REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: P-546/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Romani Mališ, u pravnoj stvari tužitelja SA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Dobriši Rubesu, odvjetniku iz Zagreba, protiv prvo tužene ĆA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], S i [adresa], zastupana po punomoćnici Miljenki Klasić, odvjetnici iz Krapine i drugo tuženika ŽA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja, nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 6. veljače 2026. u prisutnosti tužitelja i prvo tužene osobno uz punomoćnike i drugo tuženika osobno, 9. travnja 2026., donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I O d b i j a s e tužitelj s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I Utvrđuje se da Ugovor o kupoprodaji nekretnine zaključen 21.11.2024. između ĆA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], S i [adresa] i KA OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ovjeren po javnom bilježniku Martini Majcen pod brojem ovjere OU- 327/2024, ne proizvodi pravne učinke niti je isprava podobna za upis prava vlasništva u korist tuženika KA.

II Utvrđuje se da nije pravno valjana i bez pravnog učinka je uknjižba prava vlasništva Općinskog suda u Zlataru posl. broj Z-14124/2024 u korist uknjiženog KA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na nekretnini označenoj kao kat. Čestica [katastarska čestica] Pašnjak pri kući u [adresa], površine 55 čhv, upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], kat. Općine [katastarska općina], kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Krapina, te se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zlataru, brisanje ove uknjižbe i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

III Nalaže se tuženicima naknaditi tužitelju parnične troškove zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja presude do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referente stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referenta stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a u roku 15 dana."

II Nalaže se tužitelju da prvo tuženoj naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 750,00 € u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je izvanknjižni vlasnik kat. čestice [katastarska čestica] Pašnjak pri kući u [adresa], površine 55 čhv, upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], kat. općine [katastarska općina], kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Krapina. U naravi predmetna čestica predstavlja dvorište sa izgrađenom obiteljskom kućom u kojoj živi tužitelj s obitelji. Ostali članovi obitelji su supruga PA, sin EA i kćer NA.

1.1. Nadalje tužitelj tvrdi da nije uredio zemljišnoknjižno stanje i upisao pravo vlasništva u zemljišne knjige. Smatrao je da je izvod iz posjedovnog lista gdje je upisan kao suvlasnik navedene kat. čestice zajedno sa bratom CA i sestričnom (stričeva kćer) ĆA pored činjenice što živi u navedenoj nekretnini dovoljno jamstvo njegova prava vlasništva. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao iza smrti svojeg oca što se dokazuje Rješenjem o nasljeđivanju, te je ishodio i Uporabnu dozvolu za građevinu.

1.2. 21. studenog 2024. njegova sestrična ĆA u svojstvu prodavatelja prodala je tužiteljevu susjedu KA svoj suvlasnički dio predmetne kat. čestice. Ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren je po javnom bilježniku Martini Majcen pod brojem ovjere OU- 327/2024, te je temeljem istog izvršena uknjižba prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Postupak uknjižbe prava vlasništva u korist II- tuženika vodio se pred ovim sudom pod brojem Z-14124/2024.

1.3. Tuženicima kao ugovornim stranama u trenutku zaključenja ugovora bilo je poznato da je predmet ugovora obiteljska kuća u vlasništvu tužitelja, a to iz razloga što je I-tuženica tužiteljeva rođakinja dok je II-tuženik tužiteljev susjed. Pobude tuženih za zaključenje ugovora o kupoprodaji nisu bile usmjerene stjecanju prava vlasništva. I- tužena nije bila u posjedu nekretnine iz kojeg razloga ne može omogućiti II-tuženiku stupanje u posjed, pa se i ta odredba Ugovora o kupoprodaji nekretnine ne može realizirati. II-tuženik KA pak kao nesavjesni stjecatelj ne može se pozvati na načelo povjerenja u zemljišne knjige, jer zaštitu svog povjerenja u zemljišne knjige može uživati isključivo onaj tko je prigodom stjecanja prava na nekretnini u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige. II-tuženik je u trenutku zaključenja ugovora znao da I-tužena nije vlasnica nekretnine pa se ima smatrati nesavjesnim stjecateljem. Vrhovni sud o pitanju ništetnosti ugovora kojom je otuđena tuđa stvar ima stabilnu praksu (tako u odluci Rev-x 836/2011-6 od 11. veljače 2020.), prema kojoj "(...) ugovor kojim se raspolaže tuđom nekretninom nije ništetan, on obvezuje samo stranke iz ugovora ali ne obvezuje treće osobe, dakle vlasnika nekretnine. Ta činjenica ne daje pravo vlasniku stvari kojom se raspolagalo zahtijevati utvrđenje ništavosti takvog ugovora (u tom smislu i odluke Rev-1103/87 od 23.12 1987., Rev-x 780/11 od 17.2.2015.)." Obzirom da Ugovor o kupoprodaji nekretnine ne obvezuje treće osobe, dakle tužitelja, koji uz to ne može tražiti utvrđenje ništetnosti ugovora, tužbenim zahtjevom traži se utvrđenje (ne)valjanosti uknjižbe u korist II-tuženika, a sve obzirom će tužitelj u zasebnom postupku i ovisno o uspjehu u ovom postupku pokušati upisati svoje pravo vlasništva.

1.4. Konačno, tužitelj predlaže da se donese presuda kojom će se utvrditi da Ugovor o kupoprodaji nekretnine zaključen između ĆA i DA KA i ovjeren po javnom bilježniku Martini Majcen pod brojem ovjere OU-327/2024, ne proizvodi pravne učinke niti je isprava podobna za upis prava vlasništva u korist tuženika KA, te da nije pravno valjana i bez pravnog učinka je uknjižba prava vlasništva Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Z-14124/2024 u korist uknjiženog KA, na nekretnini označenoj kao kat. čestica [katastarska čestica] Pašnjak pri kući u [adresa], površine 55 čhv, upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], kat. Općine [katastarska općina], kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Krapina, te da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zlataru, brisanje ove uknjižbe i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, sve uz naknadu tužitelju parničnog troška zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.

2. U odgovoru na tužbu prvo tužena osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Prvenstveno ističe da tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje pravnog interesa za podnošenje predmetne tužbe na utvrđenje i da nije ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje tužbe u smislu čl. 187. st. 2. ZPP-a, te predlaže tužbu odbaciti kao nedopuštenu. Poriče se da bi tužitelj bio izvanknjižni samovlasnik čkbr. [katastarska čestica] pašnjak pri kući u [adresa] površine 55 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da bi tužitelj cijelu navedenu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti svojeg oca SAK, jer ĆAK nije bio samovlasnik predmetne nekretnine. Nadalje, iza smrti SAK njegov suvlasnički dio u predmetnoj nekretnini čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naslijedili su SAK SA (ovdje tužitelj) i SAK CA (brat ovdje tužitelja), svaki u ½ dijela.

2.1. Nadalje, prvo tužena ističe da je točno da je 21.11.2024. u svojstvu prodavatelja prodala II-tuženiku ŽA svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine (45/55 dijela). Točno je da su 21.11.2024. u javnobilježnički ured Martine Majcen u [adresa], pred javnog bilježnika Martinu Majcen pristupile radi sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine stranke: 1. ĆA, kao prodavateljica (ovdje I-tuženica) i 2. KA, kao kupac (ovdje II-tuženik) te da je javni bilježnik Martina Majcen utvrdila da su pristupjele stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje ovog pravnog posla, te objasnila strankama smisao i posljedice ovog pravnog posla, te nakon što se uvjerila u njihovu pravu i ozbiljnu volju, u njihovoj nazočnosti sastavila Ugovor o kupoprodaji nekretnine u formi javnobilježničke isprave kojim je Prodavateljica (ovdje I-tuženica) prodala, a Kupac (ovdje II-tuženik) kupio 45/55 dijela nekretnine čkbr. [katastarska čestica] pašnjak pri kući u [adresa] površine 55 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u daljnjem tekstu Ugovora: Nekretnina). Nadalje, u čl. 1. navedenog Ugovora ugovorne strane suglasno su utvrdile da je navedena nekretnina upisana u katastarskom operatu kao čkbr. [katastarska čestica] Janine dvorište površine 36 m2, kuća i dvorište površine 162 m2, kao suvlasništvo Prodavateljice u 162/198 dijela i SA i IA, svakog u 18/198 dijela. Člankom 2. Ugovora kupoprodajna cijena ugovorena je u ukupnom iznosu od 700,00 EUR, koju kupoprodajnu cijenu je kupac u cijelosti isplatio Prodavateljici, a što je Prodavateljica potvrdila potpisom na ovom Ugovoru. U čl. 5. navedenog Ugovora Prodavateljica je, između ostalog, izjavila da su Prodavateljica i njezini preci oduvijek imali pravo prolaza preko dijela Nekretnine u suvlasništvu SA i IA, koje pravo se nadalje prenosi i na Kupca. U čl. 9. Ugovora navedeno je da stranke prihvaćaju prava i obveze iz ovog ugovora te ga u znak valjanosti vlastoručno potpisuju. Na navedenom javnobilježničkom aktu javni bilježnik Martina Majcen potvrdila je da je ovaj javnobilježnički akt strankama pročitala i protumačila.

2.2. Temeljem valjanog Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 21.11.2024. Zk odjel Općinskog suda u Zlataru izvršio je upis/uknjižbu prava (su)vlasništva u korist ovdje II- tuženika.

2.3. Poriče se da bi predmetni ugovor bio sklopljen iz nedopuštenih pobuda. Poriče se da tuženica u trenutku sklapanja ugovora nije bila suvlasnica predmetne nekretnine i da bi drugo tuženik bio nesavjesni stjecatelj i da isti u trenutku zaključenja kupoprodajnog ugovora i uknjižbe prava vlasništva ne bi postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu u dobroj vjeri. Suvlasništvo predmetne nekretnine prvo tuženica je stekla nasljeđivanjem iza smrti svojih roditelja – oca IA NA i majke IA Ć Ž.

2.4. Konačno, I-tuženica predlaže odbaciti tužbu tužitelja odnosno odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom kao neosnovanim u cijelosti, te obvezati tužitelja da I- tuženici naknadi parnične troškove zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

3. U odgovoru na tužbu drugo tuženik istaknuo je da da provjerom u zemljišnoknjižnom odjelu [adresa] čestice 1106/2 u vlasništvu ĆA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], teretovnice – tereta nema. Budući da osobno poznaje ĆA, zaključili su ugovor o kupoprodaji nekretnine suvlasničkog dijela 9/11 kat. čestice [katastarska čestica] u [adresa] 21.11.2024. Protivi se zahtjevu tužitelja RA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], brisanja njegovog prava vlasništva 9/11 kat. čestice [katastarska čestica].

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid odnosno pročitana je sljedeća dokumentacija: izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa), Rješenje Područnog ureda za katastar od 2.7.2015. (list 6-9), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. RA K od 21.4.2015., poslovni broj O-143/15, UPP/OS- 39/15 (list 10-11), uporabna dozvola (list 12-14), Rješenje zk. odjela ovoga suda poslovni broj Z-14124/2024 od 21.11.2024. (list 22-23), Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 21.11.2024. pod brojem OU-327/2024 (list 24-29), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. RA NA od 26.4.1983., poslovni broj O-280/82 (list 42-43), Rješenje Uprave za katastar i geodetske poslove od 25.2.1984. (list 44-45), Rješenje Uprave za katastar i geodetske poslove od 15.9.1984. (list 46-47), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. RA Ć **.**.1993. poslovni broj O-276/92 (list 48-49), posjedovni list 332 od 5.4.1994. (list 50), Prijepis posjedovnog lista 332 od 29.8.2018. (list 51-52), Rješenje Područnog ureda za katastar Krapina od 2.7.2015. (list 53-56), saslušani su svjedoci: PA, EA, NA, LA, VA i AA, proveden je 16. prosinca 2025. očevid radi identifikacije nekretnine uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Tihane Artič, dipl.ing.geod. koja je izradila nalaz i mišljenje sa skicom očevida (list 77-85), te su u svrhu dokazivanja saslušani tužitelj, prvo tužena i drugo tuženi osobno.

5. Svjedok PA iskazala je da joj je poznata nekretnina koja je predmet ovog postupka jer je to kuća u kojoj živi od kad je došla u [adresa], 8.1.1995., a nakon toga su se tužitelj i ona oženili 24.6.1995. i od tada neprestano žive u predmetnoj kući. Radi se o nekretnini koja je u naravi dvorište i kuća na tri etaže, podrumski dio, prvi kat i drugi kat na kojem su oni, odnosno suprug, ona i dvoje djece. Na prvom katu živi baka, suprugova majka. Nekretnina je na adresi [adresa]. Negdje lani saznali su da je prvo tužena prodala nekretninu drugo tuženiku. Prvo tuženu zna iz viđenja, ali da bi ona ikada bila kod njih ili u njihovom dvorištu, nije se dogodilo. Prvo tužena je koliko je njoj poznato rodbinski povezana s pokojnim svekrom, ali ne zna točno kako. Njen svekar umro je 4.3.2015. i do svoje smrti živio je u predmetnoj nekretnini. Pokojni svekar nikad nije pričao o nekretnini odnosno podjeli zemljišta suvlasništva. Tužitelj i ona nikad nisu tražili formiranje građevinske čestice za kuću.

6. Svjedok EA iskazao je da mu je poznata nekretnina koja je predmet tužbe, to je čestica koja se sastoji od kuće i dvorišta u kojoj kući živi njegov otac, majka, sestra i on. Živi u toj kući od rođenja. Poznato mu je da je nekretninu kupio njihov susjed KA. KA ju je mogao kupiti jer vlasništvo nije "papirnato riješeno". Nasuprot njegove garaže koja se nalazi pored predmetne kuće, svjedok je kupio udio u zemljištu od "socijala", bila je zabilježba u korist Centra za socijalnu skrb. KA, odnosno drugo tuženi je kupio dio njihove nekretnine, koliko je on to vidio 9/11 dijela, a sve iz razloga da bi on njemu prepustio 3/4 dijela nekretnine koju je kupio nasuprot svoje garaže. Zbog nekretnine koju je on kupio ima sudski spor sa DA. Prvo i drugo tuženi nisu u posjedu nekretnine koja je predmet ovog postupka. Koliko je njemu poznato, prvo tužena je predmetni dio nekretnine prodala drugo tuženiku za nekih 700-800 eura. Po njegovoj procjeni, suvlasnički dio prvo tužene bi vrijedio barem 30-ak tisuća eura. S prvo tuženom nema nikakvih sporova osim ovog. S prvo tuženik nikada nije bio u prilici razgovarati o eventualnom osporavanju vlasništva kuće. S njima je živio i djed do svoje smrti do pred nekih 10-ak godina. Djed nikad nije pričao o suvlasništvu na zemlji, a niti o podjeli korištenja zemljišta. Predmetnu kuću je sagradio djed, ĐA koji je neka daljnja familija s prvo tuženom. Točno ne zna u kakvim su rodbinskim vezama s prvo tuženom. Dodao je da je čuo da je u kuću ŠA i LA došao KA, koji je došao s ugovorom s kojeg je bila potrgana kupoprodajna cijena u brojkama dok je u slovima bila vidljiva i rekao im da njim kažu da moraju mijenjati nekretninu kako je naprijed iskazao, odnosno ako žele dobiti natrag njihovu kuću. Isto tako je i HA za njegovim "starim" gdje misli njegovim ocem u [adresa] pokušao istu tu stvar, ali se njegov otac okrenuo i otišao. Za događaj kod ŠA i LA je čuo direktno od njih, a za događaj s UA je bio prisutan na način da je bio u automobilu, a otac mu je odmah to i ispričao.

7. Svjedok NA iskazala je da joj je poznato da je predmet spora nekretnina na kojoj je kuća u kojoj živi od svog rođenja. Nekretnina je u naravi kuća i dvorište. Poznato joj je da je KA DA kupio nekretninu, "papirnato" cijelu, iako on tvrdi da samo komad dvorišta, a sve to jer su oni kupili nekretninu nasuprot koju bi KA DA želio mijenjati. Prvo tužena nije posjedovala nekretninu koja je predmet ovog postupka, niti su u srodstvu. Nikad nije vidjela KA DA da dolazi na predmetnu nekretninu. Nikad od djeda ili bake nije čula ništa o podjeli korištenja zemljišta.

8. Svjedok LA iskazao je da mu je poznata nekretnina koja je predmet ovog postupka, a koja je kuća tužitelja u kojoj je nekad živio djed tužitelja kojeg je poznavao, otac i majka tužitelja, brat tužitelja, a sad u kući živi tužitelj sa svojom obitelji. Sjeća se da je išao u osnovnu školu i da je to bila prva takva velika kuća u [adresa]. Na pitanje je li mu poznata nekretnina 1106/2, odgovorio je da on ne može točno znati je li to iza te kuće u kojoj živi tužitelj. Koliko se sjeća, nekretnina oko kuće ima par voćaka koje je on još Damirovoj, pri tome misli na tužitelja, mami obrezivao. Poznato mu je da je bila nekakva kupoprodaja jer mu je tužitelj rekao da ima problema s DA, pri tome misli na ŽA, ali on se u to nije miješao. Točno je da je KA, zvao telefonom i došao i do njega kako bi rekao SA, tužitelju da se dogovore oko nekretnine koju je tužitelj kupio "od socijalnog", a radi se o nekretnini nasuprot kuće tužitelja. Nije se želio u to uvlačiti, ali nakon što ga je ponovno KA molio da kaže SA u vezi dogovora, a on je u dobrim odnosima s obojicom, rekao je tužitelju da se probaju dogovoriti. Pri tome je bila prisutna i njegova supruga. Nasuprot kuće tužitelja bila je stara kuća prvo tužene i HA. Ne zna točno jesu li tužitelj i prvo tužena u rodbinskim vezama, koliko mu je poznato imaju zajedničke neke pretke. Dogovor između stranaka je trebao biti nešto u vezi zamjene dijela nekretnina. Kuću u kojoj živi tužitelj sagradio je njegov otac sa svojom braćom. Nije mu poznato jesu li braća oca tužitelja živjela u predmetnoj kući. Samo mu je poznato da je u toj kući živio djed i baka tužitelja i koliko se sjeća stara teta koju su zvali "puža". Nije mu poznato da bi roditelji prvo tužene koristili zemljište ili dio zemljišta uz kuću tužitelja.

9. Svjedok ŠA iskazao je da mu je poznata nekretnina koja je predmet ovog postupka jer je tužitelju radio neke građevinske radove, škarpu i nešto u kući. Tužitelj mu je pričao da to više nije njegova kuća, da su to "ovi", pri tome je pojasnio ĆA i KA, prisvojili, odnosno prenijeli na sebe. HA ga je u tri navrata molio da bi on rekao SA da bi se oni, pri tome je pojasnio KA i SA dogovorili, ali ne zna na koji način. Ne zna je li HA UA u srodstvu s nekim od stranaka, ali on je dobar s njim, odnosno dobar je sa svima. Radove je tužitelju radio pred nekih 30-ak godina, tada KA nije niti živio u susjedstvu. Prvo tuženu zna samo iz viđenja. Poznato mu je da su roditelji prvo tužene bili susjedi tužitelja, i to preko puta. Ne zna u kakvim su rodbinskim vezama tužitelj i prvo tužena, ali mu je SA, odnosno tužitelj rekao da su rodbina. On je dobar prijatelj s tužiteljem, posjećuju se, a živi na udaljenosti od nekih 3 km.

10. Svjedok HA iskazao je da mu je poznato kojoj se nekretnini radi, a koja je predmet ovog postupka, s time da on ne zna točno njezin katastarski broj. Radi se o čestici gdje je kuća, a iza kuće dvorište. Kuća je od HA SA i njegovog brata, a kako oni to imaju riješeno, to mu nije poznato. Iza kuće je dvorište koje su koristili SA i njegovi preci i preci ĆA, prvo tužene. Preci prvo tužene koristili su koliko mu je poznato dio dvorišta na način da su tamo sušili veš, imali su jamu za gašenje vapna i kukuruzovinu su tamo stavljali u stogove. Sve se to sjeća da je bilo od 60-tih do 80-tih godina prošlog stoljeća dok je živio u selu. Kad je odselio, više ne zna na koji način je tko što koristio. Ne zna je li prvo tužena koristila i na koji način taj dio dvorišta. Misli da KA nije koristio taj dio dvorišta. Čuo je da je ĆA svoj suvlasnički dio prodala KA. Također je čuo da drugi suvlasnik, SA, osporava kupoprodaju i došlo je do suda. On je došao na ideju i rekao SA da se dogovori sa FA jer imaju s njim spor zbog zemljišta kojeg je on prodao KA što SA osporava. Nije vidio kupoprodajni ugovor koji je sklopljen između tuženih. Zna o čestici koja je predmet ovog postupka jer svi tamo sve znaju, a kad ga je ĆA pozvala za svjedoka, znao je o čemu se radi. I SA i ĆA koristili su put do sporne čestice koji je put kupio SA od njega. Postojao je put za koji ne tvrdi da je bio njegov, ali su ga koristili preci prvo tužene i RA. Preci prvo tužene su taj put koristili kako bi došli do čestice koja je predmet ovog postupka. Tu istu česticu koristili su i preci SA.

11. Svjedok AA iskazao je da pretpostavlja da se radi o čestici koja je iza kuće tužitelja, koja je u naravi dvorište. Stric P, a pri tome je pojasnio, otac prvo tužene, koristio je jedan dio, na način da su sušili veš, slagali kukuruzovinu, jedno vrijeme je bila i graba s vapnom. Sve mu je to poznato jer je on živio u susjedstvu do negdje 1985., 1986. Čuo je u selu da je ĆA prodala svoj dio susjedu ŽA. Dio prvo tužene nije ograđen, najvjerojatnije se taj dio održava, zadnji put je pred nekih 10-ak godina bio tamo. Nije vidio da bi ĆA održavala taj dio. Na toj nekretnini postojao je pješki put, koji je vodio do tog dijela koji su koristili preci prvo tužene. Ne zna na koji se način sada može doći do tog dijela, valjda na isti način.

12. Saslušan u svrhu dokazivanja tužitelj SA iskazao je da je predmetnu nekretninu naslijedio od svog oca K 2015. kad je otac umro. Njegov otac ĐA naslijedio je to od svog oca E. Na predmetnoj nekretnini je kuća i dvorište, a u toj kući živi od rođenja. Predmetnu nekretninu i nakon svog oca održava na način da ju koristi i to flaksa, uređuje dvorište, čuva razni materijal građevinski, drva i slično. Nastavio je tu nekretninu koristiti na način kao što je to i njegov otac, a i on zajedno s njim do njegove smrti. S tuženima nije imao nikakav dogovor da bi posjedovali dijelove nekretnine kako su to pokazali na očevidu. On je uz svog brata IA nasljednik iza njegovog oca. Sa svojim bratom nije razgovarao o podjeli zemljišta, on živi u predmetnoj kući, a brat živi u kući na kraju sela. On ima 53 godine i nikad nitko se nije pojavio i na predmetnoj nekretnini na bilo koji način ju uživao. U ostavinskom postupku su on i brat naslijedili cijelu nekretninu, a ne zna je li njegov otac bio upisan na predmetnoj nekretnini u 1/1 dijela, odnosno kao vlasnik. Nije mu poznato od kud bi prvo tužena polagala pravo na suvlasnički dio predmetne nekretnine.

13. Saslušana u svrhu dokazivanja prvo tužena ĆA iskazala je je da su njezin otac i otac tužitelja bili bratići, tako da su tužitelj i ona polubratić i polusestrićna. Njezin otac JA predmetnu nekretninu je naslijedio 1953. od svoga oca ČA. Nekretnina je bila u vlasništvu ČA u 1/1 dijela. Iza svog oca, naslijedila je predmetnu nekretninu, odnosno dio te nekretnine koja je gruntovno bila cijela na njezinoga oca, ali u naravi je i njezin otac i njegov otac, a nakon toga i ona koristila tu nekretninu u dijelu kako je to bilo dogovoreno između njezinoga djeda ČA i djeda tužitelja, E. Oni su kuću imali sa suprotne strane i nisu imali dvorište te su predmetni dio koristili za sušenje veša, spremanje koruznice, a jedno je vrijeme njezin otac na tom mjestu imao gašeno vapno. To je bio prostor od nekih 10x4 metara, kao što je pokazala na očevidu. Tužitelj ne može reći da nije održavala taj dio. Svaki put kad je išla pored, nikad ništa tužitelj tamo nije odlagao, sve do pred subote, nakon koje je pozvana policija. Sve se to događalo u siječnju 2026. Između njezinih i tužiteljevih prednika u vezi tog dijela predmetne nekretnine nije bilo sporova, a niti između nje i tužitelja do ovog postupka. S tužiteljem nema dogovor koji je to njezin suvlasnički dio nekretnine, mogao je to od nje kupiti i riješiti si sve gruntovno i papirnato. Na predmetnom dijelu nekretnine nije odlagala nikakve stvari jer nije bilo potrebe od kad su joj umrli roditelji. Drugo tuženiku je prodala taj dio od 10x4 m, otišla je kod javne bilježnice da joj sastavi ugovor i to je prodala FA, pri čemu je pokazala na drugo tuženika. Prilikom kupoprodaje oni, a pri tome misli ona i drugo tuženi, nisu mjerili površinu i nije joj poznato zašto je razlika u kvadratima, pojasnila je, u ugovoru stoji 40 m2, a na očevidu je utvrđeno 36 m2. U njezinom rješenju o nasljeđivanju je navedeno 55 čhv da je gruntovni vlasnik. Prilikom sastava ugovora, javna bilježnica je po njezinom naputku zbrajala i oduzimala koliko bi bio njezin suvlasnički dio. Poslije kupoprodaje, ona je drugo tuženiku i na terenu pokazala kud ima pravo prolaza i taj dio koji mu je prodala. Čestica se u z.k. knjizi naziva "Pašnjak pri kući u [adresa]. Nakon što su sklopili kupoprodajni ugovor, pokazala je tuženiku što je kupio. Nisu prije išli pogledati nekretninu jer je vjerojatno znao o čemu se radi, drugo tuženi "živi gore", odnosno u selu Maligci, a to je upravo selo gdje se i predmetna nekretnina nalazi.

14. Saslušan u svrhu dokazivanja drugo tuženi KA iskazao je da je njemu poznato da je tužitelj vlasnik kuće koja je na predmetnoj nekretnini, a da je prvo tužena suvlasnica na toj nekretnini. Zna da suvlasništvo znači da se radi o dijelu nekretnine. Išao je kod prvo tužene i kupio je od nje taj suvlasnički dio. On je i prije bio na toj nekretnini, nekad je bio dobar s tužiteljem i hodao je po toj nekretnini i znao je što prvo tužena ima na toj nekretnini koja je u naravi bila livada. To je uvijek bilo uredno pokošeno i misli da je to kosio SA, pri čemu je pokazao tužitelja. On je kupoprodajnim ugovorom kupio dio koji je prvo tužena pokazala njemu i to nakon što su sklopili ugovor. Znao je o čemu se u naravi radi i koliko je otprilike kvadratura. U tom selu živi od 2010. i znao je od svih susjeda da je taj dio od prvo tužene. To su znali HA, HA AA, HA N, HA C kao i prvi susjedi tužitelja D i TA. Nije pitao ni SA ni njegovog sina čija je to nekretnina. Bilo mu je čudno da tužitelj kosi tuđu nekretninu "oni su takvi karakter, uvijek zadiru u tuđe". U sporu je sa sinom tužitelja zbog nekretnine nasuprot njihove kuće. Išao je kod LA, ali ne da mu tužiteljev sin ustupi nekretninu u zamjenu za predmetni dio, već da se dogovore financijski ili već kako. Nije dao konkretnu financijsku ponudu jer se s njima ne može dogovoriti.

15. Provedenim postupkom utvrđeno je da je tužitelj upisan kao izvanknjižni vlasnik ½ dijela kčbr. [katastarska čestica] koju je naslijedio iza svog pok. oca HA (Stjepan) Ladislava

– SAK, a na kojoj je nekretnini u dijelu bio uknjižen ĐA (Stjepanov), u posjedovnom listu 335 k. o. [katastarska općina], te su na istoj nakon smrti svog oca upisani ĐA VA i ĐA SA, svaki u ½ dijela kao njegovi sinovi, a što je i vidljivo iz rješenja Područnog ureda za katastar Krapina od 2.7.2015. (list 6-9 spisa), dok je u prijepisu posjedovnog lista na listu 38 spisa vidljivo da su kao posjednici na kčbr. [katastarska čestica] upisani ĆA u 162/198 dijela, ĐA SA u 18/198 dijela i ĐA VA u 18/198 dijela. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vidljivo je da su kao suvlasnici na kčbr. [katastarska čestica] upisani u 9/11 dijela drugo tuženik i u 2/11 dijela ĆA.

15.1. Saslušani svjedoci i to PA, EA i NA koji su supruga, odnosno sin, odnosno kći tužitelja i kao takvi zainteresirani za ishod ovog postupka u bitnome iskazuju da prvo tužena nije posjedovala dio dvorišta koji je prodala drugo tuženiku, a niti na koji su način preci tužitelja i tužene koristili predmetnu nekretninu.

15.2. Saslušani svjedoci LA, ŠA, HA i AA koji su nesrodni sa strankama, iskazuju u bitnome suglasno, odnosno svima je poznato odnosno čuli su da je ĆA prodala svoj dio susjedu KA, kao i da između ŽA i RA postoji spor oko zemljišta kojeg je HA prodao KA, a što SA osporava. Isto tako, svjedocima BA i GA poznato je da su preci prvo tužene koristili jedan dio čestice u naravi dvorište koja je iza kuće tužitelja.

16. Na očevidu uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju, tužitelj je pokazao do kuda se proteže njegova nekretnina kčbr. [katastarska čestica], a drugo tužena je pokazala suvlasnički dio koji je prodala drugo tuženiku, dok je drugo tuženik pokazao da je taj suvlasnički dio kupio.

16.1. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka utvrđeno je da je identificirano da je tužitelj kao svoj posjed pokazao cijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u naravi kuća kbr. 30., pomoćna zgrada i dvorište, dok su tuženici pokazali dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje je u naravi dvorište, a što je sve prikazano na skici očevida vještaka (list 80 spisa).

17. U ovom postupku drugo tuženik KA osporava činjenične navode tužbe u svom odgovoru na tužbu navodeći da je stekao pravo vlasništva temeljem valjanog Ugovora koji je bio pretpostavka za stjecanje vlasništva i zemljišnoknjižni upis, kao i da je predmetni suvlasnički dio od 9/11 stekao u dobroj vjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige.

18. Budući da se poštenje u pravnom prometu predmnijeva dok se ne dokaže suprotno, na tužitelju je bio teret dokaza činjenice da drugo tuženik nije postupao u dobroj vjeri.

19. U konkretnom slučaju, tužiteljev navod da ne proizvodi pravne učinke Ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen 21.11.2024. između prvo tužene i drugo tuženika temelji na činjenici da prvo tužena nije su/vlasnica nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da pobude tuženih za zaključenje ugovora o kupoprodaji nisu bile usmjerene stjecanju prava vlasništva. Iz sadržaja tužbe i tužiteljevih navoda tijekom postupka proizlazi da u ovome postupku tužitelj u bitnome ističe samo činjenicu raspolaganja stvari koja nije bila u vlasništvu prvo tužene kao osnovu spornog predmetnog Ugovora o kupoprodaji od 21.11.2024., da isti ne proizvodi pravne učinke. Tužitelj ne ističe koje druge činjenice iz kojih bi proizlazilo da isti ne proizvodi pravne učinke.

20. Sud ukazuje da se čl. 123.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje da stjecatelj upisom stječe nekretninu od njezina vlasnika, ako je, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine premda to nije bila, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti.

21. U konkretnom slučaju drugo tuženik je stekao nekretninu od prvo tužene koja je bila upisana kao vlasnica, premda to nije bila i to postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige i to u dobroj vjeri, a upis nije bio izbrisan zbog nevaljanosti.

22. S obzirom da je utvrđeno da je drugo tuženik stekao nekretninu od prvo tužene koja je bila upisana kao vlasnik, premda to nije bila i to postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige i to u dobroj vjeri, a upis nije bio izbrisan zbog nevaljanosti, a tužitelj nije dokazao da je drugo tuženik u vrijeme sklapanja ugovora s prvo tuženom, dakle 21. studenog 2024. bio nesavjestan, nepošten, odnosno nije dokazao da drugo tuženik prilikom sklapanja navedenog ugovora nije postupao u dobroj vjeri jer je znao ili je s obzirom na okolnost imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano u zemljišne knjige nije potpuno ili je različito od izvanknjižnog stanja, to ovaj sud zaključuje da je drugo tuženik pravno zaštićen u smislu čl. 8.st.3. Zakona o zemljišnim knjigama i čl. 122.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, radi čega je valjalo tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti.

23. S obzirom da je tužitelj kao vrijednost predmeta spora naznačio iznos od 1.320,00 €, a kojoj vrijednosti tuženici nisu prigovarali, vrijednost predmeta spora u ovom postupku je 1.320,00 €.

24. Temeljem odredbe čl. 154. st.1. i čl. 155. ZPP-a, budući tužitelj nije uspio u sporu, isti je dužan naknaditi prvo tuženoj troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 €, a koji se troškovi sastoje od troškova sastava odgovora na tužbu, zastupanja na ročištu 12.9.2025., 25.11.2025. i 6.2.2026. za svaku radnju po 75 bodova odnosno po 150,00 € određeni u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 150,00 €.

25. Budući drugo tuženik nije tražio trošak, isti mu nije dosuđen.

U Krapini 9. travnja 2026.

S u t k i n j a

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od objave odnosno uručenja istog. Žalba se predaje putem ovoga suda, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Dobriša Rubes

2. Odvjetnica Miljenka Klasić

3. KA, [adresa]