REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

Poslovni broj Ovr-410/2026-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

Z A K LJ U Č A K

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Marici Lović, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika – specijalista Ivana Prančića, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja INKASO.HR d.o.o. za naplatu potraživanja, OIB 82925459345, Ulica Lorenza Jägera 5, 31000 Osijek, kojeg zastupa odvjetničko društvo Borić&Toš d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 34, protiv ovršenika RV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Katarina Zrilić, odvjetnica u Splitu, dana 09. travnja 2026.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest dana od dostave ovog zaključka, zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.), protiv ovrhovoditelja pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate pokrenutom kod Financijske agencije od strane ovrhovoditelja na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javni bilježnik Željko Krajina donio dana 26. travnja 2010. pod poslovnim brojem Ovrv-3027/10.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

Obrazloženje

1. Kod ovog je suda zaprimljen prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog ovršenika za odgodu izravne naplate pokrenute kod Financijske agencije od strane ovrhovoditelja na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javni bilježnik Željko Krajina donio dana 26. travnja 2010. pod poslovnim brojem Ovrv-3027/10.

1.2. Ovršenik navodi da je ovrhovoditelj dana 27. kolovoza 2025. zatražio izravnu naplatu na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, donesenom po javnom bilježniku Željku Krajini te da je po navedenom rješenju FINA- a zaplijenila ovršeniku ukupan iznos od 195,11 EUR-a.

1.3. Ovršenik navodi da nije obaviješten o tome da bi imao ikakav dug te da bi trebao neki dug podmiriti, kao niti o nekakvom prijenosu duga na treću osobu – ovrhovoditelja.

1.4. Na koncu, ovršenik ističe i prigovor zastare te predlaže proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, podredno i odgodu izravne naplate.

2. Zaključkom od 06. ožujka 2026. sud je pozvao ovrhovoditelja da se u roku od 3 dana očituje na predmetni prijedlog ovršenika.

3. U očitovanju na prijedlog ovršenika, ovrhovoditelj navodi da je dana 17. lipnja 2025. sklopio s prednikom, Autus ulaganja d.o.o. u stečaju, ugovor o ustupu tražbine kojim da je preuzeo tražbine prednika koje su se prodavale putem javnog nadmetanja u stečajnom postupku nad prednikom pred Trgovačkim sudom u Zagrebu (pod poslovnim brojem St-2581/2023). Između ostalih da je preuzeta i tražbina prema ovršeniku RV.

3.1. Ovrhovoditelj navodi da, sukladno članku 84. Zakona o obveznim odnosima, primatelj ima prema dužniku ista prava koja je ustupitelj imao prema dužniku do ustupanja. Osim glavne tražbine, na ovrhovoditelja da su prešla i sva sporedna prava, kao što su kamate i troškovi ovršnog postupka, a sve sukladno članku 81. Zakona o obveznim odnosima.

3.2. Ovrhovoditelj navodi da je predmetno rješenje o ovrsi, koje da je postalo pravomoćno i ovršno dana 19. lipnja 2010., prvi put dostavio FINA-i na postupanje dana 17. prosinca 2012. godine, čime da je zastara prekinuta po prvi put. Za vrijeme dok je osnova bila aktivna na FINA-i i uvrštena u očevidnik zastara da nije niti tekla. Osnova da se nalazila u očevidniku i tražbina da se pokušavala naplatiti sve do stupanja na snagu članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, tj. dana 04. kolovoza 2018., kada je isknjižena iz očevidnika. Nakon toga ovrhovoditelj da je dana 28. kolovoza 2025. iznova aktivirao prisilnu naplatu predmetne tražbine, čime da je iznova prekinuta zastara, a koja da opet ne teče obzirom da je ovrha aktivna na FINA-i.

3.3. Ovrhovoditelj se poziva i na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1027/2021, od 03. svibnja 2022., iz koje da proizlazi da zastara ne može teći za vrijeme dok je osnova za plaćanje zavedena u očevidniku. Navedeno da je potvrđeno i nizom odluka županijskih sudova diljem Hrvatske i to: presudom Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-282/2025, od 10. ožujka 2025., presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3244/2024 od 17. rujna 2024., Presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1900/2022 od 14. ožujka 2023., Presuda Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-813/2022 od 10. siječnja 2023. godine.

3.4. Ovrhovoditelj na koncu navodi i da se protivi prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, jer da ovršenik nije dokazao kakva bi mu mogla šteta nastati, niti da mu prijeti teško nadoknadiva šteta. Člankom 65. Ovršnog zakona da je propisano da ovršenik navedeno mora dokazati, dok paušalni prigovori koje da ovršenik u ovom postupku ističe nisu nikakav dokaz vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete

4. U slučaju izvansudske ovrhe na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, primjenjuju se odredbe članka 284. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.).

4.1. Odredbom članka 284. stavka 5. Oz-a propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

5. Odredbom članka 53. stavka 1. OZ-a propisano je da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

6. Odredbom članka 50. stavka 1. točke 7. OZ-a propisano je da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu i ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika.

7. Odredbom članka 50. stavka 1. točke 11. OZ-a propisano je da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu i ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

8. Nadalje, odredbom članka 55. stavka 1. i 2. OZ-a pripisano je kao slijedi: (1) Ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka. (2) Ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku. Ako žalbu prihvati, postupit će u skladu s odredbom članka 54. stavka 3. ovoga Zakona, a ako je ne prihvati, uputit će ovršenika na parnicu.

9. U konkretnom slučaju ovrhovoditelj je osporio postojanje žalbenih razloga koje ovršenik ističe, a ovršenik osnovanost tih razloga nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 55. stavak 2. OZ-a), uslijed čega je trebalo primjenom odredbe članka 55. stavka 1. OZ-a odlučiti kao u izreci predmetnog zaključka.

10. Nadalje, ovršenik je podnio i prijedlog za odgodu ovrhe.

11. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je da sud na prijedlog ovršenika može odgoditi ovrhu ako su za to ispunjene pretpostavke predviđene stavkom 1. tog članka, i to: ako postoji zakonski razlog za odgodu i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

12. U konkretnom slučaju predmetni zahtjev za izravnu naplatu podnesen je u kolovozu 2025., a ovršenik je u ožujku 2026. podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, navodeći da mu je zaplijenjen iznos od 195,11 EUR te da mu prijeti nastupanje nenadoknadive štete, ukoliko sud ne odgodi izravnu naplatu. U odnosu na spomenute navode ovršenika, treba navesti da odgoda ovrhe ne znači deblokadu računa, već znači odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava (s kojima ovršenik ni unatoč odgodi ne bi mogao raspolagati). Nadalje, skreće se pozornost i na odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-259/2018-2 od 21. lipnja 2018. u kojoj se, između ostalog, navodi i kako slijedi: Prema mišljenju ovog žalbenog suda, kada se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe naplatiti svoju tražbinu od ovrhovoditelja. U konkretnom slučaju, ovršenik niti ne tvrdi da se u slučaju uspjeha u parnici na koju je upućen ne bi mogao naplatiti od ovrhovoditelja u postupku protuovrhe. Stoga, imajući u vidu sve navedeno, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, propisane odredbom članka 65. OZ-a, uslijed čega je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu 09. travnja 2026.

S U D A C:

Marica Lović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek. Protiv rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave pisanog prijepisa ovog rješenja, a podnosi se nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA:

- ovrhovoditelju

- ovršeniku

- u spis