REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1727/2023-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja NR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Luani Šepek, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika HOK OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, zastupano po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, 10. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, da tužitelju NR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 2.385,00 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 30. lipnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi

„Nalaže se tuženiku HOK OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, da tužitelju NR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 120,18 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 4. srpnja 2020. do isplate i zatezne kamate na iznos od 2.385,00 Eura koje teku od 4. srpnja 2020. do 29. lipnja 2023.“.

III. Nalaže se tuženiku HOK OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, da tužitelju NR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati troškove parničnog postupka u iznosu od 1.877,56 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 10. travnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja NR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 427,86 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 10. travnja 2026. pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 03. srpnja 2020. u Splitu, na križanju ulice Matice Hrvatske s ulicom Slobode došlo je do prometne nesreće koju je skrivio ZR, vozač vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] udarivši u vozilo ispred sebe koje je odbačeno na vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], a u kojem se kao suvozačica nalazila tužiteljica. Tužiteljica se u mirnom postupku obratila tuženiku u cilju mirnog rješenja spora, obzirom je vozilo kojim je tužiteljici nanesena šteta u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom br. [broj police]. U mirnom postupku tuženik je osporio svoju odgovornost, iako je za istu prometnu nesreću isplatio naknadu imovinske štete koja je nastala na vozilu. Sukladno navedenom, tužiteljica je primorana pokrenuti parnični postupak. U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede istegnuće mišića vratne kralježnice. Tužiteljica potražuje od tuženika naknadu štete za tuđu pomoć i njegu, zbog povrede prava osobnosti: u ukupnom iznosu od 2.505,14 Eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje se da je vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] u vrijeme štetnog događa bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti, kao i nastanak štetnog događaja dana 03. srpnja 2020. no tuženik osporava uzročno-posljedičnu vezu između predmetnog štetnog događaja i svih ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji dostavljenoj u privitku tužbe budući da se iz dokumentacije kojom raspolaže tuženik ne ukazuje mogućim da je moglo doći do navedenih ozljeda tužiteljice imajući u vidu minorna oštećenja na vozilu kao i samu dinamiku prometne nezgode, niti u Europskom izvješću, kao niti prijavi štete i izjavi osiguranika nije navedeno da je u prometnoj nezgodi bilo ozlijeđenih osoba. Tuženik dostavlja izvid štete, kao i fotografije vozila iz kojih je razvidno da su nastala oštećenja na vozilu u kojem se nalazila tužiteljica tek neznatna te je samo došlo do oštećenja zadnje desne stop lampe i senzora parkiranja te iz navedenog proizlazi kako u predmetnoj prometnoj nezgodi nije moglo doći do ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji. Slijedom navedenog tuženik osnovano drži kako tužiteljica nije mogla zadobiti ozljede koje se navode u medicinskoj dokumentaciji, a za koje isti tvrdi da su posljedica predmetnog štetnog događaja. Tuženik navodi da ako se uzme u obzir dinamika predmetne prometne nezgode, iz iste nedvojbeno proizlazi zaključak kako promjena brzine uzrokovana navedenim štetnim događajem nije bila toliko snažna da bi bilo tko u vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] mogao uopće zadobiti bilo kakve ozljede. Podredno, ukoliko se dokaže uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda tužiteljice, tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva po svim kvalifikatornim okolnostima jer navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima VSRH, kao što niti iz dostavljene dokumentacije ne proizlaze povrede koje bi opravdale dosudu iznosa od 2.505,14 EUR. Iz dostavljene med. dokumentacije razvidno je da je tužiteljica navodno zadobila laku tjelesnu ozljedu u vidu trzajne ozljede vratne kralježnice, a učinjenom dijagnostičkom obradom je isključeno bilo kakvo teže ozljeđivanje te je oštećenoj ordinirana tipična terapija za blaže istegnuće vratne kralježnice. Tuženik osporava tijek zatezne kamate kako je isti postavljen u tužbi za imovinsku štetu (tuđu pomoć i njegu), naime nereparirana šteta nastaje trenom presuđenja kada nenovčana imovinska šteta biva pretočena u određeni broj novčanih jedinica, pa kamata na istu može početi teći tek od presuđenja. Prigovara i tijeku kamate kako je postavljen tužbenim zahtjevom od dana 04. srpnja 2023., tj. od dana nakon štetnog događaja. Sukladno čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja tužbe ili odštetnog zahtjeva, osim ako šteta nije nastala nakon toga, u svakom slučaju ne od dana štetnog događaja. Bitna pretpostavka da bi zatezne kamate počele teći jest da je šteta nastala tj. da su poznate sve posljedice štetne radnje. Neimovinska šteta u pravilu nastaje kada se završi liječenje oštećenog odnosno stabilizacijom njegova zdravstvenog stanja. Zatezne kamate stoga ne mogu početi teći od dana štetnog događaja jer šteta još nije bila nastala budući da nisu bili poznati svi elementi štete, uključivo i njezin opseg. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave odbije tužiteljicu s tužbenim zahtjevom preko primjerenog iznosa i obveže ju na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

3. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: medicinsku dokumentaciju (list 4-13 spisa), izvješće o prometnoj nesreći (list 14 spisa), prijava štete (list 30-33 spisa), izvid štete s fotografijama (list 34-57 spisa), zdravstveni karton (list 101-178 spisa), izvedeno je kombinirano prometno i sudskomedicinsko vještačenje po vještacima Mariji Baković i Igoru Jakopliću (list 130-132, 133-136 spisa) te medicinsko vještačenje po Jošku Filipušiću (list 152-153 spisa).

4. Sud nije izveo dokaz saslušanjem tužitelja, i svjedoka NRL i ZR budući da se iz navedenih iskaza ne bi mogle utvrditi sporne činjenice u predmetnoj pravnoj stvari.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP-a) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetni događaj i pasivna legitimacija.

7. Sporna je uzročnoposljedična veza između štetnog događaja i ozljeda koje se navode u medicinskoj dokumentaciji te visina štete.

8. Na okolnost postojanja uzročno posljedične veze između štetnog događaja i ozljeda koje se navode u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice sud je proveo kombinirano vještačenje po vještaku prometne struke Igoru Jakopliću i sudskomedicinske struke Mariji Baković.

9. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Igora Jakoplića proizlazi da je prilikom nezgode došlo do stražnjeg centralnog sudara između prednjeg dijela osobnog vozila oštećenika SMART reg. oznake [registarska oznaka] i stražnjeg dijela osobnog vozila u kojem se nalazila tužiteljica BMW reg. oznake [registarska oznaka], nakon što je vozilo oštećenika SMART bilo udareno straga od vozila osiguranika tuženika VOLKSWAGEN reg. oznake [registarska oznaka], da je relativna razlika sudarnih brzina između vozila je obzirom na nađena oštećenja iznosila oko 29 km/h, da je prilikom sudara došlo do ubrzavanja osobnog vozila BMW i do polijetanja tijela tužiteljice u odnosu na karoseriju vozila u nazad. Osobno vozilo BMW u kojem se nalazila tužiteljica je u trenutku sudara s osobnim vozilom oštećenika SMART zadobilo promjenu brzine u visini od oko 14 km/h.

10. Povodom prigovora tuženika na nalaz i mišljenje vještaka Jakoplića, vještak Jakoplić je ostao je u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja na ročištu za glavnu raspravu dana 21. studenog 2025. U odnosu na prigovore tuženika istaknuo je da su oštećenja na vozilima jasno vidljiva na priloženim fotografijama, s time da treba obratiti pažnju da je na vozilu marke Smart, došlo do oštećenja instrument ploče unutar kabine vozila što upućuje da je došlo do značajnije deformacije pri sudaru, u spis je priložio fotografije iz RRS kataloga, a koje je predao i punomoćnicima stranaka te je napomenuo da je bitno uvažiti razliku u masama vozila i pogotovo opseg oštećenih površina kojima su vozila kontaktirala, kod manjeg zahvata kontaktne površine dolazi do pojave većeg tlaka pri istoj sili, a to dalje rezultira i vizualno upadljivijim oštećenjima. U konkretnom slučaju se radilo o čeonom sudaru, centralnom sudaru tako da je dodirna površina bila bitno veća od prosjeka. Na poseban upit punomoćnika tuženika koju je jednadžbu koristio prilikom izračuna promjene brzine vještak je odgovorio da je isto vidljivo na strani 3 pisanog nalaza i mišljenja. Na daljnji upit da li postoji drugi način izračuna promjene brzine vještak je odgovorio da za predmetni slučaj ne postoji. Na daljnji upit zbog čega je ovaj slučaj toliko specifičan da se na njega ne mogu primijeniti druge jednadžbe već isključivo metoda energetskog ekvivalenta, vještak je odgovorio da se radi o jednostavnom sudaru pri kojem je došlo do izmjene impulsa sila , a jednadžba se bazira na zakonu o očuvanju količine gibanja dok usporedba oštećenja s EES katalogom ima funkciju samo utvrđivanja ulaznih parametara u jednadžbi. Na daljnji upit ako je riječ o jednostavnom sudaru zbog čega nije moguće primijeniti druge metode, vještak je odgovorio da druge metode koje ne bi bile ništa točnije, bi bilo potrebno načiniti policijski očevid, ucrtati tragove koji su nađeni na kolniku, poziciju vozila nakon sudara, a te sve ulazne podatke nema jer takvi tragovi u načelu kod ovakvog sudara niti ne nastaju. Na daljnji upit punomoćnika tuženika da li se radi o hipotetskom stavu da druge metode ne bi dovele do drugačijih rezultata, vještak je odgovorio da se radi o njegovom stručnom stavu i da mu nisu poznate preciznije metode od ove koja je korištena. Na daljnji upit da li su na slikama koje je vještak dostavio ista oštećenja kao na vozilima koja su sudjelovala u štetnom događaju vještak je odgovorio da se radi o najsličnijim oštećenjima u ovom predmetu, a koja je mogao naći u katalogu. Na daljnji upit vještak je odgovorio da se ne radi o istim modelima već se radi o sličnim oštećenjima i sličnim osobnim vozilima. Na daljnji upit punomoćnika tuženika da li je računao bitne promjene brzine za isti model vozila, istih oštećenja ili isključivo slična oštećenja potpuno drugačijeg modela vozila vještak je odgovorio da je već odgovorio na to pitanje, a drugi dio odgovora proizlazi iz pisanog nalaza. Ulazni parametri su uzeti iz kataloga slično oštećenih vozila i sličnih osobnih vozila. Na daljnji upit da li je računao EES za vozilo osiguranika tuženika marke GOLF vještak je odgovorio da nije. Na daljnji upit koja je bila promjena brzine za vozilo marke GOLF vještak je odgovorio da to nije računao, budući da to nije bilo potrebno, obzirom na zadatak koji je dobio od suda. Na daljnji upit da li je vozilo marke BMW bilo zaustavljeno ili u pokretu, vještak je odgovorio da to nije poznato, niti je bitno jer je bitna samo relativna razlika u sudarnim brzinama. Na daljnji upit da li se relativna brzina mijenja ili je ista ukoliko je automobil u pokretu odgovara da relativna brzina sudara između 2 objekta je uvijek će rezultirati istim oštećenjima bez obzira kojim se sudarnim brzinama pojedinačno gledano vozila u trenutku sudara kreću, bitno je samo da je razlika između njihovih brzina jednaka. Na daljnji upit da li je vozilo marke SMART bilo zaustavljeno ili se kretao u trenutku sudara, vještak je odgovorio da se moralo kretati da bi napravilo bilo kakvu štetu vozilu ispred sebe. Na daljnji upit koja su bila oštećenja na vozilu BMW vještak je odgovorio da je to opisano na strani 2 nalaza, te se uz tekst nalaze i fotografije oštećenja. Na daljnji upit da li je došlo do oštećenja podnice i obloge i stražnjeg veznog lima kod vozila marke BMW vještak je odgovorio da je došlo do deformacije obloge i do oštećenja nosača stražnjeg branika, za ostala oštećenja nije jasno kada su nastala, obzirom da vozilo nije pregledano u rastavljenom stanju. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li bi bilo koja veća oštećenja na vozilu BMW od onih koje je vještak naveo u nalazu i mišljenu ukazivala na veću promjenu brzine, vještak je odgovorio da bi značila.

11. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Marije Baković proizlazi da prema stanju spisa i prometnog vještačenja, NR rođena 1970. nastradala je u prometnoj nesreći dana 3. srpnja 2020. kao suvozač u osobnom vozilu na čiju stražnju stranu je naletjelo drugo vozilo pri čemu je ostvarena promjena brzine vozila od oko 14 km/h. Medicinskom obradom tužiteljici je utvrđena dijagnoza istegnuće mišića vratne kralježnice (trzajna ozljeda). Istegnuće mišića vratne kralježnice (trzajna ozljeda vrata) najčešće nastaje u prometnim nezgodama, u osoba koje se nalaze u vozilu na čiju stražnju stranu je naletjelo drugo vozilo. Prometnim vještačenjem utvrđena je upravo ovakva dinamika predmetne prometne nesreće pri čemu je uslijed naleta teretnog vozila došlo do promjene brzine vozila u kojem se nalazila tužiteljica od oko 14 km/h, te je ostvaren trzajni pokret tijela tužiteljice. Pri ovakvoj promjeni brzine mogla je nastati trzajna ozljeda vratne kralježnice kod osobe koja ima od ranije patološki promijenjenu kralježnicu. Dakle, uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju i zaključke prometnog dijela kombiniranog vještačenja proizlazi da istegnuće mišića vrata kod tužiteljice stoji u uzročnoposljedičnoj vezi sa štetnim događajem.

12. Vještak Marija Baković pristupila je na ročište za glavnu raspravu održano 17. ožujka 2026., na kojem je u cijelosti ostala kod pisanog nalaza i mišljenja, a punomoćnici stranaka nisu imali pitanja za vještaka.

13. Nalazi i mišljenja vještaka Igora Jakoplića i Marije Baković u cijelosti su prihvaćeni jer su jasni, logični, sukladni medicinskoj dokumentaciji tužitelja, te slikama vozila koje prileže spisu, a sačinjeni su na temelju pravila struke. U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka Jakoplića valja navesti da je isti jasno i stručno odgovorio na sva pitanja punomoćnika stranaka. Činjenica da je vještak Jakoplić različito izračunao razliku brzina u drugom parničnom predmetu i vezano za drugi štetni događaj od vještaka Nevena Ereša ni na koji način ne diskvalificira vještačenje u predmetnoj pravnoj stvari. Valja navesti da je neosnovan zaključak tuženika da bi vještak Jakoplić računao promjene brzina na vozilima temeljem EES kataloga koja nisu jednaka oštećenjima na vozilima koja su nastala u predmetnom štetnom događaju, dapače iz slika priloženih spisu je vidljivo da je na vozilu marke Smart, došlo do oštećenja instrument ploče unutar kabine vozila što upućuje da je došlo do značajnije deformacije pri sudaru.

14. Na okolnost visine neimovinske štete i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege provedeno je medicinsko vještačenje po doktoru Jošku Filipušiću, stalnom sudskom vještaku te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja.

15. U svom nalazu i mišljenju vještak Joško Filipušić je naveo da je tužiteljica 3. srpnja 2020., stradala u prometnoj nesreći i tom prilikom zadobila ozljedu istegnuće mišića vratne kralješnice, da je liječenje je trajalo do 4. prosinca 2020. kada su kretnje u vratu bile održane, da se kod tužiteljice radilo o lakoj tjelesnoj ozljedi. U medicinskoj dokumentaciji nema dokaza o mogućim zadobivenim oštećenjima zglobno ligamentnih ili koštanih struktura a koji bi bili posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju. Također nema objektivizacije o mogućem zaostalom trajnom posttraumatskim umanjenju životne aktivnosti u obliku odstupanja od normalnog funkcionalnog statusa ozlijeđenih tjelesnih struktura. S obzirom na navod iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine (list 131 spisa) tužiteljica s obzirom na životnu dob ima pravo na određeni stupanj degenerativnih promjena na vratnoj kralješnici koje ne moraju biti manifesne i ne zahtijevaju nekakav poseban oblik liječenja tako da o njima ne treba ni biti pisanog traga. Tužiteljica je trpjela bolove jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 6 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 45 dana (povremeni bolovi su prema podacima iz medicinske dokumentacije bili prisutni sve do kontrole 19. studenog 2020.). Pretrpjela je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 4 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od 30 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i strah od učešća u prometu zbog mogućih novih ozljeđivanja. Kod tužiteljice nije došlo do smanjenja životne aktivnosti. Dok se nalazila na kućnom liječenju bila joj je potrebna pomoć i njega druge osobe po 2 sata dnevno kroz 10 dana jer je nosila imobilizaciju. Nakon tog datuma još 7 dana po 1 sat dnevno, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova. Naruženje nije zaostalo.

16. Povodom prigovora tužitelja na nalaz i mišljenje vještaka Joška Filipušića, isti je na ročištu za glavnu raspravu održanom 21. studenog 2025. iskazao tužiteljica citira nalaz od 15. rujna i 19. studenog 2020. te na temelju podataka iz navedenih nalaza izvodi određene zaključke. Naveo je da je potrebno napomenuti da se pravi uvid u zaostale trajne posljedice, ukoliko iste postoje, odnosno u završnu sliku funkcionalnog i kliničkog status ozlijeđene regije po završetku liječenja može donijeti jedino i isključ ivo na temelju sagledavanja svih raspoloživih podataka iz cjelokupne medicinske dokumentacije, a nikako ne iz samo jednog segmenta. Ukoliko bi zaključak donosili na temelju samo jednog nalaza onda bi u obzir došlo valoriziranje onoga što piše u posljednjem nalazu odnosno u nalazu kada je liječenje završilo, a ne u nalazima dok liječenje još traje i dok stanje nije definitivno. U konkretnom slučaju liječenje tužiteljice trajalo je do 4. prosinca 2020. te je u navedenom nalazu iskazano da su kretnje u vratu bile održane, što drugim riječima znači da nikakve trajne posljedice nisu zaostale. Kao što je u nalazu naveo, kao posljedica ozljede vratne kralježnice, nije došlo do nikakvih trajnih oštećenja zglobno-ligamentarnih ili koštanih struktura, a što bi bio glavni preduvjet za procjenu mogućih zaostalih trajnih posljedica u obliku očekivanog ograničenja pokretljivosti. Što se tiče procjene trajanja i intenziteta straha ista je donijeta sukladno vrsti i težini ozljede, uvjetima u kojima je došlo do ozljeđivanja te prema načinu i duljini trajanja liječenja. S obzirom da se tužiteljica zbog prisustva straha nije posebno liječila niti se je obratila za pomoć nadležnom specijalisti, onda je procjena straha donijeta sukladno kliničkom iskustvu vještaka i odgovara prisustvu straha kod ovakvih i sličnih ozljeda. Potreba za tuđom pomoći cijenjena je isključivo u periodu u kojem je tužiteljica nosila imobilizaciju kao i u još jednom kraćem periodu nakon toga, a zbog prilagodbe, iz razloga što nije mogla zbog toga na uobičajeni način funkcionirati u svakodnevnom životu. Navedenu procjenu smatra u potpunosti primjerenom i realnom i nije našao drugih razloga za moguću veću procjenu od navedene. Procjena trajanja intenziteta bolova c ijenjena je sukladno vrsti i težini ozljeda koje je tužiteljica u štetnom događaju zadobila, uz napomenu da se radilo o lakoj tjelesnoj ozljedi bez zaostalih trajnih posljedica. Prilikom donošenja procjene bolova u obzir je uzet način i duljina trajanja liječenja. Navedenu procjenu također smatra realnom i primjerenom. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li prilikom ocjene trajanja bolova uzima u obzir subjektivni osjećaj boli, vještak je odgovorio da je subjektivna procjena nepouzdana procjena jer se ne temelji na stvarnim činjenicama i pisanim tragovima već samo na temelju subjektivnog osjeta ili iskaza ozljeđenika. Bez obzira na to, određena pažnja i vjera poklanja se i subjektivnom iskazu. U konkretnom slučaju procjena bolova je donijeta sukladno podacima iz raspoložive med. dokumentacije, a donijeta je u kumulativnom obliku što znači da pokriva cjelokupni vremenski period do dana kada je trajanje bolova evidentirano ali naravno, ne tijekom čitavih 24 sata dnevno.

17. Nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan medicinskoj dokumentaciji tužitelja te sačinjen na temelju pravila struke. Vještak je jasno i stručno odgovorio na prigovore i pitanja punomoćnika tužitelja.

18. Odredbom čl. 1069. st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.) propisano je da za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik. Odredbom st.3. istog članka propisano je da za štetu prouzročenu pogonom dvaju ili više motornih vozila odgovaraju njihovi vlasnici trećim osobama solidarno, dok se temeljem st.4. trećom osobom smatra oštećenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlašteni korisnik motornog vozila, niti osoba zadužena u vezi s pogonom motornog vozila.

19. Imajući na umu gore navedene odredbe u ovom postupku je utvrđeno da je tuženik kao osiguratelj vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi dužan naknaditi štetu tužiteljici kao putniku u vozilu.

20. Temeljem čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje u tekstu: ZOO-a), a u svezi čl. 1100. ZOO-a, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

21. Člankom 1100. st. 2. ZOO–a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

22. Valja navesti da je sud prilikom odlučivanja o visini neimovinske štete uzeo u obzir i činjenicu da je nakon posljednje promjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda došlo do povećane stope inflacije i promjene potrošačkih cijena te da je od lipnja 2020 . do dana donošenja presude stopa inflacije u Republici Hrvatskoj iznosila preko 30%.

23. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova, kao i pretrpljenog straha, kao i smanjenje životnih aktivnosti. Pored toga sud je utvrdio da tužitelju pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

24. Stoga tužitelju, temeljem čl. 1100. ZOO-a (a imajući na umu sve ozljede koje je pretrpio tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći, odnosno imajući na umu sve okolnost konkretnog slučaja), zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 2.250,00 Eura.

25. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužitelju ista bila potrebna ukupno 27 sati. Punomoćnici stranaka su na pripremnom ročištu dana 30. kolovoza 2024. učinili nespornim da su tužitelju pomoć i njegu pružali članovi njegova kućanstva. Kako tužitelj ima pravo na istu i kada mu je pružana besplatno, tužitelju s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP-a, pripada iznos od 135,00 Eura koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 5 Eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a.

26. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev je osnovan u iznosu od 2.385,00 Eura, a nije osnovan u iznosu od 120,18 Eura.

27. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

28. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege sukladno traženju tužitelja počevši od 30. lipnja 2023., odnosno od dana podnošenja tužbe. Tužitelj nije dokazao da je podnio tuženiku odštetni zahtjev u odnosu na neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege. Tužitelj je podnio odštetni zahtjev tužitelju 3. srpnja 2020., ali samo u dijelu koji se odnosi na imovinsku štetu nastalu na vozilu. Imajući u vidu navedeno , tek je podnošenjem tužbe tuženik bio upoznat sa svim elementima štete. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO-a temeljem koje oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.). Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci Rev 373/2022-3 od 29. studenoga 2022. izrazio pravno shvaćanje prema kojem: „shvaćanje nižestupanjskih sudova, kojim se poistovjećuje pojam završenog liječenja s nastankom štete, protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., na koje se i pozvala tužiteljica, a i shvaćanju ovoga suda iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva“.

29. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa). Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

30. Tužitelj je u odnosu na osnovu uspio u sporu u omjeru od 100%, a u odnosu na visinu 95%, tuženik je u odnosu na visinu uspio u omjeru od 5. Razlika njihovih uspjeha iznosi 95% korist tužitelja.

31. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT – 200,00 Eura), sastav podneska od 13. ožujka 2025., 17. ožujka 2025., 23. travnja 2025. (Tbr 8. toč. 1. OT – 200,00 Eura, svaki), sastav podneska od 8. studenog 2024. (Tbr 8. toč. 4. OT – 50,00 Eura ),zastupanje na ročištima 30. kolovoza 2024., 21. studenog 2025. i 17. ožujka 2026. (Tbr. 9. toč. 1. OT- 200,00 Eura, svako), što ukupno iznosi 1.450,00 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 35,75 Eura i sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 71,50 Eura, pa ukupan trošak iznosi 1.557,25 Eura. Imajući u vidu omjer uspjeha u sporu tužitelju je dosuđen trošak u iznosu od 1.479,39 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 398,17 Eura u cijelosti, slijedom čega je tužitelju dosuđen trošak u ukupnom iznosu od 1.877,56 Eura

32. Tužitelju nije priznat sastav podneska od 5. svibnja 2025. budući da navedeni podnesak nije bio nužan za vođenje postupka niti mu je priznat trošak sastava podneska od 8. studenog 2024. preko dosuđenog iznosa budući da se radi o podnesku iz Tbr 8. toč. 4. OT. Tužitelj nema pravo na naknadu troškova preko razlike omjera uspjeha u sporu, pa je sud odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova u iznosu od 427,86 Eura.

33. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je od dana donošenja odluke temeljem čl. 151 ZPP-a i po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

U Zagrebu, 10. travnja 2026.

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja (uz rješenje o pristojbi na presudu i na tužbu)

2. pun. tuženika