R1-221/2019-50

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Stalna služba u Supetru

21400 Supetar

Ulica Hrvatskih velikana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Anđelini Kliškić, u pravnoj stvari predlagatelja AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., kojeg zastupa punomoćnik Josip Anzulović-Mirošević, odvjetnik u Supetru, protiv predloženika HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., kojeg zastupaju punomoćnici Mira Boban i Gordan Lolić odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Boban & Lolić, Split, radi uređenja međe, nakon očevida održanog 26. kolovoza 2025. održanog na licu mjesta, 10. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ispravlja se međa između nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagatelja AĆ i nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predloženika JĆ na način da ista prolazi od točke A do točke B, i to tako da se točka A nalazi na istočnom kraju betonskog zida, dok se točka B nalazi na zapadnom dijelu tog zida, pri čemu su točka A i B na terenu označeni plavim sprejom, što je sve prikazano u skici mjesta spora stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza od dana 11. studenog 2025. i dopuni skice mjesta spora stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza od dana 23. ožujka 2026., koje skice čine sastavni dio ovog rješenja i prema kojim sporna međašna površina iznosi 163 m2.

II. Nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio i ispravio među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa. Stranke u ovom roku mogu dokazivati pravo vlasništva na spornim dijelovima nekretnina prema uređenoj međi.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda je 30. kolovoza 2017. godine zaprimljen je prijedlog predlagatelja AĆ radi uređenja međe između nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagatelja i nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predloženika JĆ.

. Prijedlog je dostavljen predloženiku na odgovor, te je isti u svom odgovoru na prijedlog zaprimljenom kod ovog suda 18. kolovoza 2020. naveo kako se protivi prijedlogu kao neosnovanom. Predloženik ističe kako je netočan navod da se međa između predlagateljeve nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i predloženikove nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ne raspoznaje jer da je isti navod suprotan svim izvedenim dokazima u predmetu koji se vodio kod ovog suda između istih stranaka pod poslovnim brojem P-5411/15, a koji predmet da je postao pravomoćan 16. siječnja 2018. Ističe dalje kako su navedenom predmetu izvedena dva vještačenja u kojima je prikazana međa između predmetnih nekretnina sa prikazanim stanjem na terenu, a koja vještačenja su temeljena na svim dostupnim zemljišnoknjižnim i katastarskim podacima i ista nisu dovedena u sumnju s privatno izrađenom skicom izmjere od 6. kolovoza 2012. izrađene od LENO d.o.o. Split, koju skicu da koristi predlagatelj u ovom predmetu. Stoga, predloženik predlaže sudu odbiti prijedlog predlagatelja.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem zemljišnoknjižnih izvadaka za predmetne nekretnine, skice izmjere trgovačkog društva Leno d.o.o. od 6. kolovoza 2012., spisa ovog suda pod poslovnim brojem P-5411/15, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Petra Garmaza koji je izradio skicu lica mjesta, te saslušanjem stranaka.

4. Odredbom članka 103. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12; dalje – ZVDSP) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među, stavkom 2. istog članka, propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, stavkom 3. istog članka, propisano je da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni, stavkom 4. istog članka, propisano je da istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

5. Dakle, citirani propis određuje više mogućih načina uređenja međe pri čemu je točno propisan i njihov redoslijed kojeg se sud dužan držati jer je svaki slijedeći način uređenja međe izričito propisan tek kao podredni onom prethodnom načinu.

6. Pri tome, sukladno odredbi članka 103. ZVDSP-a, sud će na zahtjev bilo kojeg susjeda (vlasnika, istinitog posjednika ili ovlaštenika bilo kakvog stvarnog prava na nekretnini) obnoviti ili ispraviti među u izvanparničnom postupku. Sud će među obnoviti ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kojih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se neće moći raspoznati, a ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne sud će među ispraviti, pri čemu, u slučaju kada je međa sporna, nije od značaja da li se ona raspoznaje ili ne.

7. Sud je u ovom postupku izveo dokaz očevidom na licu mjesta i to 14. prosinca 2020. i 26. kolovoza 2025., na kojim je stalni sudski vještak za geodeziju Petar Garamaza , nakon opsežnog mjerenja, u oba navrata, na terenu pokazao da bi se katastarska granica, prema službenom katastarskom planu u trenutku provođenja očevida, između katastarskih čestica [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] sastojala od četiri lomne točke, pri čemu bi se istočnija tj. početna točka prema utvrđenjima s očevida od 26. kolovoza 2025. nalazila cca 3,20 m južno od sjevernog ruba betonskog parkinga te zatim prema zapadu gdje se dolazi do druge lomne točke koja se nalazi istočno od bazena te dalje prema zapadu gdje bi bile treća i četvrta lomna točka koje da se nalaze južno od ogradnog zida i žičane ograde koji omeđuje posjed predloženika HĆ.

8. Međutim, na oba očevida predloženik nije pristao da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, nakon čega su se stranke izjasnile da među njima ne postoji ni sporazum o načinu uređenja međe.

9. Zbog navedenog, sud je, a radi potrebe uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu, u postupku saslušao stranke. Predloženik je u svom iskazu iznijetom na očevidu od 14. prosinca 2020. naveo kako je betonski plato na kojem se isti nalazio u trenutku očevida u njegovom posjedu, a da ga je on betonirao početkom 2020. godine. Također je naveo da su vrtovi i bazen koji se nalaze u nastavku ovog platoa izgrađeni početkom 2020. godine, dok je kuća izgrađena prije trideset godina. U odnosu na zid koji dijeli njegov posjed od predlagateljeva isti je naveo da je izgrađen početkom 2020. godine, a za koji zid je naveo da predstavlja među između njegove nekretnine i predlagateljeve. Posebno je naveo da nakon što je sagradio ovaj zid da se tome nitko nije protivio, pa tako ni predlagatelj. Također je naveo da su ranijim pravomoćnim presudama unatrag tri godine utvrđene granice između predmetnih nekretnina, i to baš na mjestu gdje je on sagradio međašni zid, a posebno upitan naveo je da na terenu postoje međašne oznake, i to unatrag trideset godina, koje je postavila ovlaštena osoba iz katastra. Vještak za geodeziju Petar Garmaza je pri tome na terenu utvrdio da pokazni međašni znakovi koje spominje predloženik da ih je postavila ovlaštena osoba iz katastra odstupaju cca 20 cm od katastarske granice koja je utvrđena na očevidu. Dodatno saslušan na očevidu održanom 26. kolovoza 2025. predloženik je naveo da u cijelosti ostaje kod svog iskaza danog na očevidu od 14. prosinca 2020. te je dodao kako je postojeći zid na terenu za kojeg je pokazao da predstavlja među između dviju nekretnina zajedno sa betonskim platoom, vrtom i bazenom izgradio prije sedam ili osam godina, i to nakon presude koja je donijeta u predmetu po tužbi predlagatelja koju je podnio protiv njega radi uznemiravanja upravo ovog spornog dijela, a koji postupak da je pravomoćno izgubio. Predložeik je naveo da nakon što je navedeno izgradio nije bilo nikakvog ometanja ni od koga, pa tako ni od predlagatelja.

10. Predlagatelj je u svom iskazu iznijetom na očevidu od 14. prosinca 2020. naveo da je točno da su betonski plato, vrtovi, bazen i ogradni zid izgrađeni početkom 2020. godine, i s obzirom da je on nakon dvije i pol godine prvi put došao na Brač, naveo je da prvi put vidi što je predloženik sagradio. Naveo je da nije suglasan s tim što je predloženik sagradio jer da je on to sagradio na njegovoj čestici. Prije nego je predloženik sagradio betonski plato, na tom mjestu da je bio sagradio betonski put odnosno cestu za auto kojim je pristupao do svoje kuće. Zbog tako izgrađene betonske ceste on da je podigao tužbu protiv predloženika radi uznemiravanja vlasništva, međutim taj spor da je pravomoćno izgubio. Posebno upitan na koji način je ranije koristio sporni dio nekretnine, odnosno dio kojeg je predloženik izbetonirao i izgradio vrt te podigao ogradni zid predlagatelj je naveo da nije koristio na niti jedan način iz razloga što je cjelokupna uvala "Likva" prema prostornom planu Općine Sutivan označena kao sportsko-rekreacioni centar, da je točno pet dana prije održavanja očevida, kada je došao na otok Brač, vidio da je predloženik izveo naprijed opisane radove. Dodatno saslušan na očevidu održanom 26. kolovoza 2025. predlagatelj je ponovio da je u prosincu 2020. godine kada je prisustvovao očevidu u ovom predmetu prvi put saznao da je predloženik izradio postojeći betonski plato zajedno s bazenom i zidom, nakon čega da nije pokretao nikakve postupke, s tim da je naveo da je 30. kolovoza 2018. pokrenuo izvanparnični postupak uređenja međe te da nije istina što je naveo predloženik da je sve izgradio prije pokretanja postupka uređenja međe. Naveo je da suhozid uopće nije postojao kako tvrdi predloženik jer da je i kod ometanja posjeda sudski vještak Dražen Bušić utvrdio da nema nikakvog suhozida između parcela, a prilikom drugog očevida sa sudskim vještakom Bitangom da je predloženik šest dana prije toga poredao kamenja koja je sudski vještak Bitanga prihvatio kao suhozid. Posebno upitan naveo je da je cesta koja je prethodno bila napravljena, a zbog koje je pokrenuo postupak radi uznemiravanja kojeg je pravomoćno izgubio, zahvaćala jednaki dio koji danas zahvaća ovaj betonski plato te da je također bila položena do granice zida.

11. Nadalje, pregledom i čitanjem spisa ovog suda pod poslovnim brojem P-5411/15 utvrđeno je da se u navedenom predmetu vodio spor između tužitelja AĆ, ovdje predlagatelja, DĆ i ŽĆ i tuženika LĆ, ovdje predloženika, radi prestanka uznemiravanja, i to nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tužbenim zahtjevom se tražilo da sud utvrdi da je tuženik time što je sagradio betonsku cestu – put preko sjeveroistočnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] uznemirio tužitelje u njihovom pravu suvlasništva te da se istome naloži uspostava prijašnjeg stanja na način da ukloni sagrađeni betonski put – cestu te da se kani takvog ili sličnog pačanja u vlasništvo tužitelja ubuduće, kao i da se naloži tuženiku da u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe vrati u posjed tužiteljima te ŠĆ i NĆ sjeveroistočni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. U navedenom predmetu Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru donio je presudu pod poslovnim brojem P-5411/15 od 9. lipnja 2017. kojom je odbijen navedeni tužbeni zahtjev, a tužiteljima je naloženo isplatiti tuženiku troškove tog parničnog postupka. Navedena presuda u cijelosti je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Gž-5019/17- 2 od 16. siječnja 2018. Iz dokazne građe navedenog spisa, kao i samog obrazloženja odbijajuće presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru pod poslovnim brojem P-5411/15 od 9. lipnja 2017. proizlazi da su u navedenom predmetu izvedena dva očevida na licu mjesta, i to prvi put uz sudjelovanje vještaka mjernika Dražena Bušića koji je u spis predmeta dostavio vještvo iz kojeg proizlazi da je sporni betonski put kojeg je izgradio tuženik izgrađen u cijelosti na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a ne na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja. Kako su tužitelji prigovorili navedenom vještvu, to je sud ponovno izašao na lice mjesta, ovaj put uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Nedjeljka Bitange koji se u svom vještvu također očitovao da se sporni put u cijeloj svojoj površini nalazi na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] sjeverno od katastarske granice koja dijeli nekretnine stranaka u postupku.

12. Pri tome je za navesti da je očitujući se u svom geodetskom vještvu izrađenom za potrebe ovog predmeta vještak Petar Garmaz naveo, a u odnosu na vještva Dražena Bušića iz 2015. godine Nedjeljka Bitange iz 2016. godine koja su mu uručena na očevidu održanom u ovom predmetu 14. prosinca 2020., da vještak Bušić katastarsku granicu između dviju predmetnih nekretnina u svojem nacrtu postavlja u istočnom dijelu skoro identično zidu predloženika što da ne može biti ni u kojem slučaju, jer da je jasna i vidljiva razlika između katastarske granice i tog zida, a koja razlika da stvara spornu površinu.

13. Također, a nakon što je sud utvrdio da među nije moguće urediti prema katastarskom stanju, a niti postoji sporazum stranaka, te da je istu moguće urediti prema utvrđenom mirnom posjedu, stalni sudski vještak za geodeziju naveo je u svom očitovanju na očevidu od 26. kolovoza 2025. da bi međa prema utvrđenom mirnom posjedu predstavljala betonski zid koji se pruža u smjeru istok-zapad te predstavlja južni rub prostora kojeg koristi predloženik, pri čemu na istočnom dijelu taj zid dolazi do cca 1 m od makadamskog puta gdje je vidljiv strujni ormarić te se pruža prema zapadu.

14. Uzimajući u obzir ovakva utvrđenja do kojih je sud došao izvođenjem dokaza saslušanjem parničnih stranaka, kao i čitanjem spisa ovog suda pod poslovnim brojem P-5411/2015, te rezultatima očevida na licu mjesta i utvrđenjima vještaka Petra Garmaza, zaključak ovog suda je, a što je sud i utvrdio na licu mjesta, da aktualna međa između nekretnina naznačenih u prijedlogu egzistira niz godina, što je i utvrđeno u parničnom postupku koji se među strankama vodio pod poslovnim brojem P- 5411//2015, i to na način da je ista definirana betonskim zidom koji se pruža u smjeru istok-zapad te predstavlja južni rub prostora kojeg koristi predloženik, pri čemu na istočnom dijelu taj zid dolazi do cca 1 m od makadamskog puta gdje je vidljiv strujni ormarić te se pruža prema zapadu. Naime, prema suglasnim navodima stranaka betonski zid koji je vidljiv na terenu, a za koji stranke suglasno navode da ga je izgradio predloženik, izgrađen je nakon pravomoćnosti postupka koji se pred ovim sudom vodio pod poslovnim brojem P-5411/2015, i to po granici koja dijeli nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] onako kako je ta granica utvrđena u postupku pod poslovnim brojem P-5411/2015. Pri tome je utvrđeno, i to iz samih iskaza stranaka, da predloženik zasigurno od 2015. godine, kada je pokrenut spor pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-5411/2015, koristi i posjeduje nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to upravo do granice spornog betonskog zida, i to na način da je na tom spornom dijelu, odnosno površini (koji sporni dio/površina čini razliku između utvrđene katastarske granice nekretnina te izgrađenog betonskog zida) ranije izgradio cestu, da bi nakon pravomoćnog okončanja postupka pod poslovnim brojem P-5411/2015 sukladno svom utvrđenom jačem pravu, te sukladno u tom postupku utvrđenim granicama, izgradio sporni betonski zid, pri čemu ga za čitavo vrijeme nitko, pa ni predloženik nije u tome ometao. Pri tome je za navesti da je predloženik u svom iskazu iznijetom na očevidu na licu mjesta održanom 14. prosinca 2020. naveo da sporni dio nekretnine, odnosno dio kojeg je predloženik izbetonirao i izgradio vrt, te podigao ogradni zid, nije koristio ni na jedan način iz čega proizlazi da predloženik nije bio ni u posjedu tog spornog dijela nekretnine.

15. Dakle, iskazima stranaka te ostalim materijalnim dokazima, i to nalazima i mišljenjima vještaka geodetske struke Petra Garmaza te čitanjem spisa ovog suda pod poslvonim brojem P-5411/2015, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je svaka od strana u naravi u posjedu svojih nekretnina upravo na način kako je naprijed opisano, odnosno do granica sa postojećim betonskim zidom, a u istinitost kojih navoda se i sud uvjerio na licu mjesta.

16. Slijedom svega navedenog, sukladno faktičnom stanju na terenu i navodima stranaka, utvrdivši da je svaka od stranaka posljednji mirni posjednik svojih nekretnina duž postojećeg betonskog zida između nekretnina koji se proteže u smjeru od istoka prema zapadu, sud je istodobno s donošenjem odluke o uređenju međe, na licu mjesta predmetnu među, koja je među strankama sporna, ispravio međašnim znacima, odnosno točkama A koja se nalazi na istočnom kraju betonskog zida te točkom B koja se nalazi na zapadnom kraju tog zida, kako su iste prikazane na skici lica mjesta od 11. studenog 2025. i dopuni skice mjesta spora stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza od 23. ožujka 2026., koja je sastavni dio ovog rješenja.

17. Dakle, obzirom da na licu mjesta stranke nisu pristale da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, te kako je izostao sporazum stranaka, sud je među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, temeljem odredbe članka 103. stavka 3. ZVDSP-a i pravnog pravila članka 281. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“ od 1. kolovoza 1934. godine; broj 175-XLV), koji se primjenjuje na temelju odredaba članka 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“, broj 73/91.), slijedom čega je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja, dok je temeljem odredbe članka 103. stavak 6. ZV-a odlučeno je kao u točki II. izreke rješenja.

U Supetru, 10. travnja 2026.

Sutkinja

Anđelina Kliškić

UPUTA O PRAVNOM LJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za nadležni Županijski sud u 3 primjerka.

Dostaviti:

- predlagatelju putem punomoćnika Josip Anzulović-Mirošević, odvjetnik u Supetru

- predloženiku po punomoćniku, ZOU Boban & Lolić, Split

- u spis