REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, Pula-Pola

Poslovni broj K-369/25-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Barbari Kancelar, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Kristine Bagarić u kaznenom predmetu protiv okrivljenog MB, zbog kaznenog djela protiv javnog reda – prisilom prema zdravstvenom djelatniku iz čl. 315.a st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11.,144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. - dalje u tekstu KZ/11) u svezi s čl. 315.a. st.1. KZ/11 po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Puli-Pola, KO-DO-332/2025 od 5. studenog 2025. godine, nakon glavne rasprave zaključene 9. travnja 2026. u nazočnosti KB, savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola, okrivljenika i branitelja okrivljenog Siniše Milevoja, odvjetnika u Puli, dana 9. travnja 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni MB, OIB [osobni identifikacijski broj], od oca LB i majke CB, r. M, rođen **.**.1994. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], soboslikar, nezaposlen, neoženjen, bez djece, sa završenom osnovnom školom, srednjeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske,

k r i v  j e

što je:

dana 14. rujna 2025., oko 21:40 sati, u [adresa], uslijed pružanja medicinske pomoći od strane liječnice [adresa] IB, svjestan da se radi o zdravstvenom radniku i u cilju da liječnicu BB onemogući u pružanju pomoći dok je nad njime pokušala izvršiti pregled zbog psihičke rastrojenosti uslijed prekomjerne konzumacije alkoholnih pića, rukama uhvatio liječnicu IB za koljena, kojom prilikom je ista pala na pod leđima, te dok je ležala na podu, legnuo preko njezinih potkoljenica i čupao je za ruku, a kojom prilikom je ista zadobila oguljotine hrpta lijeve šake i krvni podljev lijeve podlaktice, koje ozljede su lake naravi,

dakle, doktora medicine silom spriječio u obavljanju njegove zdravstvene djelatnosti, a kaznenim djelom je nanesena tjelesna ozljeda,

čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – prisila prema zdravstvenom radniku opisano po čl. 315.a st. 2. u svezi s čl. 315.a st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.; dalje: KZ/11), a kažnjivo po čl. 315.a st. 2. KZ/11.

II. Okrivljeni MB se na temelju čl. 315.a st. 2. KZ/11 osuđuje:

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 1 (JEDNOG) MJESECA

III. Na temelju čl. 58. st. 1. KZ/11 okrivljenom MB se opoziva:

-uvjetna osuda izrečena presudom Općinskog suda u Pazinu poslovni broj K- 323/2024 od 23. listopada 2024., pravomoćnom 23. listopada 2024., zbog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz čl. 190. st. 1. KZ/11

IV. MB se na temelju čl. 58. st. 3. KZ/11, čl. 53. u svezi s čl. 51. KZ/11 utvrđuju:

- za kazneno djelo iz čl. 315.a st. 2. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 1 (jednog) mjeseca

- za kazneno djelo iz čl. 190. st. 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

te se okrivljeni MB na temelju čl. 51. u svezi s čl. 44 KZ/11 osuđuje na

JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 1(JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI.

Okrivljenom MB se na temelju čl. 57. KZ/11 izriče

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

kojom se određuje da se od zatvorske kazne na koju je okrivljenik osuđen u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci izvršava 7 (sedam) mjeseci, a dio kazne u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci neće se izvršiti ako okrivljenik u roku od 4 (četiri) godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

V. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljenom MB se u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci uračunava oduzimanje slobode, i to od trenutka njegova uhićenja dana 15. rujna 2025. - 20. siječnja 2026., te od 18. veljače 2026. pa nastavno vrijeme koje će provesti u istražnom zatvoru do upućivanja na izvršenje kazne zatvora.

VI. Okrivljenom MB se na temelju odredbe čl. 62. st. 2. toč. 5. KZ/11 nalaže posebna obveza liječenja odvikavanja od ovisnosti o alkoholu, drogama ili drugih vrsta ovisnosti u terapijskoj zajednici uz stručnu pomoć nadležnog tijela za probaciju, u trajanju od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude.

VII. Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine” broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje u tekstu: ZKP) okrivljenom MB nalaže se u roku od 15 (petnaest) dana podmiriti paušalni trošak ovog kaznenog postupku u iznosu od 400,00 eura te troškove vještačenja u iznosu od 1.003,11 eura.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola uvodno citiranom optužnicom tereti okrivljenog MB za kazneno djelo iz čl. 315.a st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11.,144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. - dalje u tekstu KZ/11) u svezi s čl. 315.a. st.1. KZ/11.

2. Okrivljenik je na raspravi održanoj 6. studenog 2026. izjavio da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenog djela.

3. U dokaznom postupku pročitani su: ispis dojave Policijske uprave istarske od 14. rujna 2025. (list 12-14 spisa), izvješće Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pula-Pola od 14. rujna 2025. (list 15 spisa), medicinska dokumentacija na ime IB od 15. rujna 2025. (list 17 i 93 spisa), medicinska dokumentacija na ime MB (list 18-19 i 29 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka JB u Općinskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola od 29. rujna 2025. (list 78-79 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka FB u Općinskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola od 30. rujna 2025. (list 81-82 spisa), pregledane su fotografije ozljeda žrtve IB (list 90-92 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka dr. Ilije Kučinara, specijalista sudske medicine, specijalista patološke anatomije od 2. listopada 2025. (136-137 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Vesne Jovin od 21. listopada 2025 (list 160-167), dopuna nalaza i mišljenja dr. Vesne Jovin od 12. ožujka 2026. (list 348-350) te nalaz i mišljenje vještaka dr. sc. Valtera Stemberga (list 353- 354), na raspravi je ispitana žrtva IB i vještakinja dr. Vesna Jovin. Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije te je okrivljenik iznio obranu.

4. Sud je odbio dokazni prijedlog obrane ispitaju svjedoci CB i GB te djelatnici interventne policije na okolnost ponašanja okrivljenika prije i u trenutku predmetnog događaja prema odredbi čl. 421. st. 1. toč. 2. i 4. ZKP kao nevažan i odugovlačeći, s obzirom da je po mišljenju suda činjenično stanje dovoljno razjašnjeno i bez provođenja tih dokaznih prijedloga i to s obzirom da su o ponašanju okrivljenika iskazivali oštećena i zdravstveni djelatnici koji su bili na licu mjesta, a koji su koji su došli u svojstvu službenih osoba te nemaju razloga niti interesa ne iskazivati istinu, dok vještakinja nalaz i mišljenje nije temeljila isključivo na činjenici da je okrivljenik bio agresivan i prije inkriminirajućeg događaja, već i zbog drugih razloga i to jer je okrivljenik iz ležećeg položaja mogao kleknuti, a da se teško pijani ljudi obično unose na odjel i da kod njih nema samostalnog hodanja, skakanja i klečanja te ih se mora buditi, a ne da su motoričke snage još uvijek očuvane na način da ga mora svladati interventna policija. Nadalje, odbijen je i dokazni prijedlog obrane za dopunu vještačenja odnosno provođenja vještačenja po drugom vještaku, prema odredbi čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP kao odugovlačeći iz razloga jer je vještakinja dala svoj nalaz u skladu s pravilima struke, odgovorila na sva pitanja obrane, uzela u obzir i dostavljeni nalaz i mišljenje obrane od dr. Stemberga te po mišljenju suda razjasnila sve dvojbe u odnosu na ubrojivost okrivljenika tempore criminis, a to što nalaz ne ide u prilog obrani nije razlog za provođenje novog vještačenja.

5. Okrivljenik je u obrani naveo da se kaje zbog cijelog događaja. Majka mu je rekla da doktorica nije bila obučena u službenu reflektirajuću odjeću, nego da je na sebi imala traperice. Ne zna zbog čega mu se to sve dogodilo, misli da je najviše problem bio u alkoholu. On stvarno nije imao namjeru nikoga ozlijediti i strašno se kaje zbog svega što se dogodilo. Ukoliko mu sud odredi sigurnosne mjere ili posebnu obvezu koje bi bile usmjerene na otklanjanja štetne uporabe alkohola i socijalni aspekt njegovog ponašanja, iste je spreman poštivati. Voljan je odgovarati na sva pitanja, ali se događaja zapravo ne sjeća.

6. U ovom postupku nije sporno da je okrivljenik rukama uhvatio liječnicu IB za noge uslijed čega je ista pala i zadobila tjelesne ozljede. Sporno je je li okrivljenik bio svjestan da se radi o zdravstvenom djelatniku, a sporna je i namjera okrivljenika, kao i njegova ubrojivost tempore criminis.

7. Iz iskaza svjedoka JB proizlazi da su u noćnoj smjeni prije petnaestak dana bili pozvani na intervenciju. Pozvana je bila i policija zbog toga što je nepoznata muška osoba bila agresivna. Na mjestu intervencije dočekala ih je policija i vidjeli su osobu koja leži na trbuhu. Bili su udaljeni otprilike desetak metara od te osobe. Doktorica je prvo razgovarala s policijom, zatim je krenula prema pacijentu, a kada mu je prišla, obuhvatio ju je rukama za obje noge te je zatim j izgubila ravnotežu i pala. Potom su ga policajci savladali te mu je medicinska sestra dala nešto za smirenje. Prenijeli su ga u vozilo, a u bolnici je već bio relativno miran. Na mjestu događaja nije razgovarao s članovima obitelji, možda je doktorica razgovarala, ali nije siguran. Što se napada tiče, sjeća se da je doktorica imala neki lančić na ruci, koji je prilikom napada puknuo. Osim toga nije vidio neke konkretne ozljede, ali se sjeća da su nastavili raditi ostatak noćne smjene.

8. Iz iskaza svjedoka FB proizlazi da je zaposlena kao medicinska sestra u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu. Sjeća se da su imali intervenciju te da su po dolasku na mjesto intervencije za koje se ne sjeća gdje je točno bilo, izašli iz kombija te im je policajka rekla da je pacijent izrazito agresivan i da su zvali interventnu policiju koja je već bila na mjestu događaja. Pacijent je ležao na travi na trbuhu. Ona i vozač su stali sa strane, a doktorica je otišla do pacijenta. Kada je doktorica došla do njega, misli da ga je doktorica nešto pitala, a onda se taj pacijent digao u sjedeći položaj, uhvatio je doktoricu za nogu i htio ju je kao podići. Doktorica je pala na pod, pacijent joj je ležao na nozi i htio se popeti na nju, a zatim je intervenirala policija. Policija ga je držala, ona mu je dala injekciju za smirenje, a kasnije su ga vozili u bolnicu. S njima su u kombiju išla i dva policajca. S njom su na intervenciji bili vozač DB i doktorica IB. Sjeća se da je tamo bio jedan čovjek u invalidskim kolicima, misli da joj je poslije netko rekao da je to okrivljenikov otac. S tim čovjekom nije razgovarala o tome što se dogodilo prije intervencije. Pacijent je dobio jaku dozu lijeka za smirenje i on je nakon toga bio ošamućen, sjeća se da je povraćao.

9. Ispitana kao svjedok IB je navela da se to dogodilo 14. rujna oko 21,40 sati. Oni su bili pozvani kao tim medicinske hitne službe na intervenciju zbog agresivnog ponašanja alkoholizirane osobe. Na mjestu događaja bilo je više djelatnika policije. Gospodin je ležao na trbuhu, pitala je da li je li sigurno prići na što su joj rekli da slobodno može doći bliže kako bi procijenila situaciju. Nalazila se na 1,5 metar udaljenosti od pacijenta, čučnula se da može vidjeti, on je čupkao travu i prinosio ju licu na što ga je pitala što radi na što je počeo nešto mrmljati i dizati se u klečeći položaj. Ona se odmaknula i zakoračila unatrag na što je on skočio prema njoj, ulovio je za koljena prilikom čega je pala na leđa. U tom trenutku su reagirali policijski službenici i udaljili ga. Nakon toga su mu dali muskularnu injekciju uslijed čega se smirio te su ga prevezli u OB Pula. Uhvatio ju je i za lijevu ruku. Tom prilikom je zadobila površinske ozljede, kontuzijske ozljede ručnog zgloba i zgloba palca lijeve ruke. Cijeli događaj je trajao sekundu, dvije. To je bilo u Šijani, točnu adresu ne zna. Okrivljenik je bio neupadnog ponašanja u vidno alkoholiziranom stanju, kao da je bio u nekom svom svijetu. Fokusirao se na travu i zemlju oko sebe, nije reagirao na upite, dok je u jednom trenutku došlo do promjene stanja na način da je ponašanje prešlo u agresivno. Okrivljenik je počeo agresivno reagirati nakon njezinog drugog, trećeg pitanja, možda minutu nakon njezinog dolaska. Na licu mjesta bili su tim hitne vozač i medicinska sestra koji su se nalazili pored vozila hitne pomoći. Pored nje su bili djelatnici policije. Osobe koje su bile sa njom se zovu FB i DB. Vozilo hitne je bilo udaljeno oko 10 metara od mjesta događaja. Oni su mogli vidjeti što se događa, ali nije sigurna da li su vidjeli primjenu sile s obzirom na okolnosti i broj ljudi koji su se tamo nalazili. Nakon što je oborena na pod i nakon što ju je držao rukom oko koljena, kako je padala, vukao ju je za ruku, odnosno povlačio prema sebi. On je svojom težinom bio na njezinim potkoljenicama. Rekla je okrivljeniku da je liječnica, ne zna da li je razumio. Pitala ga je da li se zove MB, što radi, ali nije ništa odgovarao. Kada je čučnula, bila je s njegove lijeve strane. On kako je ležao na trbuhu se rukama odgurnuo u klečeći položaj i krenuo prema njoj. Mogao je vidjeti cijelo njezino tijelo. Oni su bili obučeni u službenu uniformu narančasto-crne boje s fluorescentnim dijelovima. Ona mu je pristupila zato što je imala dopuštenje policije, policija je procijenila da je sigurno. Dok je čučala, a on se krenuo dizati, pogledom ju je otpratio i dignuo se u čučanj. Iz klečećeg položaja je skočio na nju. Njegova obitelj bila je udaljena, stajali su kod ulaza u zgradu, ona s njima nije ništa pričala. On je travu gurao u usta, a da li je jeo ne zna. On ju je obgrlio rukama oko koljena, kako je to bilo iza zgloba, ona je pala. Poluga je bila takva da ju je sama sila srušila na leđa. Ne zna kakva je bila nakana, ne zna da li je vidio da je ustala, ali kako je on skočio, ona je onda pala. Uspjela se izvući tako što su intervenirali policijski službenici i njega su odvajali. Okrivljenik se smirio tek kada su ga silom odvojili od nje. Niti kada su prišli policijski službenici nije smanjena sila.

10. Iz ispisa dojave od 14. rujna 2025. proizlazi da je Centar 112 dojavio da je LB nazvao da je sin MB agresivan.

11. Iz izvješća Policijske postaje Pula-Pola od 14. rujna 2025. proizlazi da su u 21,23 sati policijski službenici upućeni na intervenciju u [adresa], po dojavi Centra 112 da ih je LB nazvao da je sin MB agresivan. Dolaskom na adresu u [adresa], u 21,30 zatečen je dojavitelj LB. Na mjesto događaja su u 21,50 sati pristigli službenici IJP PU Istarske kao i medicinska ekipa HMS Pula na čelu s dr. IB.

12. Iz medicinske dokumentacije NZZHM Istarske županije za MB u bitnome proizlazi da je pacijent izrazito agresivan. Vidljivo crvenilo i ekskorijacije po prsima, prisutne od prije dolaska HMS, bez većih ozljeda. Pacijent nije u stanju komunicirati, ne smiruje se.

13. Iz medicinske dokumentacije NZZHM Istarske županije na ime IB u bitnome proizlazi da je 15. rujna 2025. pregledana zbog fizičkog napada i da je na lijevom ručnom zglobu vidljivo nekoliko ekskorijacija, a na dorzumu šake nekoliko abrazija.

14. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Ilija Kučinara, proizlazi da je žrtva IB zadobila ozljede oguljotine hrpta lijeve šake i krvni podljev lijeve podlaktice. Oguljotine predstavljaju nespecifične mehaničke ozljede karakterizirane oštećenjem površinskog sloja kože (epidermisa).U konkretnom slučaju gore prikazane oguljotine hrpta lijeve šake, linearne forme, prekrivene mladom krustom, mogle su u okolnostima nekog fizičkog sukoba nastati mehanizmom tangencijalnog/linearnog povlačenja nekog tupo tvrdog mehaničkog sredstva manje kontaktne površine, a što mogu biti nokti ili noktima slično sredstvo. Isto tako nije moguće u potpunosti isključiti mogućnost kako su iste mogle nastati i tangencijalnim/linearnim povlačenjem kože hrpta lijeve šake nekom tupo tvrdom preprekom ili podlogom manje kontaktne površine, kao što su primjerice manje grane, šiblje i slično. Za nastanak ovakvih ozljeda bilo je potrebno djelovanje sile nekog slabijeg intenziteta. Krvni podljevi predstavljaju nespecifične mehaničke ozljede karakterizirane oštećenjem stjenki krvnih žila s posljedičnim prožimanjem okolnog tkiva sa krvlju. U konkretnom slučaju krvni podljev udaljenog dijela lijeve podlaktice svojim karakteristikama upućuje na zaključak kako je, u okolnostima nekog fizičkog sukoba, u prvom redu mogao nastati mehanizmom hvatanja i stezanja rukom i prstima druge osobe za što je bilo potrebno djelovanje sile nekog slabijeg intenziteta. Kako o trenutku nastanka tako i redoslijedu nastanka ozljeda nije moguće zaključivati. Evidentirane ozljede pojedinačno se i u svom zbiru sudsko medicinski kvalificiraju kao tjelesna ozljeda.

15. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka – spec. psihijatra dr. Vesne Jovin proizlazi da okrivljeni MB ne prezentira simptome duševne bolesti, nedovoljnog duševnog razvitka niti nekih drugih težih duševnih smetnji. Sklon je povremeno i prekomjernoj konzumaciji alkohola do razine štetne uporabe. Ponašanje i postupanje okrivljenika u vrijeme počinjenja kaznenog djela je bilo pod odlučujućim utjecajem alkoholiziranosti. Relevantan podatak (nalaz koncentracije alkohola u krvi okrivljenika) upućuje da je isti tempore criminis bio u stanju težeg pijanstva, uslijed kojeg su i njegova sposobnost shvaćanja značenja svojega postupanja kao i njegova mogućnost vladanja svojom voljom bile bitno smanjene. Uslijed sklonosti štetnoj uporabi alkohola postoji vjerojatnost i opasnost (aktualno ne i visokog stupnja) da bi okrivljenik mogao nastaviti s činjenjem (najvjerojatnije ne i težih) kaznenih djela. Potrebno je provesti ambulantno psihijatrijsko liječenje okrivljenika od štetne uporabe alkohola. Okrivljenik je sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se s braniteljem i davati mu upute (raspravno je sposoban).

16. Ispitana na raspravi 20. siječnja 2026. dr. Vesna Jovin je navela da je podatak od 2,2 promila u krvi dobila iz psihijatrijske dokumentacije jer je okrivljeniku vađena krv odmah pri njegovom dolasku, vrlo brzo nakon intervencije. On je pregledan u 21,50 sati na odjelu hitne pomoći u ambulantnom vozilu. Nema podataka da on nije dobro čuo, međutim, bio je bitno smanjeno ubrojiv što se tiče vladanja svojom voljom i shvaćanja značenja svojeg postupanja. Tempore criminis dok je bio pri svijesti kod dolaska bio je u kontaktu, nije bio u stanju zanesene svijesti, ali nije bio voljan komunicirati. Što se sluha tiče, nije decidirano navedeno, ali kada se napiše da nije bio voljan komunicirati, to znači da nije htio komunicirati. Navela je i da okrivljenik nije ovisnik o alkoholu već ga koristi po tipu štetne uporabe što znači da količina i učestalost konzumacije nisu takve da bi došlo do razvoja ovisnosti, ali kod konzumacije alkohola, posebno prekomjerne, ponašanje postaje neprihvatljivo i neodgovarajuće, što se u konkretnom slučaju dogodilo. Na upit branitelja kolika je brzina eliminacije alkohola iz organizma unutar sat vremena, vještakinja navodi od 0,15 do 0,20 mg. Na daljnji upit branitelja kada bi u organizmu okrivljenika bila utvrđena koncentracija alkohola od 2,5 g/kg i viša, vještakinja navodi da bi se onda radilo o težem pijanstvu. Navela je da pretpostavlja da je njemu vađena krv odmah, ali nema točnih podataka, a da se ti podaci mogu pribaviti iz bolnice, na način da se traži se obrazac AOK1 i AOK2 koji se mora ispuniti kad se u bolnici vadi krv pa se onda iz toga može točno retrogradno izračunati koncentracija alkohola u krvi.

17. S obzirom na navode vještaka dr. Vesne Jovin ispitane na raspravi 20. siječnja 2026. zatražena je za okrivljenika medicinska dokumentacija kako bi se točno utvrdilo kada mu je vađena krv radi izračuna retrogradne koncentracije alkohola u krivi, a posljedično i utvrđivanja ubrojivosti tempore criminis.

18. U dopuni nalaza i mišljenja od 12. ožujka 2026. koja je vještakinja sačinila nakon pribavljene dodatne medicinske dokumentacije za okrivljenika, vještakinja je s obzirom na označeno vrijeme uzimanja uzoraka krvi/urina na analizu (14. rujna 2025. u 22.45) izračunom utvrdila da je tempore criminis koncentracija alkohola u krvi okrivljenika iznosila 2.35 g/kg računajući u forenzici s uobičajenim faktorom brzine eliminacije od 0,15 h/kg/h, a da konzumirana marihuana (večer prije predmetnog događaja) nije bila od utjecaja na ubrojivost okrivljenika tempore criminis.

19. Okrivljenik je putem branitelja dostavio mišljenje stalnog sudskog vještaka dr.sc. Valtera Stemberga od 14. ožujka 2026. koji je sud u postupku pročitao, a koji je analizirala i vještakinja dr. Vesna Jovin te uzimajući u obzir navode dr.sc. Valtera Stemberga dala nalaz i mišljenje.

20. U nalazu je dr. Stemberga naveo da je okrivljeniku uzet uzorak radi laboratorijske analize alkohola, no nije analizirana koncentracija alkohola u mokraći niti je učinjeno uzastopno određivanje alkohola u krvi nakon proteka vremena od jednog sata pa individualni tijek apsorpcije i eliminacije alkohola nije bilo moguće objektivno utvrditi. Dostupni i navedeni podaci ne omogućuju pouzdan zaključak o tome je li u vrijeme događaja apsorpcijska faza bila završena, a takvu mogućnost ne isključuju te uz pretpostavku da laboratorijski utvrđena koncentracija alkohola odgovara stvarnoj koncentraciji u trenutku uzorkovanja, tada se u predmetnom slučaju ne može isključiti primjena većeg eliminacijskog faktora ß60 od onoga korištenog u dopuni psihijatrijskog nalaza i mišljenja. Faktor ß60 u kontekstu Widmarkove formule predstavlja brzinu eliminacije alkohola organizma izraženu u promilima po satu. Oznaka "β" odnosi se na vremenski interval od 60 minuta (jedan sat). Brzina eliminacije varira od osobe do osobe, a u vještačenjima u kaznenim predmetima se u pravilu koristi najmanji mogući β60 od 0,10 g/kg/h a može se u određenim slučajevima koristiti prosječna vrijednost β60 od 0,15 g/kg/h. Kod osoba β60 je individualno različit, a kod kroničnih konzumenata alkohola eliminacija može biti brža jer kod njih je metabolizam alkohola ubrzan. Relevantne sudsko-medicinske studije (Forensic Science International) navode fiziološki raspon eliminacije od najmanje 0,10 do najviše 0,35 g/kg/h. Granica od 860 od 0,35 g/kg/h je znanstveno prihvaćena kao gornja fiziološka granica kod ljudi. U nekim studijama dobiveni su i znatno viši opaženi rasponi 860 od 0,35 g/kg/h (K i L), ali takvi znatno viši rasponi nisu vrijednosti faktora ß60 koji bi trebalo uzimati kao standardni ß60 za retrogradni proračun u kaznenom postupku jer predstavljaju medicinski raritet. Najveći ß60 koji danas tipično koristi kao sudsko-medicinska gornja granica u smjernicama za retrogradni proračun je najčešće 0,25 g/kg/h), a u nekim pristupima do 0,29 g/kg. Budući da u konkretnom slučaju individualni eliminacijski faktor ß60 nije objektivno utvrđen, a raspoloživi podaci ne isključuju završetak apsorpcijske faze u vrijeme događaja kod imenovanog okrivljenika, za kojeg u dokumentaciji postoje podaci koji upućuju na štetnu uporabu alkohola, vrijednost ß60 od 0,35 g/kg/h ne može se isključiti. Prema čl. 15. Pravilnika (NN 86/2014), rezultati analize alkohola izražavaju se u g/kg na dvije decimale. U dostavljenoj dokumentaciji koncentracija alkohola u krvi nije iskazana na dvije decimale, a iz tako iskazanog podatka nije moguće sa sigurnošću utvrditi je li stvarna izmjerena vrijednost iznosila 2,20 g/kg ili neku višu vrijednost do 2,29 g/kg. U slučaju da je koncentracija alkohola u uzorku krvi bila 2,29 g/kg, a da se alkohol u organizmu ispitanika nalazio u fazi eliminacije tada bi retrogradnim proračunom s faktorom β60 0,29 g/kg/h u vrijeme inkriminiranog događaja dana 14. rujna 2025. godine oko 21:40 najviša koncentracija alkohola u krvi bila 2,60 g/kg. U slučaju da je koncentracija alkohola u uzorku krvi bila 2,29 g/kg, a da se alkohol u organizmu ispitanika nalazio u fazi eliminacije tada bi retrogradnim proračunom s faktorom β60 0,35 g/kg/h sati najviša koncentracija alkohola u krvi u vrijeme inkriminiranog događaja dana 14. rujna 2025. godine oko 21:40 bila oko 2,67 g/kg. Kod koncentracija alkohola od 2,60 g/kg 2,67 g/kg u krvi većina osoba nalazi se u teško pijanom stanju.

21. Ispitana na raspravi 16. ožujka 2026. vještakinja dr. Vesna Jovin je navela da obično u laboratorijskim nalazima ne piše 0, a da li je bilo 2,2 g/kg ili 2,29 g/kg to ne može reći. Navodi da dr. Stemberga inzistira da to bude na decimale, traži da se vadi krv 2 puta, jednom odmah, a jednom nakon proteka sat vremena, što se u praksi nikad ne radi, a sve kako bi se utvrdilo je li alkohol bio u fazi eliminacije ili resorpcije. To je način na koji dr. Stemberga radi nalaz, a u slučaju da je bilo kombinirano vještačenje, ostalo bi na njoj da iz tih svih mogućnosti utvrdi koja bi bila medicinski najprihvatljivija, s obzirom na ponašanje okrivljenika koje ona utvrđuje na osnovi ponašanja i motoričkih sposobnosti koje su bile očuvane. U slučaju da je raspolagala s navedenim nalazom i mišljenjem i u trenutku kada je sačinjavala svoj, jednako bi zaključila, a to je da je okrivljenik bio u srednjem stupnju pijanstva na granici težeg stupnja te da su njegove sposobnosti bile bitno smanjene. Naime, isti je zatečen kako je ležao na travi, prethodno je intervenirala policija iz čega proizlazi da je bio vrlo pokretljiv i vrlo agresivan. Iz ležećeg položaja je mogao kleknuti sam, iz kojeg položaja je skočio na oštećenu, a to su stvari koje čovjek u teškom pijanstvu ne može raditi s psihijatrijskog aspekta. Okrivljenik kada je zaprimljen u bolnicu je primio ampulu dormicuma, to je lijek iz skupine hipnotika, injekcija koja jako sedira, a koju je primio još u kolima hitne pomoći, a s kojom se samo "nešto" smirio, da bi ga prilikom zaprimanja na hitnu psihijatriju dali još jednu dozu haldola, najjačeg psihotika kojeg se daje agresivnim duševnim bolesnicima i ostalima koji su potencijalno agresivni jer jako sedira (ošamuti i ruši dolje). Naime, kod teško pijanih ljudi, a to je gledala 26 godina, obično se iste unosi na odjel, nema samostalnog hodanja, skakanja, klečanja, mora ih se buditi, a ne da su motoričke snage još uvijek očuvane na način da ga mora svladati interventna policija. 0,35g/kg je granica koja se koristi za izračun faktora kod kroničnih alkoholičara i kod pretilih ljudi, a tako piše i u nalazu dr. Stemberge, što nije slučaj kod okrivljenika, on je krupnije građen, ali je u trenutku kada je zaprimljen u pritvor imao 90kg na svojih 173 cm visine. Ne radi se o masi npr. 120-150kg ili o nekom body builderu s velikom masom mišića. 2,69g/kg je teško pijano stanje u kategoriji, ali na samom početku jer je 2,5g/kg granica, ali to je pod uvjetom da je uzet faktor 0,35g/kg i da nije 2,2g/kg nego 2,29g/kg što je eliminacija. Na upit branitelja može li isključiti da se teško pijana osoba samostalno može dignuti na koljena iz ležećeg u klečeći u položaj odgovorila je da osoba u teškom pijanom stanju izgubila ravnotežu i vratila se u ležeći položaj, a ne da bi nekog hvatala da netko na taj način padne. Na daljnji upit branitelja od kuda crpi podatak da je okrivljenik bio agresivan prije predmetnog događaja odgovorila je da je taj podatak utvrdila iz iskaza svjedoka FB, medicinske sestre, koja je rekla da je pacijent bio izrazito agresivan i da su pozvali u pomoć interventnu policiju koja je već bila na mjestu događaja.

22. Da je okrivljenik rukama uhvatio liječnicu IB za koljena, kojom prilikom je ista pala na pod leđima, te dok je ležala na podu, legnuo preko njezinih potkoljenica i čupao je za ruku, a kojom prilikom je ista zadobila oguljotine hrpta lijeve šake i krvni podljev lijeve podlaktice, koje ozljede su lake naravi proizlazi iz iskaza oštećene koji iskaz sud cijeni istinitim i uvjerljivim jer je u skladu s ostalim dokazima provedenim u postupku, a da je prilikom postupanja okrivljenika ista zadobila tjelesne ozljede proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Ilije Kučinara. Da se događaj odvio upravo na opisani način posebno ne spori niti okrivljenik prilikom iznošenja obrane samo navodi da se ničega ne sjeća.

23. Stoga je u provedenom dokaznom postupku utvrđeno da okrivljenik uslijed pružanja medicinske pomoći od strane liječnice Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, liječnicu BB onemogućio u pružanju pomoći dok je nad njime pokušala izvršiti pregled zbog psihičke rastrojenosti uslijed prekomjerne konzumacije alkoholnih pića te rukama uhvatio liječnicu IB za koljenakojom prilikom je ista pala na pod leđima te dok je ležala na podu, legnuo preko njezinih potkoljenica i čupao je za ruku, a kojom prilikom je ista zadobila oguljotine hrpta lijeve šake i krvni podljev lijeve podlaktice, koje ozljede su lake naravi.

24. Ono što je sporno i valja utvrditi je li okrivljenik bio svjestan da se radi o zdravstvenom djelatniku, a što je bitno obilježje kaznenog djela iz čl.315.a. st. 2. KZ/11 za koje se tereti. Naime, sud je na temelju suglasnih iskaza ispitanih svjedoka IB, JB i FB, utvrdio da je na mjestu događaja bila policija, kao i da je doktorica došla na lice mjesta zajedno s OB i FB koji su pristigli u kolima hitne pomoći. Okrivljenik prilikom iznošenja obrane navodi kako je oštećena nosila traperice, da mu je to rekla mama. Po stavu suda neosnovani su navodi da bi oštećenica bila obučena u traperice jer je ista prilikom ispitivanja na sudu navela da su bili obučeni u službenu uniformu narančasto-crne boje s florescentnim dijelovima, kao i da je okrivljenik mogao vidjeti cijelo njezino tijelo. Dakle, s obzirom da su bili obučeni u uniformi, liječnica nije mogla biti odjevena u traperice, a na fotografiji list 90 na kojoj je oštećena slikala ozljede, iako fotografija nije snimljena u boji, vidi se na koljenima crna boja što u ide u prilog iskazu oštećene da su imali uniformu narančastu crne boje. Nadalje, oštećena je pristupila okrivljeniku, pokušala s njim razgovarati i rekla mu je da je liječnica pa je na temelju svega navedenog sud utvrdio da je okrivljenik bio svjestan da se radi o zdravstvenom djelatniku.

25. Naime, kada se uzme u obzir da je okrivljenik rukama uhvatio oštećenu za koljena, kojom prilikom je ista pala na pod leđima, a dok je ležala legnuo preko njezinih potkoljenica i čupao je za ruku, a koja je kao službena osoba provodila radnje u okviru svoga posla, da je intervenirala policija na način da su okrivljenika maknuli od oštećenice, zaključuje se da je takvom radnjom okrivljenik počinio prisilu odnosno počinio kazneno djelo prisile prema zdravstvenom djelatniku.

26. Imajući u vidu ukupnu dinamiku događaja, dob okrivljenika u vrijeme počinjenja kaznenih djela te obrazovanje okrivljenika, sud je uvjerenja da je okrivljenik prilikom činjenja kaznenog djela bio svjestan da je njegovo djelo zabranjeno i da je htio njegovo počinjenje odnosno da je postupao s izravnom namjerom.

27. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Vesne Jovin proizlazi da je relevantan podatak (nalaz koncentracije alkohola u krvi okrivljenika) upućuje da je isti tempore criminis bio u stanju težeg pijanstva uslijed kojeg su i njegova sposobnost shvaćanja značenja svojega postupanja, kao i njegova mogućnost vladanja svojom voljom bile bitno smanjene, međutim sud je utvrdio da je okrivljenik je bio svjestan te postupao s ciljem da spriječi doktoricu u obavljanju njezine djelatnosti, nakon što se prekomjernom konzumacijom alkohola doveo u stanje bitno smanjene ubrojivosti.

28. Okrivljenik je putem branitelja istaknuo primjedbu na nalaz i mišljenje vještaka i iskaz vještaka navodeći da je vještakinja iskazala da se njezin nalaz i mišljenje temelji na činjenici da je okrivljenik bio fizički agresivan i prije inkriminiranog događaja. Obrana smatra da iz podataka u spisu i iz provedenog dokaznog postupka, a posebice iz izvješća djelatnika policije ne proizlazi da je isti bio fizički agresivan, već proizlazi da je ležao na podu i jeo travu, radi čega policija po dolasku nije imala potrebu za intervencijom. Smatra da prema sadašnjem stanju predmeta proizlazi da okrivljenik tempore criminis nije bio fizički agresivan već je samo izveo jednu radnju, a koja ga je u klečećem položaju oštećenu uhvatio u predjelu noga zbog čega su oboje pali, a što vještakinja i potvrđuje kao gubitak ravnoteže, a ne kao posljedicu pijanstva. Obrana navodi da je vještakinja sama izračunala stupanj alkoholiziranosti okrivljenika tempore criminis, međutim, nakon što je obrana dostavila u spis alternativno vještačenje, a koje ide u prilog okrivljeniku, vještakinja je prihvatila kao točan, upravo od strane obrane dostavljen nalaz i mišljenje vještaka.

29. Protivno stavu obrane, vještakinja svoje mišljenje nije temeljila samo na činjenici da je okrivljenik bio agresivan prije inkriminiranog događaja, već je nalaz temeljila uzimajući u obzir sve činjenice i okolnosti iz kaznenog predmeta pa je tako uzela u obzir činjenicu da je okrivljenik zatečen kako je ležao na travi, prethodno je intervenirala policija iz čega proizlazi da je bio vrlo pokretljiv i vrlo agresivan, a što proizlazi iz iskaza oštećene i medicinske dokumentacije. Nadalje je navela da je iz ležećeg položaja mogao kleknuti sam, a iz kojeg je položaja skoknuo na oštećenu, a da je to teško kod teško pijanih ljudi koji se obično unose na odjel i da kod njih nema samostalnog hodanja, skakanja, klečanja te ih se mora buditi, a ne da su motoričke snage još uvijek očuvane na način da ga mora svladati interventna policija. Potom je navela da je okrivljenik kad je zaprimljen na odjel primio ampulu dormicuma, injekciju koja jako sedira, a koju je već ranije primio u kolima hitne pomoći s kojom se samo „nešto smirio“ Pojasnila je i zbog čega se u slučaju okrivljenika ne može uzeti eliminacijski faktor 0,35 g/kg, a i sam vještak Stemberga navodi da je 0,35 g/kg/h znanstveno prihvaćena kao gornja fiziološka granica kod ljudi te da se u kaznenim predmetima u pravilu koristi najmanji mogući β60 0,10 g/kg/h. Sud je utvrdio da je vještakinja nalaz i mišljenje dala stručno, u skladu s pravilima struke, dala jasne i razumljive razloge za svoj nalaz i mišljenje, odgovorila je i razjasnila sva pitanja obrane te je po stavu suda vještakinja otklonila mogućnost da bi okrivljenik bio u stanju teškog pijanstva, posljedično i neubrojiv, stoga je sud utvrdio da je okrivljenik prilikom počinjenja kaznenih djela bio bitno smanjeno ubrojiv. S obzirom da je okrivljenik bio ubrojiv iako bitno smanjeno, postupao je s izravnom namjerom, bio je svjestan protupravnosti djela te ne postoje razlozi koji isključuju krivnju stoga su ostvarena i subjektivna obilježja kaznenog djela.

30. Imajući u vidu cjelokupni dokazni postupak, analizirajući sve izvedene dokaze svaki pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud je utvrdio da su kod okrivljenika ostvareni subjektivni i objektivni elementi kaznenog djela iz čl. 315.a st. 2.a KZ/11 u vezi s čl. 315. a st. 2. KZ/11 odnosno da je okrivljenik počinio kazneno djelo činjenično i pravno opisano u izreci ove presude, zbog čega ga je sud proglasio krivim.

31. Pri odabiru vrste i mjere sankcije koju treba primijeniti prema okrivljeniku sud je istom olakotno cijenio da je okrivljenik tempore criminis bio bitno smanjeno ubrojiv, da je doista prilikom predmetnog događaja bio u rastrojenom stanju jer je prinosio ustima travu. Također je okrivljeniku olakotnim cijenio činjenica da je prilikom iznošenja obrane rekao da mu je žao, kao i da se kaje što se sve to dogodilo te je iskazao spremnost da mu se u slučaju osuđujuće presude odredi posebna obveza liječenja od alkohola. Olakotnim je cijenjeno i držanje okrivljenika pred sudom odnosno činjenica da se okrivljenik nakon odluke županijskog suda kojom je preinačena odluka o ukidanju istražnog zatvora, se sam po pozivu suda predao u istražni zatvor.

32. Otegotnim je cijenjena ranija kaznena osuđivanost. Naime okrivljenik je presudom Općinskog suda u Pazinu, K-323/2024 od 23. listopada 2024., pravomoćnom 23. listopada 2024. osuđen zbog kaznenog djela iz čl. 190. st. 2. KZ/11 na godinu dana zatvora s rokom provjeravanja od četiri godine, kao i činjenica da je kazneno djelo počinio u roku provjeravanja.

33. Zakonom je propisano da će se počinitelj kaznenog djela iz čl. 315.a st. 2. KZ/11 kazniti kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

34. Cijeneći ovako utvrđene okolnosti, težinu počinjenog kaznenog djela, stupanj odgovornosti okrivljenika te sve naprijed navedeno, sud je okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i (1) jedan mjesec zbog činjenice da izrečene kazne nisu utjecale na okrivljenika da ga odvrate od ponovnog činjenja kaznenih djela, a kazneno djelo za koje je osnovano sumnjiv počinio je 14. rujna 2025., dakle u razmaku od samo godinu dana po ranijoj presudi.

35. S obzirom da je okrivljenik osuđen na kaznu zatvora veću od 1 (jedne) godine Na temelju čl. 58. st. 1. KZ/11 okrivljenom MB je opozvana uvjetna osuda izrečena presudom Općinskog suda u Pazinu poslovni broj K-323/2024 od 23. listopada 2024., pravomoćnom 23. listopada 2024., zbog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz čl. 190. st. 1. KZ/11. Izvršenim uvidom u e-spis Općinskog suda u Pazinu utvrđeno je da okrivljeniku po navedenoj presudi nije ranije opozvana uvjetna osuda niti je podnesen zahtjev za nepravom obnovom postupka, niti mu je zbog predmetnog kaznenog postupka bila oduzeta sloboda. Stoga je okrivljenom MB na temelju čl. 58. st. 3. KZ/11, čl. 53. u svezi s čl. 51. KZ/11 za kazneno djelo iz čl. 315.a st. 2. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 1 (jednog) mjeseca, za kazneno djelo iz čl. 190. st. 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine te je okrivljeni MB na temelju čl. 51. u svezi s čl. 44 KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1(jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.

36. Okrivljenom MB je na temelju čl. 57. KZ/11 izrečena djelomična uvjetna osuda kojom se određuje da se od zatvorske kazne na koju je okrivljenik osuđen u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci izvršava 7 (sedam) mjeseci, a dio kazne u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci neće se izvršiti ako okrivljenik u roku od 4 (četiri) godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo. Ocjenjeno je da, s obzirom na okrivljenikovu dob te činjenicu da okrivljenik iako kazneno osuđivan, nije ranije osuđivan zbog kaznenog djela s elementima nasilja, pa postoji vjerojatnost da okrivljenik i bez izvršenja cijele kazne, ubuduće neće činiti kaznena djela i da je upravo izrečena djelomična uvjetna osuda, kako prema omjeru i visini neuvjetovanog dijela kazne, koji će se izvršiti, tako i prema visini uvjetovanog dijela kazne te duljini vremena provjeravanja u vremenu od 4 (godine), primjerena težini počinjenog djela i ličnosti okrivljenika.

37. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljenom MB se u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci uračunava oduzimanje slobode, i to od trenutka njegova uhićenja dana 15. rujna 2025. - 20. siječnja 2026., te od 18. veljače 2026. pa nastavno vrijeme koje će provesti u istražnom zatvoru do upućivanja na izvršenje kazne zatvora.

38. S obzirom da iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Vesne Jovin proizlazi da uslijed sklonosti štetnoj uporabi alkohola postoji kod okrivljenika vjerojatnost i opasnost (aktualno ne i visokog stupnja) da bi okrivljenik mogao nastaviti s činjenjem (najvjerojatnije ne i težih) kaznenih djela te da je potrebno provesti ambulantno psihijatrijsko liječenje okrivljenika od štetne uporabe alkohola, okrivljenom MB je ne temelju odredbe čl. 62. st. 2. toč. 5. KZ/11 naložena posebna obveza liječenja odvikavanja od ovisnosti o alkoholu, drogama ili drugih vrsta ovisnosti u terapijskoj zajednici, uz stručnu pomoć nadležnog tijela za probaciju, a može trajati najduže 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude. Ostavljeni rok ovaj sud nalazi mogućim i razumnim, a i sam okrivljenik ga je prihvatio.

39. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP okrivljenom MB nalaže se u roku od 15 (petnaest) dana podmiriti paušalni trošak ovog kaznenog postupku u iznosu od 400,00 eura te troškove vještačenja u iznosu od 1.003,11 eura. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.148. st. 1 ZKP, paušal je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka i imovno stanje okrivljenika te činjenicu da je okrivljenik radno sposobna osoba.

U Puli, 9. travnja 2026.

S u d a c:

Barbara Kancelar

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. ODO u Puli-Pola, K-DO-332/25

2. okrivljeni MB

3. branitelj okrivljenika Siniša Milevoj, odvjetnik iz Pule