REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Požega, Sv. Florijana 2
Poslovni broj: Gž-146/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, predsjednika vijeća, Renate Marić, izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Zlatka Pirc člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici, protiv tuženika AR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Josip Klafurić odvjetnik u Velikoj Gorici, radi isplate, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pn-59/2023-21 od 22. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 10. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I Žalba tuženika AR iz [adresa] odbija se kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pn-59/2023-21 od 22. prosinca 2025.
II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pn-59/2023-21 od 22. prosinca 2025. u točki I naloženo je tuženiku da plati tužiteljici iznos od 3.096,43 eura sa zateznom kamatom tekućom od 11. svibnja 2022. do isplate, te je u točki II naloženo tuženiku da plati tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.200,00 eura sa zateznom kamatom od 22. prosinca 2025. do isplate.
2. Tuženik pobija presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka. Predlaže da žalbeni sud preinači presudu i odbije tužbu, podredno ukine i vrati na ponovno odlučivanje. Traži troškove žalbe. U žalbi ističe da nije sudjelovao u parničnom postupku Pr-2245/2019 niti na koji način, a da je u postupku P 28/2021 obvezan naknaditi tužitelju HZZO iznos od 17.545,59 kuna iz istog štetnog događaja, zbog čega ističe da se radi o duploj isplati naknade štete po istom štetnom događaju i da se tužitelj pokušava naplatiti dva puta, te ističe prigovor pasivne legitimacije.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), te je utvrdio da sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude nije počinio bitne povrede postupka na koje tuženi ukazuje niti na koje sud pazi po službenoj dužnosti, a činjenično stanje pravilno je utvrđeno.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice prema tuženiku radi isplate iznosa od 3.096,43 eura sa zateznom kamatom, koji iznos predstavlja iznos isplaćen ART temeljem presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr - 2245/2019 od 13. svibnja 2021.
7. Među strankama nije sporno da je pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1004/2019 od 3. prosinca 2019. tuženik proglašen krivim za kazneno djelo protiv javnog reda – prisila prema službenoj osobi u pokušaju, opisano po članku 314. stavak 1. I 2. u svezi članka 34. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 314. stavak 2. Kaznenog zakona te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, a temeljem članka 56. Kaznenog zakona mu je izrečena uvjetna osuda i sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, jer je 9. studenoga 2018. fizički napao i ozlijedio ART, policijskog službenika, prilikom pružanja intervencije, odnosno za vrijeme obavljanja službene dužnosti, na način da je otvorenim dlanom ruke udario policijskog službenika u predjelu nosa, a kada su ga policijski službenici smirili i spustili na pod, uslijed opiranja pao na desnu ruku ART, kojom prilikom je ART zadobio tjelesne ozljede u vidu natučenja nosa i otekline nadlanične strane desne šake.
8. Također, nije sporno da je pravomoćnom presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2245/2019 od 13. svibnja 2021. Republici Hrvatskoj naloženo isplatiti ART iznos od 12.300,00 kuna sa zateznom kamatom na ime naknade neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege te iznos od 7.750,00 kuna sa zateznom kamatom na ime troškova parničnog postupka, zbog zadobivene ozljede na radu prilikom policijske intervencije, temeljem koje presude je sa računa Republike Hrvatske dana 10. svibnja 2022. naplaćen iznos od 3.096,43 eura.
9. Sud pravilno navodi da pravomoćna sudska presuda donesena u postupku u kojem tuženik kao treća osoba nije sudjelovala kao umješač, niti je obaviještena o parnici, nema intervencijski efekt prema tuženiku (građansko-pravni učinak, članak 211. stavak 1. ZPP). Obzirom da tuženik nije obaviješten o parnici koja se vodila pod poslovnim brojem Pr-2245/2019, niti je sudjelovalo kao umječač, tuženik je u ovom postupku ima mogućnost isticanja svih prigovora koje bi bio ovlašten isticati prema oštećeniku neposredno, dakle prigovora koji se tiču opsega odgovornosti, odnosno osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva u pogledu naknade štete, zbog čega je sud proveo dokazni postupak.
10. Među strankama je sporno je li tuženik dužan isplatiti Republici Hrvatskoj iznos od 3.096,43 eura, neovisno o tome što pravomoćna presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2245/2019 nema intervencijski efekt prema tuženiku, te je sporna i pasivna legitimacija tuženika.
11. Budući je Republika Hrvatska kao poslodavac nadoknadila štetu oštećeniku ART, svom radniku zbog ozljede na radu prilikom policijske intervencije u obiteljskoj kući tuženika, a prouzročene od strane tuženika, to tužiteljica potražuje od tuženika, kao štetnika, isplatu iznosa koju je morala nadoknaditi svom radniku. Slijedom navedenoga, prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan, a sa tim u svezi nije osnovan ni navod tuženika da se u konkretnom slučaju radi dvostrukoj regresnoj naplati.
12. U smislu članka 12. stavak 3. ZPP u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom je optuženik proglašen krivim.
13. Odluka o naknadi štete ovisi o pretpostavkama za štetu, budući da je građansko - pravna odgovornost šira od kazneno-pravne odgovornosti. Međutim, kako postoji pravomoćna sudska odluka o kažnjavanju u kaznenom postupku, te s obzirom da je i u kaznenom postupku utvrđeno da je tuženik osuđen za napad na policijskog službenika koji obavlja službenu dužnost, to sud smatra da postoji odgovornost tuženika za naknadu štete. Odredba članka 91. ZOO propisuje da kad obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome, samim ispunjenjem obveze na nju prelazi vjerovnikova tražbina sa svim sporednim pravima.
14. Tužiteljica je kao poslodavac policijskog službenika ART isplatila iznos na ime naknade štete koju je ART pretrpio na radu, a što je obvezna na temelju članka 111. stavak 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14 i 127/17). Stoga je tužiteljica na temelju članka 91. ZOO stupila u pravnu poziciju oštećenika, pa ima pravo tražiti od tuženika (štetnika) da joj (regresno) nadoknadi plaćeni iznos štete. Tužiteljica ima pravo na punu regresnu naknadu koja obuhvaća i troškove parnice u kojoj je osporavala iznos naknade koju je ART od nje potraživao, kao i iznos plaćenih zateznih kamata. Na temelju članka 29. stavak 1. ZOO dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Tužiteljici je valjalo priznati zatezne kamate od 11. svibnja 2022., kada je sa računa tužiteljice naplaćen iznos od 3.096,43 eura. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki I. izreke presude.
15. Žalbeni navodi tuženika da se radi o duploj isplati naknade štete po istom događaju i pokušaju tužitelja da se naplati dva puta za isti regresni zahtjev su u cijelosti neosnovani. Naime, presudom zbog ogluhe od 11. svibnja 2021., naloženo je tuženiku AR isplatiti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje iznos od 17.545,59 kuna na ime nastalih troškova liječenja osiguranika ART, dok je presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu od 13. svibnja 2021. naloženo Republici Hrvatskoj kao poslodavcu, isplatiti na ime ozljede na radu ART, kao radniku Ministarstva unutarnjih poslova, iznos od 12.300,00 kuna na ime naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu.
16. Troškovi parničnog postupka pravilno su izračunati sukladno odredbi čl. 154.st.1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku.
17. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, to je valjalo po osnovu članka 368. stavka 1. Zakona o parničnom postupku odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja, te potvrditi prvostupanjsku presudu.
18. Odluka o trošku žalbe temelji se na odredbi čl. 154.st.1. i 166. st. 1. ZPP-a.
U Požegi, 10. travnja 2026.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
