Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Pr-6/2025-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku po sucu toga suda Andrei Vasiljević u pravnoj stvari tužiteljice ČH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku odvjetniku Saši Bačiću iz Kutine, protiv tuženika Dom za starije osobe Sisak, Sisak, Ulica Oktavijana Augusta 3, OIB: 39935558897, zastupanog po punomoćniku SH iz ZOU Guljaš & Lamza, odvjetnicima iz Osijeka, radi radno - prestanak, otkaz, utvrđenje radnog odnosa, nakon glavne rasprave održane i zaključene 27. veljače 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, temeljem članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, 10. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se nedopuštenom Odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tuženika, poslodavca Dom za starije osobe Sisak, Oktavijana Augusta 3, Sisak, Ur.broj: 2176-118/24-2675, koju je isti donio 20. rujna 2024. godine, spram tužiteljice, zaposlenice ČH iz [adresa] na radnom mjestu pralje glačare u Domu za starije osobe Sisak, Jedinica Kutina.
II Nalaže se tuženiku, poslodavcu Dom za starije osobe Sisak, Oktavijana Augusta 3, Sisak, da zaposlenicu ČH OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vrati na posao na radno mjesto pralje glačare na kojem se nalazila prethodno donošenju Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu, te istoj prizna sva prava koja proističu iz radnog odnosa i temeljem radnog odnosa počevši od 20. rujna 2024. godine, a koja proizlaze iz otprije zaključenog Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 29. siječnja 2024. godine (Ur.broj: 2176-118/24-533), odnosno Aneksa ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 22. ožujka 2024. godine ( Ur.broj: 2176 - 118/24-1289).
III. Nalaže se tuženiku, poslodavcu Dom za starije osobe Sisak, Oktavijana Augusta 3, Sisak, da tužiteljici ČH OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], nadoknadi trošak postupka u iznosu od 550,00 Eur po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica ČH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje: tužiteljica), podnijela je tužbu 25. listopada 2024., protiv tuženika Dom za starije osobe Sisak, Sisak, Ulica Oktavijana Augusta 3, OIB: 39935558897 (dalje: tuženik). Tužiteljica u svojoj tužbi navodi da je kod tuženika bila zaposlena na radnom mjestu pralje glačare te joj je Odlukom od 20. rujna 2024. otkazan ugovor o radu koja je ista prethodno sklopila na neodređeno vrijeme 29. siječnja 2024., i to zbog počinjene povrede teške obveze iz radnog odnosa, uslijed koje poslodavac ustraje da nastavan radnog odnosa nije moguć. Kao osnovni činjenični navod za tešku povredu djelatne stege navodi se "jer je ista u već popunjenom formularu, potpisanom od strane poslodavca, prepravila datum trajanja svog radnog odnosa, a sve u svrhu dobivanja kredita Hrvatskog općeg radničkog sindikata", a o čemu je poslodavac obavješten 10. rujna 2024. Tužiteljica je negirala bilo kakvo prepravljanje i preliminarnog formulara kojeg je, u njenu korist i istaknutu svrhu popunjavala administrativna referentica tuženika gospođa ČHŽ. Navedena činjenična okolnost direktno utvrđuje da se tužiteljica u osobnom postupanju nije ogriješila niti u jednom segmentu u Pravilniku o radu poslodavca, koji se niti jednom riječju obrazloženja pobijane odluke ne spominje, kao konkretna otprije propisana osobito teška povreda obveza iz radnog odnosa. Tužiteljica ističe i procesnu povredu predviđenu Zakonom o radu, a koju poslodavac čini donošenjem pobijane odluke, koja se odnosi na činjenicu da sukladno zakonskim odredbama iz čl. 148., 149. i 150. Zakona o radu, poslodavac nije konzultirao Radničko vijeće u dijelu koji se odnosi na sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa zaposlenika. Radi navedenog, tužiteljica traži da se ovom presudom utvrdi da nije dopušten otkaz ugovora o radu skrivljen ponašanjem radnika te da se nalaže vratiti tužiteljicu na radno mjesto pralje glačare.
2. U odgovoru na tužbu zaprimljenom 22. studenog 2024., tuženik ne osporava otkaz ugovora o radu prema tužiteljici, no osporava zakonitost predmetne odluke. Vezano uz tužiteljičino isticanje nedostatka procesnih pretpostavki za donošenje predmetne Odluke o otkazu da poslodavac nije konzultirao Radničko vijeće, navodi kako isti prigovor nije osnovan. U vrijeme kada je tuženik donio predmetnu Odluku o otkazu, pri tuženiku nije djelovalo Radničko vijeće. Djelovala su dva sindikata i to Sindikat zajedno, kojega je predstavljao sindikalna povjerenica OH i Sindikat zaposlenika zaposlenih u socijalnoj skrbi Hrvatske, kojega je predstavljao sindikalni povjerenik VH. Kako prethodno navedeni sindikati nisu sklopili sporazum ili kakav drugi pravni posao, kojim bi utvrdili koji od imenovanih sindikata tj. sindikalnih povjerenika preuzima prava i obaveze Radničkoga vijeća smatra se kako pri tuženiku ne djeluje Radničko vijeće, a u odnosu na koje bi tuženik imao obavezu provoditi postupke obavješćivanja. Vezano uz navode da bi tužiteljica prepravila datum početka trajanja svoga radnog odnosa, u svrhu dobivanja kredita Hrvatskog općeg radničkog sindikata, smatraju kako isti nisu istiniti. Iz priložene dokumentacije vidljivo je kako je u spornu potvrdu, u rubrici koja se odnosi na datum početka trajanja radnoga odnosa tužiteljice pri tuženiku, upisan podatak 1. kolovoza 2023. iako se radi o neistinitom podatku jer je i iz dokumentacije koju u spis dostavlja tužiteljica, evidentno kako se zapravo radi o datumu 1. veljače 2024.. Nadalje, radnica tuženika, SHŽ, točno je unijela upravo potonji datum te je naknadno, od strane tadašnje ravnateljice, HH, ova činjenica potvrđena njenim potpisom i pečatom tuženika. Po zaprimanju poziva na iznošenje obrane, tužiteljica se očitovala dopisom u kojem negira svoju odgovornost za ovu tešku nepravilnost već ukazuje kako je za isto odgovoran posrednik. Naravno, ne postoje niti naznake o kojoj se to točno osobi radi.
3. U dokaznom postupku, sud je izvršio uvid u Anex ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 22. ožujka 2024. ( str. 4 spisa), potvrdu poslodavca od 5. rujna 2024., Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 29. siječnja 2024., (str. 6-7 spisa), Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu ( str. 10-11 spisa), platne liste za tužiteljicu ( str. 16-18 spisa), očitovanje tužiteljice od 18. rujna 2024., saslušani su svjedoci HH, SHŽ, VH, ŠH, OH, ZH, te tužiteljica kao stranka.
4. Brižljivom analizom provedenih dokaza sud nalazi tužbeni zahtjev osnovanim.
5. Iz provedenih dokaza, a naročito iz ugovora o radu na neodređeno vrijeme i aneksa ugovora o radu nesporno je utvrđeno da je tužiteljica zaposlenica tuženika od 1. veljače 2024. na radnom mjestu pralje-glačare.
6. Uvidom u Odluku o izvanrednog otkazu ugovora o radu utvrđeno je da se tužiteljici zaposlenoj na radnom mjestu pralje- glačare u Domu za starije osobe Sisak, dislocirana jedinica [adresa] otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme od 29. siječnja 2024. zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa uslijed čega radni odnos nije moguć. U obrazloženju odluke se navodi da je tužiteljica na već popunjenom formularu potpisanom od strane poslodavca prepravila datum trajanja radnog odnosa u svrhu da joj sindikat HORS, Hrvatski opći radnički sindikat dodijeli kredit.
7. Uvidom u zahtjev za zaštitu prava radnika naslovljen kao prigovor radnika utvrđeno je da je tužiteljica po otkazivanju ugovora o radu podnijela zahtjev za zaštitu prava radnika 25. rujna 2024. Tužiteljica je 25. listopada 2024. podnijela tužbu, te kako tuženik nije sporio da je tužba podnesena u roku to ovaj sud smatra da je tužba je pravovremena sukladno članku 133. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 97/19, 151/22, 64/23; dalje ZR-a).
8. Svjedok HH u svom iskazu navodi da je bila ravnateljica tuženika do 1. siječnja 2025. kada je otišla u mirovinu, sjeća se ove situacije oko otkazivanja ugovora o radu tužiteljice. Dobili su obavijest da su dobili formular za kredit od strane tužiteljice u kojem je ista navela da radi u Domu za starije osobe, jedinica [adresa], od 1. kolovoza 2023., što nije bilo moguće, budući da je taj dom otvoren u siječnju 2024. Nakon pregleda te dokumentacije i komplikacije sa osobom koja radi kao glavni likvidator i njihovom pravnicom, rečeno im je od strane pravnice da je to povreda radne obveze koja je za izvanredni otkaz te su pokrenuli postupak izvanrednog otkazivanja ugovora o radu ovdje tužiteljice. Formulare vezane uz kredit zaposlenicima popunjava njihov glavni likvidator koji ima sve podatke o radnom odnosu i osobama koje traže kredit, a svjedokinja ih potpisuje, s time da čita sve podatke i kontrolira, ne potpisuje nikada napamet niti bjanko. Datum na navedenim formularima prepravljan je na način da je kod vremena kada je zasnovan radni odnos umjesto 1. veljače 2024., kada je točno datum kada je tužiteljica zasnovala radni odnos, prepravljeno i napisano 1. kolovoza 2023., navodi da nije moguće da bi 1. kolovoza 2023. bio unesen od strane poslodavca, budući da u to vrijeme jedinica u [adresa] doma za starije nije bila niti postojala, već je ta jedinica počela sa radom 1. siječnja 2024. Tužiteljica je počela raditi u Domu za starije osobe tek kada je otvorena jedinica u [adresa]. Kada su pozvali tužiteljicu za iznošenje obrane, ona je navela da to nije ona ispravljala, već netko drugi, a vjerojatno zato što nije ispunjavala uvjete za dobivanje kredita jer je kredit mogla dobiti samo ona osoba koja je radila godinu dana kod tuženika u vrijeme podnošenja zahtjeva. Nadalje svjedokinja navodi da je 13 godina ravnateljica i da je zasigurno kroz to vrijeme potpisala više od 200 potvrda za podizanje kredita, navedeno bi uvijek bilo provjeravano od strane nadležnih službi i ona bi svakako pročitala te podatke i nikada nije bila niti jedna greška prije ovog. Blagajnik likvidator je gospođa OHŽ koja ju je upozorila na taj nedostatak, a misli da je banka i vratila te sve podatke radi nedostatka. Ne zna da li se kod potpisivanja ove potvrde jedan primjerak zadržava kod njih u firmi niti kako je išla komunikacija između banke i njihove ustanove jer nije išla preko nje ta komunikacija nego preko blagajnice, gospođe OHŽ. U pitanju je teža povreda radnih odnosa, takav je prijedlog je stavila pravnica i svjedokinja je to prihvatila, postupak vezan uz otkazivanje ugovora o radu tužiteljice je vodila pravna služba. Tužiteljica nije bila stegovno kažnjavana radi spavanja na poslu.
Sud je poklonio vjeru iskazu svjedoka osim u dijelu u kojem navodi da je tužiteljica počinila tešku povredu radnog odnosa, budući da iz iskaza svjedokinje nije utvrđeno da je tužiteljica učinila ovaj ispravak, te da bi isto predstavljalo tešku povredu radnog odnosa imajući u vidu da je tužiteljica zaposlena glačare u Domu za starije osobe Sisak, ispostava [adresa].
9. Svjedok SHŽ u svom iskazu navodi da radi kao blagajnik likvidator i na obračunu plaća i kao takva ispunjava formulare radnicima za kredit. Tako je ispunjavala i formulare za ovdje tužiteljicu. Navedene formulare ispunjava skladno postojećim podacima. Tako je za ovdje tužiteljicu upisala poda tak da je zaposlena od 1. veljače 2024., što je bio i točan podatak. Kada ispuni te podatke, spis spušta na urudžbeni, a urudžbeni ravnateljici na potpis, a potom se ti formulari vraćaju na urudžbeni i od tamo ih preuzimaju zaposlenici koji su zatražili formulare. Ovo što se dešavalo sa tužiteljicu ne bi ni znala da ju nije nazvala gospođa iz sindikata telefonom i tražila da joj potvrditi podatke budući da je na formularu ispravljano kada je tužiteljica počela sa radom. Svjedokinja je rekla da ne može davati takve podatke telefonom i da joj je ona rekla da na formularu stoji da je tužiteljica počela raditi u kolovozu 2023. na što joj je svjedokinja rekla da je to nemoguće budući da je tužiteljica radila u njihovoj jedinici u [adresa], a koja je počela sa radom u veljači 2024. Nakon toga je obavijestila ravnateljicu. Nikada prije se nije dogodila ovakva situacija. Svjedokinja nadalje navodi da je ispunila podatke kako su navedeni na izjavi poslodavca (stranica 5 spisa) gdje stoji datum 1. veljače 2024., na dnu potvrde se nalazi potpis ravnateljice. Nakon što je svjedokinji predočena potvrda na stranici 14 spisa, ista iskazuje da je na jasno vidljivo da je podatak o početku rada tužiteljice prepravljan, odnosno da je umjesto 2 napisano 8 i da je 2024. prepravljeno u 2023. i to nije uradila i nije joj poznato tko je to napravio. Ti podaci su joj bili poznati i prije ovog predočavanja budući da joj je mailom dostavljena ta prepravljena potvrda od strane gospođe iz sindikata koji je odobravao kredit.
10. Svjedok VH u svom iskazu navodi da je zaposlen kod tuženika i sindikalni je povjerenik Sindikata rad i socijalne skrbi. Pored tog sindikata, kod tuženika postoji još jedan sindikat, to je Sindikat medicinskih sestara i između njih nije bilo nikakvog sporazuma niti dogovora oko toga tko će obavljati poslove vezane uz otkazivanje ugovora o radu u odnosu na poslodavca, odnosno tko će imati funkciju Radničkog vijeća. Isto tako nije postojalo Radničko vijeće kod tuženika, već je osnovano negdje unazad 2 mjeseca. Osobno mu se, kao sindikalnom povjereniku, nije nitko obraćao vezano uz otkaz ugovora o radu ovdje tužiteljice niti je o tome bio obaviješten. Tužiteljicu je vidio možda dva puta kada je dolazio u [adresa] budući da mu je radno mjesto u Sisku. Navodi da je 35 godina sindikalni povjerenik i nije imao do sada niti jedan slučaj da bi mu se poslodavac obraćao vezano uz otkazivanje ugovora o radu.
11. Svjedok ŠH u svom iskazu navodi da je zaposlen kod tuženika kao kućni majstor, vozač, skladištar i kotlovničar, te je dobio zadatak u Sisku, gdje mu je radno mjesto da odveze jednu kuvertu do ovdje tužiteljice i dostavnicu koju je ona trebala potpisati te joj je predao tu kuvertu i ona je potpisala dostavnicu. U tom trenutku nije ništa rekla vezano uz otkaz nego se kasnije žalila kada je otvorila tu kuvertu i vidjela da je dobila otkaz. Navodi da je tužiteljica je bila dobar radnik. Poznato mu je da se jedna kolegica nešto žalila na rad tužiteljice, ali ne znam da li je stegovno odgovarala. Sindikat ima u Sisku, a u [adresa] misli da nema, ali to je jedna firma.
12. Svjedokinja OH u svom iskazu navodi da je zaposlena u Domu za starije osobe i to u ispostavi u Capragu kao medicinska sestra i predstavnik Sindikata Zajedno. Poznato joj je da pored tog Sindikata u Domu za starije i nemoćne osobe Sisak postoji još jedan Sindikat ali mu ne zna naziv. Između n jih ne postoji nikakav sporazum tko će predstavljati zaposlenike već svatko se brine o svojim članovima. Koliko joj je poznato, tužiteljica nije član Sindikata koji ona predstavlja, niti zna išta o njoj i predmetnom događaju.
13. Svjedokinja ZH u svom iskazu navodi da je zaposlena kod Hrvatskog općeg radničkog sindikata te konkretno u odnosu na ovaj predmet iskazuje da je ih kontaktirala tužiteljica i poslana joj je potvrda odnosno obrazac koji ispunjava poslodavac. Kada ta potvrda bude ispunjena u pravilu ju vraća sam klijent koji traži pozajmicu, a nije joj poznato tko je to u ovom slučaju napravio. Kad su dobili te podatke, kontaktirali su poslodavca i u provjeri je utvrđeno da se ne slažu podaci, a koji točno ne zna. Nakon što su kontaktirali poslodavca radi provjere podataka, više im nisu dolazili nikakvi dokumenti vezani za tužiteljicu, a nije joj poznato što se s tim dalje dešavalo. Oni kao sindikat daju pozajmice članovima koji ih traže. Tužiteljica nije bila njihov član. Nije joj poznato da je tužiteljica vezano za to dobila otkaz. Nije joj poznato da li je netko od zaposlenika Doma za starije Sisak njihov član. Nikada nije vidjela tužiteljicu osobno, samo joj je skenirana dokumentacija putem maila. Komunikacija između nje i tužiteljice je zasigurno pobrisana iz razloga jer imaju veliki broj mailova te ono što nije realizirano se briše.
14. Ispitana kao stranka u postupku tužiteljica je u svom iskazu navela da se zaposlila u veljači 2024. u Domu za starije osobe Sisak, poslovnica [adresa] te je tamo obavljala poslove na radnom mjestu pralje-glačare. Kada se zaposlila bila u dosta teškom imovinskom stanju, odnosno pod ovrhom i račun joj je bio u blokadi. Radi toga se na internetu ispitivala kako bi to riješila te je pronašla da neka osoba kojoj ne zna ime niti prezime, rješava pitanje blokade, obratila mu se putem whatsappa i on joj je dostavio što sve treba pribaviti, između ostalog potvrdu da je u stalnom radnom odnosu. Zatražila je tu potvrdu od poslodavca, dobila ju je i na njoj je pisalo da radni kod poslodavca od 1. veljače 2024., što je i odgovaralo istini. Takvu potvrdu je poslikala i putem whatsappa poslala toj osobi koja je posredovala da dobije kredit. Navedena osoba u kontaktu nije ju u niti jednom trenutku obavještavala ili upozoravala da bi trebala imati godinu dana radnog odnosa kod poslodavca da bi mogla dobiti kredit. Ne zna što se dalje događalo sa tom potvrdom, samo je od poslodavca dobila da se očituje u roku od 3 dana vezano uz to da je navodno prepravljan datum početka njenog radnog odnosa na toj potvrdi. Ističe da ona to nije prepravljala, ne zna da li je to bilo tko drugi učinio. Nakon toga joj je otkazan ugovor o radu. U toj svojoj pisanoj obrani zamolila je poslodavca da ju primi i da još o tome razgovaraju međutim nitko ju nije želio kontaktirati. Nema nikakvih saznanja da bi o tome odlučivalo ili Radničko vijeće ili sindikat. Koliko joj je poznato, njihov Sindikat nje organizirao nikakvu mogućnost podizanja kredita članovima, a u Sindikatu je povjerenik.
15. Člankom 135 stavak 3 Zakona o radu ( 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023; dalje ZR-a) određeno je da u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.
16. U ovom postupku utvrđeno je da kod tuženika u vrijeme otkazivanja ugovora o radu nije postojalo radničko vijeće, a iz iskaza svjedoka VH i svjedokinje OH je utvrđeno da su kod tuženika djelovala najmanje dva sindikata i da između njih nije bilo sporazuma sukladno članku 153 st. 4 ZR-a, pa sukladno tome nije postojala niti obveza tuženika obraćanja ili savjetovanja s istima.
17. U slučaju spora zbog izvanrednog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.
18. Radni odnos se zasniva na ugovoru o radu, a jedan od načina prestanka radnog odnosa je otkaz, koji može biti redovan i izvanredan. Izvanredni otkaz ugovora o radu je izvanredan jer se isključuju otkazni rokovi, može se dati samo u određenom roku od saznanja činjenice koja je temelj takvog otkaza, ovako se može otkazati ugovor na određeno i ugovor na neodređeno vrijeme te je moguće zahtijevati naknadu štete od strane koja je kriva za otkaz a radnik koji je dobio otkaz zbog teške povrede radne obveze nema pravo na otpremninu
19. Izvanredni otkaz ugovora o radu reguliran je člankom 116. ZR-a koji glasi:
„ (1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. (2) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
(3) Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.“
20. Zakonodavac nije propisao opravdane razloge za izvanredan otkaz ugovora o radu jer se svaki slučaj mora posebno cijeniti. Uz opravdan razlog za otkaz nužno je i da nastavak radnog odnosa više nije moguć, to jest da je izgubljeno povjerenje bilo koje ugovorne strane. U konkretnom slučaju tužiteljica je zaposlena na radnom mjestu pralje-glačare, dakle osobe koja pere i glača rublje kod tuženika, nije zaposlena na radnom mjestu npr. u računovodstvu ili na nekom drugom radnom mjestu na kojem bi postojala mogućnost da izvrši kakvu štetu za poslodavca. Temeljem provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da doista postoje dvije potvrde koju popunjava poslodavac vezana uz kredit sa različitim datumom stupanja tužiteljice u radni odnos, no u ovom postupku tuženik nije dokazao tko je izvršio ovu prepravku, odnosno da ju je učinila tužiteljica. Niti jedan svjedok nije vidio navedeno, nego se radi o presumpciji poslodavca da je to učinila upravo tužiteljica, a isto samo za sebe po mišljenju ovog suda nije dostatno za ovako tešku mjeru kao što je izvanredni otkaz kao najteži oblik otkazivanja ugovora o radu. Iz provedenog dokaznog postupka je također utvrđeno da navedeni kredit nije realiziran te poslodavcu nije istim nastala nikakva šteta pa prema mišljenju suda postoji očiti nesrazmjer između posljedica i same radnje, a za koju nije niti dokazano da ju je učinila tužiteljica.
21. Sukladno navedenom imajući u vidu gore obrazloženo sud nalazi da je izvanredni otkaz kao takav mjera koja prelazi povredu radne obveze, odnosno da se učinak mogao postići i npr. opomenom pred otkaz. Na to upućuje i recentna sudska praksa pa tako npr. Županijski sud u Osijeku, broj Gž R 184/2020, Županijski sud u Varaždinu odlukom broj Gž 803/2019, Županijski sud u Splitu u odluci Gž R 784/2019.
22. Radi svega navedenog kako tuženik nije dokazao da je upravo tužiteljica krivotvorila navedenu potvrdu, kako nije dokazao da mu je postupanjem tužiteljice, a naročito imajući u vidu njeno radno mjesto pralje glačare, počinjena šteta, Sud smatra da je odluka o izvanrednom otkazu nedopuštena te je sukladno navedenom usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti.
23. Temeljem članka 154. st. 1 ZPP-a sud je tužitelju dosudio trošak postupka i to sastav zahtjeva za zaštitu prava radnika u iznosu od 50 Eur, te trošak ovog postupka u iznosu od 500,00 Eur, sveukupno 550,00 Eur.
Sisak, 10. travnja 2026.
Sudac
Andrea Vasiljević
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo na žalbu u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu putem ovog suda e- komunikacijom.
Dostavna naredba:
1. Tužiteljici po punomoćniku Saši Bačiću, odvjetniku iz Kutine
2. Tuženiku po punomoćniku Borisu Gulijašu, odvjetniku iz Osijeka
