Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Frana Kurelca 3

37-Posl.br.Pn-110/24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu u građansko-pravnoj stvari tužiteljice JL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Mladenu Šegoti, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d., Zagreb, A. Heinza 4, OIB: 29743547503, zastupan po punomoćnicima iz odvjetničkog društva Mađarić&Lui, odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane dana 29. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), dana 9. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati novčani iznos od 1.850,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 17. siječnja 2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva do zatraženih 4.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tužiteljica se odbija.

III. Svaka strana snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 16. travnja 2024. navodi da je dana 19. prosinca 2021. prolazila pokraj hotela Kvarner u Opatiji i spuštajući se niz stepenice pala i teško se povrijedila. Predmetne stepenice da su skliske i pohabane, a nemaju ni rukohvat da bi se prolaznici za njega mogli uhvatiti. Navela je da je tom prilikom povrijedila nogu tako što je došlo do prijeloma lateralnog maleola lijeve noge. Navela je da je drugog dana tj. 20.12.2021. o štetnom događaju obavijestila policiju, slijedom čega su pol icijski djelatnici obavili razgovor. U momentu pokliznuća s njom da je bila gđa. ŠL iz [adresa], koja da je neposredni očevidac štetnog događaja. Navela je da drži da je za naknadu štete - povreda prava osobnosti koju ona trpi, odgovoran Grad Opatija, kao osiguranik tuženika, budući prema Zakona o komunalnom gospodarstvu u komunalne djelatnosti, uz ostalo spada i održavanje javnih površina (ulica, pješačkih zona, stepenica kao i noćno rasvjetljenje ulica itd.) pa je prema istom zakonu jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti. Navela je da je Grad Opatija je bio dužan osigurati da se ulice i stepeništa kao javne površine u gradu urede i održavaju na način koji će omogućiti njihovo sigurno korištenje uz primjereno noćno osvjetljenje. To što predmetne stepenice po kojima je ona hodala, nemaju rukohvata i što su od starosti i neodržavanja izlizane, predstavlja propust u obavljanju komunalne djelatnosti za koje odgovara osiguranik. Stoga da je u ovom postupku tuženik pasivno legitimiran kao osiguratelj Grada Opatije. Prema težini i trajanju, povredom prava osobnosti, izazvanih boli, a imajući u vidu sve tegobe liječenja, da potražuje pravičnu novčanu naknadu kako slijedi za pretrpljene fizičke bolove iznos od 700,00 eura, za smanjenje općih životnih aktivnosti 1.000,00 eura, za nagrđenje (nestabilnost noge i šepanje pri dužem stajanju i hodu) 900,00 eura, za pretrpljeni strah 400,00 eura, Navela je da traži na ime tuđe pomoći iznos od 200,00 eura te za pojačanu ishranu iznos od 100,00 eura te da ujedno taži da joj tuženi isplati i zateznu kamatu, koja teče od dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete tj. 17.01.2024. god. do isplate.

1.1. Tužiteljica je podneskom od dana 29. siječnja 2026., a nakon provedenog medicinskog vještačenja, napravila preinaku tužbe, a kojoj preinaci se tuženik nije protivio, već se protivio povlačenju dijela tužbe do kojega međutim nije došlo s obzirom da je tužiteljica povisila, a ne smanjila tužbeni zahtjev, odnosno tuženik se upustio u raspravljanje po preinačenoj tužbi, slijedom čega ovaj sud nije odlučivao o dopuštenosti predmetne preinake tužbe.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da priznaje svoju pasivnu legitimaciju u smislu zaključene police osiguranja od odgovornosti osiguranika, odgovornost te nastanak štetnog događaja. Među strankama da nije sporan osnov zahtjeva već samo visina pravične novčane naknade neimovinske štete te imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege. Naveo je da osporava visinu tužbenog zahtjeva preko nesporno plaćenog iznosa tužiteljici u iznosu od ukupno 2.700,00 € dana 15/02/2024 (dakle prije podnošenja tužbe), s naslova neimovinske štete te imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege. Naveo je da predlaže obvezati tužiteljicu na dostavu ovjerene preslike cjelokupnog zdravstvenog kartona te medicinske dokumentacije i dijagnostičkih nalaza vezanih za ranija ili druga naknadna ozljeđivanja i bolesti iste ili slične naravi, a kako bi se utvrdilo koje su ozljede i bolesti je tužiteljica pretrpjela odnosno imala prije i poslije ovog štetnog događaja, a čije posljedice eventualno koincidiraju s posljedicama iz ovog štetnog događaja odnosno da se isti pribavi službenim putem od liječnika obiteljske medicine. Naveo je da je nužno utvrditi zdravstveni status tužiteljice prije nezgode kako bi se utvrdilo eventualno pogoršanje u odnosu na isti te da se u okviru vještačenje predloženog po tužiteljici utvrditi kada je liječenje okončano i stanje stabilizirano da se mogla smatrati konačnim u smislu liječenja i mogućeg smanjenja posljedica ozljeđivanja te u kojem dijelu su posljedice opisane u medicinskoj dokumentaciji uzrokovane ranijim bolestima i ozljedama. U odnosu na kvalifikatornu okolnost naruženja tuženik predlaže da sud neposrednim opažanjem utvrdi stupanje i karakter istog, jer po lokalitetu i karakteru ozljeđivanja do naruženja nije moglo doći. Naveo je da osporava zahtjev za naknadu štete s naslova pojačane prehrane jer u medicinskoj dokumentaciji nije navedena apsolutno nikakva preporuka za posebnom/pojačanom prehranom. Naveo je da se protivi se određivanju vještačenja po vještaku dr. Željku Cesarecu te da osporava zahtjev za plaćanjem zateznih kamata od kako je navedeno u tužbi, jer ukoliko liječenje tužiteljice traje, ukupnost posljedica da nije moguće utvrditi do završetka istog.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku dokaznog postupak proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu i to uvidom u medicinsku dokumentaciju, zdravstveni karton tužiteljice, zahtjev za mirno rješenje spora te je provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Darku Majiću.

4. U svom nalazu i mišljenju od dana 10. srpnja 2025. stalni sudski medicinski vještak Darko Majić dr. med., specijalist opće kirurgije, subspec. traumatologije naveo je da su boli jakog intenziteta trajali kod tužiteljice ukupno 1 dana, srednjeg intenziteta u ukupnom trajanju od ukupno 7 dana, dok da su bolovi slabog intenziteta trajali tijekom 90 dana (sumacijski, postoperativni period, nakon skidanja imobilizacije i provođenja fiziklane terpije u više navrata, provođenje opsežne radiološke dijagnostike i učestalih pregleda, bolovi kukova zbog korištenja štaka i rastrečenja lijeve noge uz preegzistentne artrotske promjene kukova). Naveo je da su bolovi povremenog karaktera procijenjeni u okviru SOŽA-e. Primarni strah prilikom nezgode da je kod tužiteljice bio u trajanju od nekoliko minuta. Sekundarni strah srednjeg intenzitetada je bio u trajanju od 5 dana (vrijeme do druge kontrole i saznanja da nema potrebe za operacijskim liječenjem). Sekundarni strah slabog intenziteta još 60 dana , a prema medicinskoj dokumentaciji trajnog straha nema. Tuđa pomoć stručne osobe da nije bila potrebna. Tuđa pomoć nestručne osobe 2-3 sata dnevno kroz 60 dana potom reducirano 1 sat dnevno još narednih 60 dana za pomaganje u svakodnevnim obavezama, razvoženje, kupnja namirnica, nošenja težih predmeta, kućanskih poslova itd. Pojačana prehrana da nije bila potrebna. Naruženja trajnog da nema, naruženje manjeg stupnja do skidanja imobilizacije i prestanka nošenja štaka cca 4 mjeseca zbog hoda sa pomagalom uz šepanje i nošenje gipsane imobilizacije. Kontraktura nožnog zgloba, lakog stupnja 3%. Pogoršanje od ranije osteoartoze oba kuka uz bolove i kontrakturu 5%. Ukupna SOŽA po Baltazard metodi zbrajanja 7%. Naveo je da se radi o osobi u vrijeme nezgode srednje životne dobi, aktivna, u vrijeme nezgode stara 63 godina. Navedene ozljeda lijevog gležnja da je iziskivala dugotrajno liječenje i fizikalnu terapiju. Obzirom na osteoartrotske promjene oba kuka od ranije sada nakon ozljede gležnja i potrebe hoda sa štakama dolazi do dekompenzacije i bolova kukova, osobito desnog kuka. Liječenje se može smatrati završeno nakon 12 mjeseci odnosno nakon zadnjeg pregleda fizijatra u 10 mjesecu 2022. Posljedice nakon prijelom gležnja te pojave bolova u kukovima osobito u desnom kuku zbog ranije osteoartroze oba kuka koja je do pada bila kompenzirana ostavile su trajne posljedice. Bol u desnom kuku se nakon ozljede javlja periodički stalno kod dužeg hoda. Lijevi gležanj je do ozljede bio kompenzirana te nakon prijeloma zaostaju promjene u smislu umanjene pokretljivosti. Ranija ozljeda iz 2010. godine je sada novom ozljedom zbirno dovela do dekompenzacije i pogoršanja te pojave većih tegoba. Obzirom na dob tužiteljice i zglobni prijelom gležnja uz raniju ozljedu u daljnjem tijeku života može se očekivati pogoršanje tegoba u smislu bolova te osobito tegobe sa desnim kukom. Naveo je da je kod ocjene SOŽE uzeo u obzir raniji prijelom lijevog gležnja 2010. godine konzervativno liječen i od ranije poznate osteoartrotske promjene na zglobovima kukova te SOŽU prilagodio u umanjio uzevši u obzir prethodno stanje.

4.1. Tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka, dok je tuženik svoje primjedbe iznio u podnesku od dana 26. kolovoza 2025. te u podnesku od dana 19. rujna 2025.

4.2. U svom očitovanju od dana 1. rujna 2025. stalni sudski vještak Darko Majić naveo je da uvidom u medicinski karton obiteljskog liječnika priložen utvrdio je kako je i u svom nalazu napisao da je tužiteljica pretrpjela ozljedu gležnja 2010. godine. Tada konzervativno liječena te se i tada provodila fizikalna terapija zbog kontrakture i smanjenog opsega kretnji. Iz kartona liječnika da nije vidljivo da su zaostale neke posljedice u smislu kontrakture te da je do ozljede 2021. godine bila bez tegoba nakon završetka liječenja. U periodu od 2011. godine do 2021. godine nema upisa o problemima sa lijevim gležnjem kojeg je u padu slomila. Naveo je da smatra da sada posljedice koje trpi u smislu bolova i smanjenog opsega kretnji trpi zbog predmetnog prijeloma, a postotak SOŽE da je umanjio za pola te time posljedice podijelio na raniju ozljedu i sadašnju. Također u medicinskoj dokumentaciji 2006. godine da se opisuju RTG početne artrotske promjene desnog kuka te na RTG snimci iz 2019. desnog kuka se opće ne opisuju artrotske promjene što govori u prilog tome da od 2006. godine do 2019. godine nije bilo progresije razvoja artroze kuka. Do ozljede 2021. godine u kartonu liječnika nema zapisa o liječenju ili dijagnostici kukova. Nije upućivana na preglede ortopeda ili na fizikalne terapije zbog bolova kukova niti u zapisima obiteljskog liječnika se navodi da se žali na bolove kukova. Obzirom na gore napisano iz medicinske dokumentacije koja je dostupna da može zaključiti da je došlo do pojave bolova kukova osobito desnog kuka zbog potrebe korištenja štaka u trajanju od 4 mjeseca. Objektivni dokaz da je nakon predmetne ozljede i prinude korištenja štaka 4 mjeseca dovelo do bolova kukova osobito desnog koji je bio jače opterećeni su nalazi fizijatra i ortopeda nakon ozljede i provođenje fizikalne terapije zbog bolova desnog kuka, a kako da je ranije napisao do tada nikada nije bila liječena ili obrađivana zbog bolova i artroze kuka. RTG snimka iz 2019. godine desnog kuka opće ne spominje degenerativne promjene desnog kuka. Pojava bolova u kukovima apsolutno da nije redovni tijek razvoja artrotskih promjena, kod određenih osoba sa starenjem dolazi do bolova dok neki nikad tijekom života nemaju bolove unatoč radiološki vidljivim promjenama na zglobovima kukova. Može se zaključiti da radiološki nalaz nije u korelaciji sa bolovima. Tuženik navodi da nema nalaza za usporedivost prije i nakon ozljede te da njemu kao sudskom vještaku nije povjeren zadatak da se bavi istraživanjima već da iz medicinske dokumentacije koja je dostupna i pregleda tužitelja napišem svoj nalaz. Iz toga da može zaključiti kako je naveo. Osobe ne rade nasumične pretrage cijelog tijela samo kako bi imale nalaze za usporedbu u slučaju da se ozlijede i stupile u spor sa osiguranjem mogle dokazivati pogoršanje tegoba. Ukoliko osoba nema tegobe i ne javlja se obiteljskom liječniku ili specijalisti za neku vrstu tegoba ili bolova da se smatra da nema tegoba kao što je u navedenom slučaju kod tužiteljice slučaj sa lijevim gležnjem i desnim kukom. Iz medicinske dokumentacije tužiteljica prije ozljede da nije imala tegobe sa kukovima te na snimkama kukova nije bila opisivana uznapredovala artroza niti je liječena zbog bolova kukova te iz takve medicinske dokumentacije mogu zaključiti samo da ranije nije imala tegobe dok nakon pada i prijeloma gležnja te mjeseci korištenja štaka i pojačanog opterećenja desnog kuka dolazi do pojave bolova što je objektivno opisano u medicinskoj dokumentaciji priloženoj u spis. Ukoliko nema medicinske dokumentacije ili zapisa u kartonu obiteljskog liječnika koji govori suprotno da ne vidi razlog da u svom nalazu i mišljenju daje drugačiji zaključak. Na opasku da su bolovi određeni u predugom intervalu da bi naveo da je ozljeda bila 19.12.2021., a zadnji pregled fizijatra priložen u spis 10.10.2022. Znači liječenje da nije trajalo 100 dana nego 10 mjeseci. 3 mjeseca i 8 dana bolova kumulativno za cijeli period liječenja po njegovom sudu da je pravedno. Bolovi da se ne određuju u satima i minutama nego u danima kako se vrednuju prema preporukama Vrhovnog suda. Bolovi jesu subjektivni i kao takvi se i vrednuju, iz medicinske dokumentacije u spisu tužiteljica da je imala bolove i zbog istih odlazila na preglede fizijatra i provodila fizikalnu terapiju. Naveo je da nema razloga da nalaze fizijatra i ortopeda zanemari i smatram neistinitim. Koliko je bol subjektivni pojam najbolje prikazuje slučaj “fantomskih bolova” kod osobe nakon amputacije noge koji imaju jake bolove noge koje objektivno nema jer je amputirana te se bolovi tretiraju vrlo jakim analgeticima i psihofarmacima. Umanjenost kretnji u zglobu gležnja je lakog stupnja te nije potrebno navoditi točne stupnjeve razlike obzirom da je na njemu kao sudskom vještaku da iskustven procijenim stupanj kontrakture što sam procijenio da je laki stupanj umanjene pokretljivosti te je SOŽU za isti prepolovio obzirom na raniju ozljedu. Laki stupanj da je i najmanje umanjenje pokretljivosti zgloba u odnosu na zdravi. Iz kartona liječnika da nije vidljivo da je tužiteljica imala bilo kakve tegobe od 2011. godine do 2021. godine sa lijevim gležnjem no unatoč tome SOŽU da je podijelio na pola.

4.3. U svom očitovanju od dana 20. studenog 2025. stalni sudski vještak Darko Majić naveo je da kako je i u ranijem podnesku naglasio 2006. godine RTG minimalne početne degenerativne promjene kuka, 2019. godine RTG ne spominju se degenerativne promjene na kukovima NIKAKVE, stoga da može zaključiti da nije došlo do nikakve progresije degenerativnih promjena u periodu od 13 godina. U istom periodu da se nije liječila zbog tegoba s kukovima kao ni u periodu od 2019. godine do 2021. godine i predmetne ozljede. Nakon navedene ozljede i korištenja štaka duži period dolazi do tegoba s desnim kukom. Zdravorazumski da se može zaključiti da su bolovi kukova nastali nakon ozljede gležnja i korištenja štaka i šepanja duži period. Pojava bolova u kukovima apsolutno nije redovni tijek razvoja artrotskih promjena, kod određenih osoba sa starenjem dolazi do bolova dok neki nikad tijekom života nemaju bolove unatoč radiološki vidljivim promjenama na zglobovima kukova. Preopterećenje zdravstvenog sustava nepotrebnim pretragama kako bi se nešto dokazalo i imalo svrhu u slučaju sporova sa osiguravajućim društvima nije medicinski indicirano. Svaka radiološka pretraga ukoliko nije potrebna da je štetna za osobu. Iz kartona liječnika da nije vidljivo da je tužiteljica imala bilo kakve tegobe od 2011. godine do 2021. godine s lijevim gležnjem no unatoč tome SOŽU sam podijelio na pola. Naveo je da smatra da je dao odgovore na sva pitanja te kod svog nalaza u potpunosti da ostaje po svim vidovima nematerijalne štete.

4.4. Saslušan na ročištu dana 29. siječnja 2026. stalni sudski vještak Darko Majić naveo je da u cijelosti ustraje kako kod nalaza i mišljenja tako i dopunskih očitovanja te da su RTG snimke moguće rađene zbog drugih tegoba te se od opisa RTG snimka radiolog opisuje sve što vidi na snimci. Naveo je da misli da je 2019. koliko se sjeća iz kartona liječnika slika rađena zbog pada. 2019. na RTG snimci nisu opisane nikakve degenerativne promjene kuka te iz navedenog da se može zaključiti da između 2006. i 2019. nije bilo nikakvih progresija degenerativnih promjena.

4.5. Sud je nalaz i mišljenje vještaka nakon tri dopunska očitovanja na primjedbe tuženik u cijelosti prihvatio kako stručan i potpun i u skladu s pravilima struke te je odbio prijedlog tuženika da se odredi novo medicinsko vještačenje s obzirom da je vještak odgovorio na sve primjedbe tuženika.

5. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svih izvedenih dokaza, ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Među strankama osnov nije bio sporan. Sporna je visina.

7. Odredbom članka 19 stavak 1 i 2 ZOO-a, propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom te da se pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dosto janstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

8. Odredbom članka 1046 ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

9. Nadalje, odredbom članka 1100 stavak 1 i 2 ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema te da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom, dok je odredbom članka 1095 ZOO - a propisano da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

10. Stoga, u odnosu na tužiteljicu, a s obzirom na utvrđenje medicinskog vještaka o pretrpljenim fizičkim bolovima te cijeneći dužinu trajanja i intenzitet istih, ovaj sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada s naslova pretrpljen ih fizičkih bolova u iznosu od 1.635,00 eura.

11. Kako iz nalaza vještaka u pogledu straha proizlazi da primarni jaki strah je bio kod tužiteljice u trenutku pada i ozljede cca 1 min. Sekundarni strah srednjeg intenziteta zbog straha od posljedica povreda i ishoda liječenja u trajanju od 5 dana te sekundarni slabi strah u trajanju od 60 dana. Trajnog straha i zabrinutosti za zdravlje prema medicinskoj dokumentaciji s trajnim posljedicama da nema pa ovaj sud smatra da pravična novčana naknada za pretrpljeni strah kod tužiteljice iznosi 600,00 eura.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da smanjene životne aktivnosti - kontraktura nožnog zgloba, lakog stupnja 3%. Pogoršanje od ranije osteoartoze oba kuka uz bolove i kontrakturu 5%. Ukupna SOŽA po Baltazard metodi zbrajanja 7%. Proizlazi da se radi o osobi u vrijeme nezgode srednje životne dobi, aktivna, u vrijeme nezgode stara 63 godina. Navedene ozljeda lijevog gležnja da je iziskivala dugotrajno liječenje i fizikalnu terapiju. Obzirom na osteoartrotske promjene oba kuka od ranije sada nakon ozljede gležnja i potrebe hoda sa štakama dolazi do dekompenzacije i bolova kukova, osobito desnog kuka. Liječenje se može smatrati završeno nakon 12 mjeseci odnosno nakon zadnjeg pregleda fizijatra u 10 mjesecu 2022. Posljedice nakon prijelom gležnja te pojave bolova u kukovima osobito u desnom kuku zbog ranije osteoartroze oba kuka koja je do pada bila kompenzirana ostavile su trajne posljedice. Obzirom na dob tužiteljice i zglobni prijelom gležnja uz raniju ozljedu u daljnjem tijeku života može se očekivati pogoršanje tegoba u smislu bolova te osobito tegobe s desnim kukom te da kod ocjene SOŽE uzeo u obzir raniji prijelom lijevog gležnja 2010 . stoga ovaj sud smatra da pravična novčana naknada za umanjenje opće životne aktivnosti tužiteljice iznosi 1.400,00 eura.

13. Vještak je utvrdio da tuđa pomoć stručne osobe da nije bila potrebna. Tuđa pomoć nestručne osobe 2-3 sata dnevno kroz 60 dana potom reducirano 1 sat dnevno još narednih 60 dana za pomaganje u svakodnevnim obavezama, razvoženje, kupnja namirnica, nošenja težih predmeta, kućanskih poslova itd. pa je ovaj sud uzeo u obzir prosječnu satnicu osoba koje se bave pružanjem usluga pomoći u domaćinstvu u visini od 4,00 eura po satu te smatra da pravična novčana naknada tužiteljici za tuđu pomoć i njegu iznosi 960,00 eura.

14. Valja navesti da je ovaj sud stava da kako trajnog naruženja nema, naruženje manjeg stupnja do skidanja imobilizacije i prestanka nošenja štaka cca 4 mjeseca zbog hoda sa pomagalom uz šepanje i nošenje gipsane imobilizacije , ne predstavlja naruženje, slijedom čega nema osnova za dosuđivanje pravične novčane naknade za isto.

15. Valja navesti da je prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade neimovinske štete za tužiteljicu ovaj sud primijenio pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) održanim 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod posl.br. Su-IV-47/2020-5.

16. Slijedom navedenog tužiteljici je s osnova povrede prava osobnosti (neimovinske štete) te s osnova imovinske štete, a sve u skladu s člankom 19 u svezi članka 1100 ZOO-a te u skladu s člankom 1095 ZOO-a dosuđena naknade štete (neimovinska i imovinska šteta – 4.595,00 eura – 2.700,00 eura nesporno isplaćeni dio) u ukupnom iznosu od 1.895,00 eura.

17. Na dosuđeni iznos neimovinske štete tužiteljici pripada zakonska zatezna kamata od dana podnošenja tužbe pa do isplate. (Zaključak sjednice Građanskog odjela VSRH od 12. travnja 2016.)

18. Na dosuđeni iznos imovinske štete (tuđa pomoć i njega) tužiteljici bi zakonska zatezna kamata pripadala od dana presuđenja pa do isplate, a ne od dana podnošenja tužbe. Međutim kako tuženik nije razlučio koji iznos je tužiteljici nesporno platio na ime neimovinske štete, a koji iznos je nesporno platio na ime imovinske štete, a što je bila njegova obveza, to ovaj sud nije mogao utvrditi na koji iznos imovinske štete zatezna kamata teče od presuđenja, slijedom čega je ista tužiteljici dosuđena od dana podnošenja tužbe.

19. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. i II. izreke presude.

20 . Među strankama osnov nije bio sporan te je tužiteljica uspjela sa 46% u sporu, odnosno i tuženik je uspio sa 54% u sporu pa kako je odredbom članka 154 stavak 4 ZPP-a propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. toga Zakona stav je ovoga suda da s obzirom da je tužiteljica odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva, odnosno tuženik je uspio osporiti dio istoga da svaka strana snosi svoje parnične troškove, slijedom čega je odlučeno kao u točki III . izreke presude.

U Rijeci, 9. travnja 2026.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa istog.

Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika