REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1698/2019-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu toga suda mr. sc. Leonu Širić, na temelju pisanog prijedloga sudske savjetnice Matee Orešković, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, V. Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik u OD Župić & partneri d.o.o., Zagreb, Budmanijeva 1, protiv ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnica Tamara Stanić Sertić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 9. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, isplatiti tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, V. Jagića 33, iznos od 132,75 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 06. studenog 2017. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

II./ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu za isplatu zateznih kamata na iznos od 132,75 EUR tekućih od 6. studenog 2017. do isplate po stopi preko stope dosuđene u točki I. izreke ove presude.

III./ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 487,21 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 9. travnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

IV./ Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatom zakonskih zateznih kamata na iznos troškova postupka iz točke III. preko dosuđene stope.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu 30. kolovoza 2019. radi isplate iznosa od 1.000,18 kuna / 132,75 eura. U tužbi je naveo kako se 16. kolovoza 2017. dogodila prometna nesreća u mjestu Božjakovina, na raskrižju Zagrebačke i Božjakovečke ulice u kojoj su sudjelovali CŠ kao vozač teretnog vozila, za koje je bilo priključeno priključno vozilo i DŠ kao vozač oštećenog osobnog vozila, reg. oznake [registarska oznaka]. Prometna nezgoda dogodila se na način da je uslijed preopterećenosti priključnog vozila koje je vršilo skretanje u lijevo, došlo do kidanja i detonacije desne gume zadnje osovine priključnog vozila i ispadanja kamenčića od kojih je jedan udario i oštetio vjetrobransko staklo lijevih vrata osobnog vozila Renault Clio, reg. oznaka: [registarska oznaka], kojim je upravljao DŠ, a kretao se Bjelovarskom ulicom u smjeru zapada. Teretno vozilo bilo je osigurano policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti kod tuženika, dok je priključno vozilo bilo osigurano policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti kod tužitelja. Tužitelj je kao osiguratelj priključnog vozila naknadio štetu na vozilu oštećene osobe u iznosu od 1.000,18 kuna / 132,75 eura dana 6. studenog 2017.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu u kojem je naveo kako nije sporno da je vučno vozilo imalo kod tuženika sklopljenu policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti na dan 16. kolovoza 2017. Navodi da je tužba proturječna u dijelu koji se odnosi na uzrok nastanka štete na vozilu reg. oznake [registarska oznaka], obzirom da tužitelj navodi da je uzrok oštećenja: 1. preopterećenost priključnog vozila slijedom čega je došlo do kidanja i detonacije desne gume zadnje osovine priključnog vozila i ispadanja kamenčića od kojih je jedan udario i oštetio vjetrobransko staklo vozila reg. oznake [registarska oznaka], 2. neoprezna radnja vozača vučnog vozila/propust u upravljanju skupom vozila uslijed čega je došlo do pucanja gume i zanošenja priključnog vozila. Osporava da bi na strani vozača vučnog vozila, a time i skupa vozila, postojala protupravnost koja se ogleda u neopreznoj vožnji/njegovom propustu u upravljanju skupom vozila. Ističe kako je priključno vozilo osigurano kod tužitelja bilo preopterećeno za 12.830 kg, te da je zbog preopterećenosti priključnog vozila došlo do kidanja i detonacije desne gume osovine priključnog vozila i ispadanja kamenčića od kojih je jedan udario i oštetio vjetrobransko staklo vozila, stoga ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer tuženik nije osigurao vučno vozilo za štete koje nastanu od tereta koje prevozi, odnosno tuženik nije osigurao prijevozničku djelatnost vlasniku vučnog vozila, a prijevoz tereta na priključnom vozilu predstavlja opasnu djelatnost. Nadalje ističe kao nespornu činjenicu da je priključno vozilo bilo preopterećeno jer osoba koja je vršila utovar na priključno vozilo nije postupala u skladu sa načelom dobrog stručnjaka odnosno dobrog gospodarstvenika, stoga je evidentno da šteta nije nastala od vučnog vozila, već je šteta nastala uslijed preopterećenosti teretom na priključnom vozilu, a što predstavlja opasnu djelatnost . Upravo zato što opasna djelatnost – utovar tereta- nije obavljena u skladu sa pravilima struke, posljedično je, primarni uzrok nastanka štete opasna djelatnost koja je uzrokovala detonaciju gume i pad kamenčića na vjetrobransko staklo. Navodi da je djelatnost utovara bila izvršena u skladu sa najvećom dopuštenom masom koju vozilo može prevoziti, ne bi došlo do pucanja gume i prštanja kamenčića čime je nastala šteta trećoj osobi. Budući da je osnova tužbe isplata iznosa naknade štete temeljem police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, to tuženik spori da bi po predmetnoj polici bio pasivno legitimiran nadoknaditi isplaćeni iznos jer navedena polica ne pokriva štetu nastalu zbog nemara i propusta u obavljanju djelatnosti utovara (opasna djelatnost). Stoga tuženik smatra da je tužitelj neosnovano isplatio štetu na vozilu po polici od automobilske odgovornosti svoga osiguranika i takav odštetni zahtjev je trebao otkloniti budući da šteta nije nastala niti od priključnog vozila osiguranog kod tužitelja već je uzrok štete nepravilno natovaren teret.

3. Tužitelj se na navode iz odgovora na tužbu očitovao podneskom od 17. veljače 2020. na način da navodi kako je u konkretnom slučaju priključno vozilo bilo i u tehničkoj i fizičkoj zavisnosti o vučnom vozilu, te su predstavljali jedinstvenu cjelinu kojom je upravljao jedan vozač. Ističe kako priključno vozilo nije motorno vozilo već je isto namijenjeno da ga vuče motorno vozilo tj. vučno vozilo koje je u ovom slučaju jedino motorno vozilo i zajedno s priključnim vozilom predstavlja jednu cjelinu te zajedno prema trećima odgovaraju solidarno.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitane su sljedeće isprave priložene spisu predmeta: preslika potvrde Policijska postaja Dugo Selo (list 4. -5. spisa), preslika izvješća o prometnoj nesreći od 16. kolovoza 2017. (list 6. spisa), zahtjev za izdavanje duplikata police obveznog osiguranja od AO za vozilo ( list 7. spisa), uvjeti za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti - Croatia osiguranje (list 8.-13. spisa), provjera osiguranja (list 14. spisa), preslika prijave i odštetni zahtjev iz osiguranja od AO (list 15.-17. spisa), preslika zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 17. spisa), preslika prometne dozvole (list 18. -19. spisa), preslika vozačke dozvole (list 20.-21. spisa), izvid štete (list 22.-25. spisa), fotografije (list 26.-29. spisa), račun br. 334-9-1 (list 30. spisa), preslika ugovora o cesiji (list 31.), nalog za doznaku (list 32. spisa), izvadak po transakcijskom računu (list 33. spisa), dopisi (list 34.-36. spisa), uvjeti za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti - Jadransko osiguranje (list 45. - 60. spisa), spis Policijske postaje Dugo Selo (list 82.-98 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku prometne struke Igoru Jakopliću (list 103.-108. spisa).

5. Sud nije provodio druge dokaze, jer se provođenje istih nije ukazalo svrsishodnim kao ni ekonomičnim za donošenje odluke budući da je činjenično stanje iz dokumentacije priložene u spisu predmeta u dovoljnoj mjeri utvrđeno. Tako sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka LŠ, niti dokaz saslušanja svjedoka DŠ, budući da je ocijenio da bi se izvođenjem tih dokaza postupak samo dodatno odugovlačio i stvarali bi se nepotrebni troškovi, dok bi ishod spora bio jednak. Naime, u konkretnom se slučaju radi o trgovačkom postupku u sporu male vrijednosti u kojem se u pravilu odluka donosi na temelju isprava, a način nastanka prometne nesreće i uzroci zbog kojih je kamenčić ispao iz priključnog vozila utvrđen i su na temelju nalaza i mišljenja vještaka Igora Jakoplić te nije bilo potrebno saslušanje svjedoka o tim okolnostima. Ne postoje nikakve okolnosti koje bi dovele u sumnju pravilnost danog nalaza i mišljenja, a iz nalaza i mišljenja utvrđeno je kako je do ispadanja kamenčića došlo uslijed pretovara skupa vozila nasipnim kamenim materijalom, odnosno preopterećenja svih pneumatika u odnosu na tvornički predviđeno preopterećenje. Uzimajući u obzir činjenice utvrđene nalazom i mišljenje vještaka nije potrebno saslušavati svjedoke jer se time ne bi moglo promijeniti stečeno uvjerenje suda o odlučnim činjenicama utvrđeno na temelju nalaza i mišljenja vještaka.

6. Sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj:

53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP), temeljem savjesne i brižljive ocijene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja po osnovi regresa jer je tužitelj nadoknadio štetu svom osiguraniku.

8. Iz činjeničnih navoda stranaka proizlazi da u postupku nije sporno kako se 16. kolovoza 2017. dogodila prometna nesreća u Božjakovini u kojoj su sudjelovali skup vozila sačinjen od vučnog vozila osiguranika tuženika i priključnog vozila osiguranika tužitelja te osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao DŠ. Nije sporno da je do prometne nesreće došlo na način da je iz priključnog vozila ispalo kamenje koje je udarilo u vozilo DŠ.

9. Nije sporno ni da je vlasnik priključnog vozila osiguranik tužitelja, a vlasnik vučnog vozila osiguranik tuženika. Isto tako nije sporno da je u prometnoj nesreći oštećeno vozilo DŠ i da šteta na vozilu iznosi 132,75 eura. Da ta činjenica nije sporna proizlazi iz držanja tuženika koji osporava tužbeni zahtjev iz razloga što tvrdi da je za štetu odgovoran osiguranik tužitelja, a ne osiguranik tuženika, dok visinu štete na vozilu ne osporava.

10. Među strankama je u konkretnom predmetu sporna pasivna legitimacija tuženika, osnovanost, odnosno odgovornost za nastanak prometne nesreće.

11. Iz izvatka po transakcijskom računu od Privredne banke Zagreb proizlazi da je tužitelj isplatio naknadu štete oštećenoj osobi u iznosu od 1.000,18 kn (132,75 eura)

06. studenog 2017.(list 33 spisa).

12. Navode tuženika kojim osporava pasivnu legitimaciju i odgovornost tuženika sud je cijenio kao paušalne i usmjerene na odugovlačenje ovog postupka, a što proizlazi iz dokumentacije koja prileži spisu, a koju je sud u cijelosti prihvatio.

13. Sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka prometne struke Igora Jakoplića utvrdio da je do predmetnog štetnog događaja došlo prilikom skretanja teretnog skupa vozila oštro u lijevo na nepravilnom trokrakom raskrižju Bjelovarske i Božjakovečke ulice u Lukarišću. Prilikom eksplozivnog pucanja pneumatika su krhotine razbile staklo vozačevih vrata osobnog vozila RENAULT reg. oznake [registarska oznaka] koje se kroz raskrižje kretalo iza poluprikolice. Teretni skup vozila je u trenutku nezgode bio preopterećen nasipnim kamenim materijalom za 12.830 kg. Najveće ukupno dopušteno opterećenje svih pneumatika teretnog skupa vozila prema tvorničkim podacima je iznosilo 51.000 kg, a ukupno opterećenje teretnog skupa vozila u konkretnom slučaju je iznosilo 53.730 kg, pa slijedi da pneuma tici montirani na teretnom skupu vozila prema tvorničkim karakteristikama nisu bili primjereni opterećenju. Pretovar teretnog skupa vozila za 12.830 kg iznad najveće dopuštene mase je doveo do preopterećenja svih pneumatika u odnosu na tvornički predviđeno opterećenje, zbog čega je primarno došlo do pucanja stražnjeg desnog pneumatika poluprikolice. Nakon utovara, u trenutku nastanka nezgode tijekom vožnje, vozač teretnog skupa vozila nije načinio nikakvu radnju koja ne bi bila primjerena upravljanju vozilom po utvrđenoj putanji kretanja odnosno načinu poduzimanja oštrog skretanja u lijevo.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je izrađen stručno i argumentirano, a niti jedna stranka nije imala nikakve primjedbe na nalaz i mišljenje, niti pitanja za vještaka.

15. Prema odredbi čl. 22. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 – dalje: ZOOP) ako je šteta nastala od vučnog ili priključnog vozila dok su oba vozila bila spojena i činila jednu cjelinu ili ako je šteta nastala tijekom vožnje nakon odvajanja priključnog vozila, za štetu trećim osobama solidarno odgovaraju vlasnici obaju vozila, pa oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev ili osiguratelju vučnog vozila ili osiguratelju priključnog vozila.

16. Prema odredbi čl. 22. st. 7. ZOOP-a društvo za osiguranje koje je na temelju stavka 5. ovoga članka oštećenoj osobi nadoknadilo štetu, ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa, kamatu i troškove od osiguratelja vučnog, odnosno priključnog vozila ako postoji odgovornost njegovog osiguranika za štetu i u okviru njegove odgovornosti.

17. Teretno i priključno vozilo za vrijeme vožnje čine cjelinu i vozač teretnog vozila svojim radnjama ujedno upravlja i priključnim vozilom. Nadalje, vozač teretnog vozila je odgovaran za teret koji se nalazi na priključnom vozilu. Naime, vozač teretnog vozila koji upravlja skupom kontrolira na koji način će se ukrcati teret koji prevozi te činjenica što je teretni skup vozila u trenutku prometne nesreće bio preopterećen nasipnim kamenom za 12.830 kg teret, ne predstavlja odgovornost vlasnika priključnog vozila. Vozač vučnog vozila (osiguranik tuženika) vrši prijevoz tereta te vlasnik priključnog vozila ne određuje na koji način će osoba koja upravlja teretnim vozilom prevoziti teret, odnosno na koji način će ukrcati teret u prikolicu, odnosno da li će doći do propterećenja priključnog vozila pretovarom. Vlasnik priključnog vozila samo daje priključno vozilo na korištenje osobi koja obavlja prijevoz. Okolnost što je u priključno vozilo utovareno previše tereta prilikom prijevoza je odgovornost osobe koja je obavljala prijevoz, dakle osiguranika tuženika, a ne vlasnika priključnog vozila, osiguranika tužitelja.Stoga, ne radi se o tome da bi prometna nesreća bila prouzročena stanjem priključnog vozila, primjerice njegovom neispravnošću, već je prouzročena neodgovarajućim ukrcajem, odnosno pretovarom priključnog vozila, uslijed čega je primarno došlo do pucanja stražnjeg desnog pneumatika poluprikolice , a odgovornost za to je na onoj osobi koja u konkretnom slučaju obavlja prijevoz jer je on dužan osigurati da teret prevozi na siguran način sukladno svojstvima priključnog vozila koje mu je stavljeno na raspolaganje.

18. Zbog svega navedenog ne postoji odgovornost tuž iteljevog osiguranika za štetu u smislu odredbe čl. 22. st. 7. ZOOP-a pa je tužbeni zahtjev osnovan.

19. Sud nije proveo tužiteljev prijedlog za izvođenjem financijskog vještačenja na okolnost izvršenog plaćanja naknade štete oštećenoj osobi jer nije bio važan za odluku. Činjenica izvršenog plaćanja i datum plaćanja utvrđen je na temelju izvatka po transakcijskom računu od Privredne banke Zagreb (list 33. spisa), te nije potrebno izvoditi financijsko vještačenje radi utvrđivanja te činjenice.

20. Odluku o visini stope zatezne kamate sud je donio u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a propisanu za ostale odnose s obzirom na to da se ne radi o potraživanju iz trgovačkog ugovora.

20.1. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a, dok je visina troškova za odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/2023, dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj: 118/18, 51/23, dalje: ZSP), Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj: 3/19, 92/21, 37/23, dalje: Uredba o tarifi) i zahtjevu tužitelja za naknadu troška postupka specificiranog na ročištu od 26. veljače 2026. (list 120. spisa).

20.2. Tužitelju je priznat zahtjev za naknadu troška pristupa na ročište održano 26. veljače 2026. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. Tarife ). Tužitelju je priznat i trošak PDV-a (25%) prema Tbr. 46. Tarife u iznosu od 12,50 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 EUR i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 EUR prema odredbi članka 1. stavka 1. ZSP-a u vezi s Tar. br. 1. stavak 1. i Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe o tarifi i troškovi izvođenja dokaza prometnim vještačenjem u iznosu od 398,17 EUR pa ukupni priznati troškovi iznose 487,21 EUR.

20.3. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđeni iznos parničnog troška temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, dok je visina stope zakonske zatezne kamate određena u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a. Sud je jednako kao i u odnosu na glavno potraživanje, na troškove postupka koji predstavljaju sporednu tražbinu, tužitelju dosudio kamatnu stopu koja se primjenjuje na ostale odnose, a preko te stope odbio njegov zahtjev.

21. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 9. travnja 2026.

Sudac

mr. sc. Leon Širić

Prijedlog odluke izradila:

Matea Orešković, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku osam dana od dana dostave presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se podnosi putem ovog suda.

Presuda kojom se završava postupak u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP te zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP).