -a, odlučiti o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete s osnova izgubljene zarade za utuženo razdoblje od travnja 2015. do ožujka 2018., vodeći računa da je tužitelj unutar tog razdoblja bio i zaposlen i ostvarivao prihod s osnova radnog odnosa, te da u tom razdoblju nije gubio zaradu radom u poljoprivredi jer je OPG-a majke tužitelja zatvoren iz drugih razloga, a ne zbog ozljeđivanja tužitelja u predmetnom štetnom događaju. Također, prvostupanjski sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za isplatu rente od travnja 2018., pri čemu je posebno dužan uzeti u obzir da je tužitelj u veljači 2018. zasnovao stalni radni odnos i da od tada ostvaruje redovnu mjesečnu plaću, vodeći računa i o žalbenim navodima tuženika o visini prihoda koji ostvaruje po tom osnovu pa da ne gubi zaradu.

35. Na ročištu za glavnu raspravu 15. 4. 2025. svjedok RC je iskazao da njegov brat tužitelj LC njemu nije pomagao obavljati građevinske poslove u razdoblju od travnja 2015. do ožujka 2018., već mu je pomagao prije predmetne prometne nezgode. Iz navedenog razloga otpada osnova izgubljene zarade "radom na crno", već jedino ostaje osnova izgubljene zarade u građevinarstvu, pri čemu sud uzima u obzir nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje dr. Jelene Macan i stalnog sudskog vještake D&S d.o.o. Karlovac.

36. Iz nalaza i mišljenja dr. Jelene Macan zaključno proizlazi da kod tužitelja postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo radi razvoja blažeg oblika kroničnog psihoorganskom sindroma, poremećaja prilagodbe, te lakšeg poremećaja moždane aktivnosti kao posljedice teške ozljede glave i mozga zadobivene u prometnoj nezgodi u srpnju 2012. S obzirom na trajni poremećaj mentalnog funkcioniranja, te primarnu razinu intelektualnih sposobnosti obrazovanje kod tužitelja ne postoje relevantne mogućnosti za profesionalnu rehabilitaciju. Preostala rada sposobnost tužitelja je, iako uz smanjene mogućnosti zapošljavanja, još uvijek relevantna na tržištu rada, te je on aktualno zaposlen u okviru iste.

37. U nalazu i mišljenju od 23. 4. 2020. sudski vještak D&S d.o.o. navodi Iz potvrde HZMO od 4. 1. 2018. je vidljivo da je tužitelj tijekom utuženog razdoblja u kojem je naložen izračun izmakle dobiti radio od 18. 5. 2015. do 17. 11. 2015. kod Srnar d.o.o. za komunalne usluge Barilović, od 1. 7. 2016. do 4. 10. 2016. kod GMTT Lešćanec, Vrškovac, Ozalj, od 1. 7. 2017. do 30. 9. 2017. kod Srnar d.o.o. komunalne usluge Barilović i od 1. 3. 2018. nadalje kod Srnar d.o.o. za komunalne usluge Barilović.

38. Kod navedenih poslodavaca tužitelju je isplaćena slijedeća plaća:

- poslodavac Srnar d.o.o. od 6. mj. 2015. do 12. mj. 2015. 14.735,28 kn,

- poslodavac GMTT Lešćanec od 8. mj. 2016. do 11.mj. 2016. iznos od 10.016,94 kn,

- poslodavac Srnar d.o.o. od 8. mj. 2017. do 10. mj. 2017. iznos od 10.827,95 kn

- poslodavac Srnar d.o.o. od 4. mj. 2018. do 12.mj. 2018. iznos od 30. 836,86 kn

- poslodavac Srnar d.o.o. od 1. mj. 2019. do 10. mj. 2019. iznos od 24.762,06

- poslodavac Srnar d.o.o. od 1. mj. 2020. do 4. mj. 2020. iznos od 14.403,51 kn.

39. Centar za socijalnu skrb Duga Resa dostavio je podatke o tome da je LC rješenjem Centra od 4. travnja 2017. bio korisnik zajamčene minimalne naknade u mjesečnom iznosu od 800,00 kn, kao i da mu je to pravo prestalo 25. kolovoza 2018. jer se imenovani zaposlio. Porezna uprava PU Karlovac, Ispostava Duga Resa dostavila je podatke o visini dohotka kojeg je tužitelj ostvario u razdoblju od 2012. do 2018. godine, te su navedeni podaci podudarni s podacima o plaćama koje su poslodavci dostavili na spis predmeta. Postoji manja razlika u 2016. u iznosu od 259,21 kn koja nije značajna za ovaj nalaz i izneseno mišljenje, te vještak prihvaća podatke koje su dostavili poslodavci. Uvidom u statističke podatke Državnog zavoda za statistiku utvrđen je iznos prosječnih mjesečnih neto plaća za F - Građevinarstvo NKV radnika. Podatke je moguće, radi kašnjenja objave statističkih podatka utvrditi za razdoblje od 2012. do 2017. Za 2018. i 2019. podaci o neto plaći su procijenjeni na osnovu kretanja/povećanja neto plaće - također prema iskazu Državnog zavoda za statistiku.

40. Na osnovu podataka o isplaćenoj neto plaći, primljenim naknada Centra za socijalnu skrb - pomoći te statističkog podatka o visini primanja NKV radnika u Građevinarstvu tijekom utuženog razdoblja izračunata je izmakla zarada tužitelja. Ukupna izmakla zarada tužitelja u razdoblju od 8. 7. 2012. do dana izrade nalaza s isplatama plaća koje su učinjene od kolovoza 2012. do travnja 2020. iznosi 225.181,40 kn.

41. U pisanom očitovanju od 21. 10. 2020. na podnesak tuženika od 6. 4. 2020. sudski vještak D&S d.o.o. navodi da tuženik u spomenutom podnesku iznosi neslaganje s primijenjenom metodologijom obračuna jer da je pogrešan pristup kao polaznu osnovu uzeti podatke DZS RH, da tužitelj nije radio cijelo vrijeme, da je tužitelj ostvarivao i druge prihode osim onih koji su navedeni u nalazu. U odnosu na navedeno odgovara da je nalaz napravljen prema zadatku kojeg je vještak dobio od suda, a taj je bio: „Poziva se vještak obaviti vještačenje na okolnost izgubljene zarade tužitelja temeljem podataka Državnog zavoda za statistiku od 2012. do 2018. godine o prosječnoj plaći u graditeljstvu i to za razdoblje od štetnog događaja 8.7.2012. do završetka liječenja 10.3.2015. te od završetka liječenja nadalje. Također je potrebno izračunati koliko bi tužitelj zaradio temeljem podataka Srnar d.o.o. za komunalne poslove Barilović (podaci na listu 144 i 145 spisa), GMTT Lešćanec (list 196 do 198 spisa), [obrt], obrt za građevinarstvo i pilana, [adresa] (list 218 i 219 spisa) te podataka HZMO (na listu 202 nalaze se podaci o svim zaposlenjima LC, te potvrde na listu 213 i 214 spisa) i Porezne uprave (potvrde o visini dohotka na listu 204 do 211 spisa).“. To je u nalazu i napravljeno. Ukoliko sud odredi drugu zadaću vještak je spreman dopuniti nalaz i mišljenje. U ostalom dijelu tuženik raspravlja s tužiteljem te iznosi svoje pravno shvaćanje o čemu se vještak ne može očitovati.

42. Na ročištu 22. 11. 2022. tuženik je naveo da na ročište ne treba pozivati sudskog vještaka D&S d.o.o. jer je dostavio pisano očitovanje od 21. 10. 2020. na prigovore tuženika, a tuženikove primjedbe prvenstveno se odnose na predmet vještačenja. Sud je nalaze i mišljenja sudskih vještaka prihvatio u cijelosti, sudska vještakinja dr. Jelena Macan nalaz je iznijela i usmeno.

43. Slijedom svega navedenoga sud prihvaća navode tužitelja da je nalazom i mišljenjem sudskog vještaka D&S d.o.o. utvrđen gubitak zarade u građevinarstvu specificiran na str. 5, 6 i 7 nalaza po mjesecima i to počev od 08/12 do 04/20 u rubrici "razlika izgubljena zarada". Vještak je izračun sačinio na osnovu podataka o isplaćenoj neto plaći, primljenim naknadama Centra za socijalnu skrb - pomoći te statističkog podatka o visini primanja NKV radnika u Građevinarstvu tijekom utuženog razdoblja. Dakle, bez uračunavanja zarade u poljoprivredi i radom "na crno". Tužitelj je tužbeni zahtjeva konačno specificirao uzimajući u obzir izgubljenu zaradu u Građevinarstvu odnosno iznose razlike izgubljene zarade iz Tablice nalaza i mišljenja sudskog vještaka D&S d.o.o, na str. 5 do 7 nalaza. Pored navedenoga i iznose izgubljene zarade radom "na crno". Kako je utvrđeno da tužitelj nakon prometne nezgode uopće nije radio u obrtu svoga brata RC to nema osnove za izgubljenu zaradu za taj oblik rada. Stoga je sud prihvatio iznose razlike izgubljene zarade iz nalaza sudskog vještaka te ih umanjio za 25 %, dakle, za doprinos tužitelja, slijedom čega je temeljem odredbe članka 1095. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22. – u nastavku teksta: ZOO), tužbeni zahtjev prihvaćen za iznos od ukupno 8.698,15 eura, od čega iznos od 7.802,27 eura za razdoblje od mjeseca travnja 2015. do mjeseca prosinca 2017. sa zakonskom zateznom kamatom od 6. 1. 2018. do isplate, iznos od 447,94 eura za siječanj 2018. sa zakonskom kamatom od 1. 2. 2018. do isplate te iznos od 447,94 eura za veljaču 2018. sa zakonskom zateznom kamatom od 1. 3. 2018. do isplate, sve to po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a. Ostali dio tužbenog zahtjeva na ime naknade štete radi izgubljene zarade za iznos od 8.125,16 eura sa zakonskim zateznim kamatama odbijen je kao neosnovan.

44. Iz izvedenih dokaza je razvidno da je tužitelj prije predmetnog štetnog događaja bio uglavnom nezaposlen i radio je samo povremeno, a nakon štetnog događaja se zaposlio se na neodređeno vrijeme 1. 3. 2018. i sada ostvaruje redovitu mjesečnu plaću u komunalnom poduzeću Srnar d.o.o., koja prema iskazu tužitelja na ročištu 11. 1. 2019. iznosi 3.400,00 kn što preračunato iznosi 451,26 eura. Iz Tablice u nalazu i mišljenju sudskog vještaka D&S d.o.o. na str. 5 do 7 nalaza proizlazi da je tužitelj u travnju 2018. ostvario plaću u neto iznosu od 3.436,40 kn što preračunato iznosi 456,09 eura. Na listu 218 spisa nalazi se potvrda komunalnog poduzeća Srnar d.o.o. iz koje je razvidno da je prije predmetnog štetnog događaja tužitelj u komunalnom poduzeću radio od 31. 7. 2007. do 31. 10. 2007. i kao pomoćni radnik ostvarivao mjesečnu plaću u iznosu od 2.315,00 kn što preračunato iznosi 307,25 eura, dakle, prije prometne nezgode ostvarivao je manju plaću od one koju ostvaruje nakon prometne nezgode konkretno od 1. 3. 2018. od kad je u stalnom radnom odnosu u komunalnom poduzeću Srnar d.o.o. Iz navedenoga je razvidno da je nova zarada tužitelje veća od one koju je ostvarivao prije prometne nezgode. Dakle, u situaciji kad se tužitelj nakon prometne nezgode zaposlio i pri tome je njegova plaća veća od one koju je imao prije nesreće tada ne postoji pravna osnova za naknadu izgubljene zarade jer imovinska šteta u tom obliku više ne nastaje. Slijedom navedenog odbijen je u cijelosti zahtjeva tužitelja za isplatu rente s osnove izgubljene zarade. Naknada štete dosuđena je tužitelju za razdoblje od travnja 2015. do veljače 2018. kako je obrazloženo u t. 43. obrazloženja presude.

45. Odluka o trošku donesena je primjenom odredbe članka 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19.) kojom je izmijenjena odredba članka 154. ZPP-a, koja u stavku 2., između ostaloga, propisuje da se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

46. Potraživanje tužitelja u tužbi iznosi 306.000,00 kn, kao i podnesku od 12. 1. 2013. kojim je tužitelj specificirao tužbeni zahtjev, dakle, potraživanje iznosi 306.000,00 kn preračunato 40.613,18 eura, sve to na ime naknade štete za izgubljenu zaradu za utuženo razdoblje od kolovoza 2012. do veljače 2018. Pored toga tužitelj zahtijeva rentu u visini od 597,25 Eura /4.500,00 kn mjesečno, svakoga mjeseca počevši od ožujka 2018. godine pa sve dok za to postoje zakonski razlozi, plaćanjem unaprijed novčane rente, najkasnije do 15.dana u mjesecu za tekući mjesec, s time da prvi iznos novčane rente, za mjesec ožujak 2018.godine dospijeva dana 16.ožujka 2018. godine.

47. Drugostupanjskom presudom od 5. 12. 2024. tužitelju je dosuđena naknada štete na ime izgubljene zarade za razdoblje od prosinca 2012. do ožujka 2015. u iznosu od 9.556,16 eura, te presudom od 15. 5. 2025. tužitelju je dosuđena naknada štete na ime izgubljene zarade za razdoblje od prosinca 2012. do ožujka 2015. u iznosu od 4.788,00 eura, ukupno za navedeno razdoblje iznos od 14.334,16 eura.

48. Nakon navedenih odluka tužitelj je podneskom od 24. 3. 2025. smanjio tužbeni zahtjev tako da na ime naknade štete s osnove izgubljene zarade za razdoblje od travnja 2015. do prosinca 2017., te za siječanj i veljaču 2018. zahtijeva iznos od 25.395,52 eura. Kad se razmotri pravomoćno dosuđeni iznos od 14.334,16 eura za razdoblje od prosinca 2012. do ožujka 2015. i utuženi iznos za preostalo razdoblje sve do veljače 2018. od 25.395,52 eura prema podnesku tužitelja od 24. 3. 2025., njihov zbroj iznosi 39.729,68 eura, dakle, približno prvotnom potraživanju od 40.613,18 eura.

49. Podneskom od 23. 7. 2025. tužitelj je ponovno smanjio tužbeni zahtjev te za isto navedeno razdoblje zahtijeva iznos od 16.823,31 euro. Tuženik se nije protivio djelomičnom povlačenju tužbe. Ovom presudom tužitelju je dosuđeno na ime naknade štete s osnove izgubljene zarade za razdoblje od travnja 2015. do veljače 2018.,dakle, uključujući i veljaču 8.698,15 eura.

50. Slijedom prednjih utvrđenja pri računanju omjera s kojim je tužitelj uspio u parnici sud je uzeo da je u odnosu na potraživanje naknade štete na ime izgubljene zarade za razdoblje od prosinca 2012. do ožujka 2015. tužitelj uspio u cijelosti u odnosu na osnovu i visinu zahtjeva, dakle, 100 %. Što se tiče potraživanja za razdoblje nakon toga sve do veljače 2018., uključujući i veljaču sud je uzeo u obzir vrijednost konačno smanjenog zahtjeva od 16.823,31 euro, u odnosu na koji je tužitelju dosuđen iznos od 8.698,15 eura. U odnosu na taj dio tužitelj je u pogledu visine uspio sa 51,70 %, te u pogledu osnove 100 %, pa kad se navedeni postotci zbroje i podijele sa dva dobije se postotak od 75,85 %. U odnosu na zahtjev za naknadu štete u obliku novčane rente tužitelj je izgubio parnicu. Stoga je sud zbrojio postotak od 100 % i postotak od 75,85 % i podijelio s tri, pa se dobije postotak od 58,62 % koji predstavlja uspjeh tužitelja, dok ostatak od 41,38 % predstavlja uspjeh tuženika, pa kad se od većeg postotka oduzme manji dobije se iznos od 17,24 %, koji predstavlja uspjeh tužitelja u parnici.

51. Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/23. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 500 bodova za radnje do sastavljanja podneska od 5. 3. 2205. kojim je tužitelj smanjio tužbeni zahtjev, a nakon toga u visini od 250 bodova, sve kako slijedi: za sastavljanje prijedloga za mirno rješenje spora iznos od 1.000,00 eura (Tbr.28.), sastavljanje tužbe iznos od 1.000,00 eura (Tbr.7.st.1.), sastavljanje podneska od 24. 4. 2018. – obrazloženi podnesak – očitovanje na odgovor na tužbu, iznos od 1.000,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 9. 5. 2018. – očitovanje na podnesak tuženika od 2. 5. 2018. iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.3.), sastavljanje podneska od 17. 12. 2018. – obrazloženi podnesak – očitovanje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Zvonka Ivasića i Davora Mayera, iznos od 1.000,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 2. 4. 2019. – obrazloženi podnesak – očitovanje na nalaz i mišljenje sudske vještakinje Jelene Macan, iznos od 1.000,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 15. 10. 2019. – obrazloženi podnesak – očitovanje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Jovana Ulemeka, iznos od 1.000,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 6. 5. 2020. – obrazloženi podnesak – očitovanje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka D&S d.o.o., iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.3.), sastavljanje podneska od 12. 1. 2022. – obrazloženi podnesak – specifikacija tužbenog zahtjeva iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.3.), zastupanje na ročištu 13. 4. 2018. iznos od 500,00 eura (Tbr.9.t.2.), zastupanje na ročištu 17. 5. 2018. iznos od 1.000,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 15. 11. 2018. iznos od 1.000,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 11. 1. 2019. iznos od 1.000,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 7. 10. 2020. iznos od 1.000,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 22. 11. 2022. iznos od 1.000,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 25. 1. 2023. iznos od 500,00 eura (Tbr.9.t.2.), zastupanje na ročištu 2. 3. 2023. iznos od 1.000,00 eura (Tbr.9.t.1.), pristup na ročište za objavu 27. 4. 2023. iznos od 100,00 eura (Tbr.9.t.3.), sastavljanje žalbe protiv presude iznos od 1.250,00 eura, sastavljanje podneska od 5. 3. 2025. iznos od 500,00 eura, sastavljanje podneska od 24. 3. 2025. iznos od 500,00 eura, sastavljanje podneska od 23. 7. 2025. iznos od 500,00 eura, na ročištu 15. 4. 2025. iznos od 500,00 eura, zastupanje na ročištu 11. 2. 2026. iznos od 500,00 eura i pristup na ročište za objavu 10. 4. 2026. iznos od 100,00 eura, zbrojeno 17.550,00 eura što uvećano za PDV od 25% iznosi 21.937,50 eura što pomnoženo sa 17,24 % iznosi 3.782,03 eura.

52. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., u daljnjem tekstu: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

U Karlovcu 10. travnja 2026.

Sutkinja Sylviane Kraljević

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a podnosi se Županijskom sudu.

Dostavljeno:

1.ZOU Hasan Karajić i Damir Karajić iz Karlovca

2.OD Grgić & Partneri iz Zagreba