REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-3254/2023-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tomislavu Krušlinu, uz sudjelovanje Andreje Fortunić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ŽŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Mariu Boniću, odvjetniku iz Zagreba, Gredička 23, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, zastupanog po DŽ, službenoj osobi, radi utvrđivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, 9. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja, KLASA: UP/II-562-02/23-01/147, URBROJ: 522-4/1-1-2-23-8 od 31. svibnja 2023. i priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida po osnovi psihičke bolesti PTSP-a i trajne promjene osobnosti F62.0.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem Ministarstva hrvatskih branitelja, KLASA: UP/II-562- 02/23-01/147, URBROJ: 522-4/1-1-2-23-8 od 31. svibnja 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, KLASA: UP/I-562-01/22-001/346, URBROJ: 251-09-51-1-22-16 od 13. prosinca 2022. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za priznavanjem statusa HRVI na temelju bolesti psihe (F62.0), kralježnice, koljena i ramena.

2. Tužitelj u tužbi osporava rješenje tuženika i zaključke vještaka iz provedenog upravnog postupka, smatrajući da ispunjava kriterije za priznavanje statusa Ža. Obrazlaže da je psihičke tegobe osjetio još u postrojbi, a naknadno je odbijao tražiti psihijatrijsku pomoć zbog straha od gubitka zdravstvene sposobnosti. Nakon višegodišnjih tegoba, izazvanih ratnom traumom, ratnim sjećanjima i somatskih smetnji, kao i problema sa zdravljem djece, njegove tegobe su eskalirale te se od 2022 kontinuirano liječi od psihičkih tegoba iz kruga PTSP-a u komorbiditetu s drugim psihičkim bolestima, a dijagnosticirana mu je trajna promjena osobnosti (F62.0). Tužitelj smatra potrebnim provesti vještačenje radi razjašnjenja spornog pitanja jesu li njegove psihičke tegobe posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu i opravdavaju li priznavanje statusa Ža. Predlaže poništiti osporeno rješenje i priznati mu status HRVI-a po osnovi PTSP-a i trajne promjene osobnosti (F62.0).

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbene navode. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis upravnog postupka dostavljen uz odgovor na tužbu, provedeno je sudsko-medicinsko vještačenje po vještaku psihijatrijske struke te je održana rasprava uz sudjelovanje sudskog vještaka.

6. Prema članku 12. stavku 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj 121/17, 98/19 i 84/21; dalje: ZHB) hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog: a) rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, b) zatočeništva u neprijateljskom zatvoru, logoru ili drugom neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili c) bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Prema članku 57. stavku 1. ZHB oštećenjem organizma smatra se oštećenje nastalo kao posljedica rane, ozljede ili bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kod zatočenika u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Radi ostvarivanja prava iz ZHB-a hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata razvrstavaju se, prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset skupina.

Prema članku 181. ZHB činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja liječničkog vijeća iz članka 182. ZHB-a.

7. Iz podataka spisa upravnog postupka proizlazi da je tužitelj podnio zahtjev za priznavanje statusa Ža po osnovi psihičke bolesti (F62.0), bolesti kralježnice, koljena i ramena. Povodom zahtjeva tužitelja pribavljen je nalaz i mišljenje prvostupanjskog liječničkog vijeća koje je utvrdilo da bolesti psihe, kralježnice, koljena i ramena predstavljaju bolesti koje se ne uzimaju u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma. Na osnovi takvog nalaza i mišljenja, prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja. Povodom žalbe tužitelja, u drugostupanjskom postupku pribavljen je nalaz i mišljenje žalbenog liječničkog vijeća koje je utvrdilo da kod tužitelja ne postoje bolesti (bolesti psihe, kralježnice, koljena i ramena) koje se uzimaju kao osnova za priznavanje postotka oštećenja organizma. Prema obrazloženju žalbenog liječničkog vijeća, uvidom u obilježja ratnog puta i priložene medicinske dokumentacije razvidno je da je branitelj (tužitelj) psihijatrijsko liječenje započeo u lipnju 2022. pod dijagnozom trajnih promjena osobnosti F62.0 i anksiozno depresivnog poremećaja F41.2. Premda konceptualizirana u dijagnozi trajnih promjena osobnosti, u dostupnoj dokumentaciji se opisi i karakteristike simptomatike psihičkog stanja poglavito referiraju na okupiranost realitetnim i obiteljskim problemima uz prominenciju nespecifične simptomatike koja velikim dijelom pripada anksiozno depresivnom poremećaju koji se sukladno vremenu postavljanja dijagnoze ne može dovesti u vezu sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH-a uz navođenje kauzaliteta opisanih egzogenih situacija i prezentiranih simptoma. Od posttraumatske simptomatike, bez opisa traumatskih situacija, navode se sjećanja na rat koja remete proces spavanja. Sukladno navedenom bolest psihe u smislu trajnih promjena osobnosti ne može se dovesti u svezu sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH-a. Problematika vezana uz bolest kralježnice, koljena i ramena se, sukladno dokumentaciji i vremenu početka liječenja, uvažavajući i druge faktore poput padova i obiteljskog nasljeđa, ne može dovesti u svezu sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH-a budući da branitelj nije proveo kontinuirano u ratu dvije godine niti raspolaže potvrdom o okolnostima stradavanja.

8. Uzimajući u obzir tužbene prigovore koji su isključivo bili vezani uz zaključke vijeća vještaka u odnosu na psihičke tegobe, sud je radi razjašnjenja spornog pitanja odredio sudsko-medicinsko vještačenje po vještaku psihijatrijske struke, prof. prim. dr. sc. Ninoslavu Mimici.

9. Sudski vještak u pisanom nalazu i mišljenju, nakon iznošenja relevantnih podataka, uključujući i medicinsku dokumentaciju za tužitelja, te obavljanje osobnog pregleda tužitelja, navodi da je tužitelj bio dragovoljac Domovinskog rata, da je u ratu proveo ukupno oko 5 mjeseci (od 01. prosinca 1991. do 01. ožujka 1992., od 01. ožujka 1993. do 27. travnja 1993.) te je bio izložen različitim egzistencijalno ugrožavajućim situacijama, što rat kao oružani sukob sam po sebi nosi. U periodu od svibnja 1993. pa do lipnja 2022. nije tražio liječničku pomoć poradi psihijatrijskih tegoba. Prvi pregleda kod psihijatra učinjen je 29.06.2022., kada se postavlja dijagnoza trajne promjene ličnosti (F62.0) i anksiozno-depresivni poremećaj (F41.2). U periodu između radio je kao profesionalni vozač, a kasnije kao portir u Zagrebačkom holdingu. Liječen je kratko u dnevnoj bolnici (2. do 8. rujna 2022.), a potom još 4 puta ambulantno tijekom 2022. Tijekom 2023. godine bio je kod psihijatra u 8 navrata i jednom je kratko hospitaliziran (21. i 28. veljače 2023.) u dnevnoj bolnici. U više navrata (npr. 3. siječnja 2023., 14. siječnja 2023., 4. veljače 2023.) dolazio je psihijatru i poradi nepovoljnih egzogenih situacija koje nisu bile direktno uzročnoposljedično vezane za sudjelovanje u Domovinskom ratu. Dana 17.05.2023. učinio je psihologijsko testiranje koje je ukazalo na aktualno naglašene depresivno-anksiozne i somatizacijske simptomatike, uz pozitivne simptome na PTSP. U spisu nema nalaza psihijatra tijekom 2024., a u 2025. godini bilježi se jedan kontrolni pregled 14. travnja 2025. u kojemu se navodi da se žali na glavobolje, da mu se vrti u glavi, da osjeća stalan nemir, bezvoljnost, osjeća košmar u glavi, da se sve više povlači od drugih, da od rata ima probleme sa spavanjem, noćne more, sanja avione i tenkove i ratne suborce. Navodi i egzistencijalnu i realitetnu problematiku koja dodatno komplicira stanje. Iz potvrde Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a grada Zagreba od 9. listopada 2024. razvidno je da se tužitelj uključio u rad udruge pred pola godine. Zaključno, sudski vještak navodi da je tužitelj 29 godina više-manje zadovoljavajuće radno i socijalno funkcionirao, radio različite poslove i svo to vrijeme nije psihijatrijski liječen. Javljanje psihijatru 2022. godine uveliko je uvjetovano realitetnim i obiteljskim problemima, a dijagnosticirani anksiozno-depresivni poremećaj i naknadno liječenje ne može se dovesti u vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Stoga, sudski vještak odgovara da se psihičko oboljenje kod tužitelja (trajne promjene ličnosti, F62.0) ne može uzročnoposljedično povezati sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu.

10. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju sudskog vještaka, a sudski vještak se na raspravnom ročištu očitovao na iznesene prigovore.

10.1. U odnosu na prigovor tužitelja da prema medicinskoj dokumentaciji godinama unatrag ima simptome poremećaja spavanja, noćnih mora i psihičke nestabilnosti koje povezuje s ratnim događanjima i da je kod dijagnoze F62.0. karakteristično odgođeno javljanje i dugotrajan razvoj simptoma nakon traumatskog događaja, s time da Pravilnik (Pravilnik o načinu imenovanja i metodologiji rada liječničkih vijeća u postupku ostvarivanja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, „Narodne novine“ broj 118/21; dalje: Pravilnik) ne uvjetuje uzročno- posljedičnu vezu početkom liječenja, vještak Mimica je obrazložio da tužitelj nema izvornu dokumentaciju o svojim problemima sa spavanjem, čestim buđenjima i povremenim noćnim morama koje traju godinama, već je to samo jedan anamnestički navod koji se citira u nalazu psihijatra 13. ožujka 2023. Također, nije točna tvrdnja tužitelja da je za dijagnozu F62.0. (trajne promjene ličnosti nakon katastrofičnog događaja) tipično da se simptomi javljaju odgođeno i nakon dugo vremena. Suprotno tome, za ovu dijagnozu je potrebno imati simptome koji dugotrajno traju i onda se tek ova dijagnoza nakon dvije godine vremena može postaviti. Tužitelj implicira da se simptomi mogu javiti puno godina nakon proživljene traume, što je u teoriji točno, ali se ne odnosi na slučaj tužitelja.

10.2. U odnosu na tvrdnje tužitelja o dugotrajnoj izloženosti egzistencijalnoj ugrozi, potvrđenoj službenim vojnim evidencijama, i njezinom uzročnom djelovanju u razvoju trajnih promjena ličnosti, vještak je naveo da je tužitelj prema evidenciji o ratnom putu bio izložen raznim zbivanjima. No, po prestanku sudjelovanja u Domovinskom ratu bilježi se uredno funkcioniranje tužitelja, kako profesionalno, tako i socijalno i obiteljski kroz dugi niz godina. To je razlog zbog kojeg sudjelovanje u ratnim događanjima nije uzrok trajnih promjena ličnosti, jer nije bilo psihičkih posljedica takvog sudjelovanja, i onda psihijatrijskog liječenja istih. Na zaključak vještaka ne utječu niti navodi prigovora u kojima se tužitelj poziva na nalaz psihologa od 17. svibnja 2023., jer dugogodišnje smetnje spavanja, noćne more i anksiozno- depresivnu simptomatiku nisu objektivno dokazane sve do 2022. godine. Što se tiče nalaza psihologa, vještak Mimica napominje da je psihologijsko testiranje samo jedan od elemenata za postavljanje dijagnoze i nikako samo po sebi ne može biti dostatno, jer psiholog nije liječnik i nije završio medicinski fakultet.

10.3. U odnosu na obiteljske prilike tužitelja kao jedan od uzroka nastanka psihičkih smetnji, vještak navodi da je iz medicinske dokumentacije vidljivo da su osnovne smetnje tužitelja anksiozno-depresivne, što se može povezati sa neželjenim događajima koje je tužitelj višekratno proživljavao u svom civilnom životu. Tužitelj je i tjelesni invalid jer je u tri navrata stradao na poslu, a navodi se da je bio operiran i liječen (kralješnica, koljeno i rame). Vještak Mimica se ne slaže s tvrdnjom tužitelja da neželjeni životni događaji ne utječu na psihičko zdravlje, na čemu tužitelj inzistira. Vještak ukazuje da su obiteljske prilike tužitelja jedan od uzroka njegovih smetnji, u više navrata (npr. 3. siječnja 2023., 14. siječnja 2023., 4. veljače 2023.) dolazio je psihijatru radi nepovoljnih egzogenih (vanjskih) situacija koje nisu bile povezane s Domovinskim ratom. U slučaju tužitelja, činjenica da je isti sudjelovao u Domovinskom ratu 1991. – 1992., a prvi puta se javlja zbog psihičkih smetnji 2022., ukazuje da simptomi ili nisu postojali ili su bili vrlo blagi. Cjelokupno socijalno funkcioniranje tužitelja po izlasku iz Domovinskog rata ukazuje na uredno, zadovoljavajuće funkcioniranje, a ne ukazuje na tešku psihičku bolest uzrokovanu ratnim traumama. Također, tužitelj je kao profesionalni vozač i kao obični vozač prolazio kroz određene medicinske pretrage i dobivao dozvolu za nastavak svog rada kroz određeno vrijeme. Tek je relativno nedavno otišao u invalidsku mirovinu unazad četiri godine, ostvario je preko 20 godina radnog staža.

10.4. U odnosu na prigovore tužitelja o važnosti vremenskog perioda između ratnih događanja i pojave simptoma psihičkih tegoba, vještak Mimica navodi da je uobičajeno da se PTSP javlja kao akutna reakcija na izvan uobičajeni stres, kao akutna reakcija koja se mjeri u danima, eventualno mjesecima, Po protoku vremena dolaze novi događaji koji polako istiskuju traumatski događaj, koji se gura u zaborav i koji s vremenom blijedi i nestaje. Ono što tužitelj govori moguće je, ali je najčešće vezano uz neku ponovnu pobudu (okidač), recimo nakon 20 godina netko će se prisjetiti onoga što se dogodilo jer se ponovno dogodio isti ili sličan događaj koji je pobudio sjećanje na prethodnu traumu, ali u ovom slučaju toga nema. U odnosu na upit tužitelja o tome da su obiteljske prilike dovele do psihičkih tegoba tužitelja, vještak Mimica je pojasnio da nije rekao da su isključivo i samo obiteljske prilike dovele do psihičkih tegoba tužitelja već su one samo dio njegovih ukupnih nepovoljnih civilnih događaja u koje spadaju, recimo, i tri nesreće na poslu i posljedično liječenje tjelesnog invaliditeta.

11. Zaključak je suda da je sudski vještak, nakon razmatranja svih relevantnih podataka (uključujući i dostupnu medicinsku dokumentaciju) te osobnog pregleda tužitelja, detaljno, stručno i jasno obrazložio zbog čega smatra da se psihičko oboljenje kod tužitelja (trajne promjene ličnosti, F62.0) ne može uzročno-posljedično povezati sa njegovim sudjelovanjem u Domovinskom ratu. U bitnome, prema obrazloženju vještaka tužitelj je 29 godina više-manje zadovoljavajuće radno i socijalno funkcionirao, radio različite poslove i svo to vrijeme nije psihijatrijski liječen, dok je javljanje psihijatru 2022. godine uveliko uvjetovano realitetnim i obiteljskim problemima, a dijagnosticirani anksiozno-depresivni poremećaj i naknadno liječenje se ne može dovesti u neposrednu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Na raspravi je sudski vještak detaljno odgovorio na prigovore tužitelja, a time ujedno i uvjerljivo pojasnio razloge za svoje zaključke. Kod takvog stanja stvari, sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka te, suprotno tužiteljevim prigovorima, zaključuje da je pravilna ocjena javnopravnih tijela o tome da se psihičke tegobe tužitelja ne mogu povezati sa njegovim sudjelovanjem u Domovinskom ratu, zbog čega izostaje ispunjenje osnovne pretpostavke iz članka 12. stavka 1. toč. c) ZHB-a za priznavanje statusa Ža.

11.1. U odnosu na prigovor tužitelja koji je pravne naravi, a u kojem se iznosi da je zadatak naložen vještaku djelomično izvršen jer nije utvrđen stupanj oštećenja organizma, napominje se da je vještaku naloženo da najprije ocjeni postoji li uzročno- posljedična povezanost psihičkih tegoba tužitelja sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Kako vještak nije utvrdio takvu povezanost, to nije bilo osnove da vještak odgovara na daljnje pitanje stupnja oštećenja organizma sukladno Pravilniku.

12. Slijedom navedenog, sud je ocijenio zakonitim osporeno rješenje tuženika i odbio tužbeni zahtjev, sve pozivom na članak 116. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24; dalje ZUS). S obzirom da tužitelj nije uspio u sporu, odbijen je njegov zahtjev za naknadnom troškova upravnog spora (članak 147. stavak 1. ZUS-a).

U Zagrebu 9. travnja 2026.

Sudac

Tomislav Krušlin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

DNA:

1. opunomoćenik tužitelja

2. tuženik