REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-2938/2023-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Ivi Karin Šipek, u pravnoj stvari tužitelja DUBROVNIK BOAT CHARTER d.o.o. Dubrovnik, Vatroslava Lisinskog 43, OIB: 77577350214, kojeg zastupa punomoćnik Ante Puljiz, odvjetnik iz Zagreba, Poljička 5, protiv tuženika GENERALI OSIGURANJE d.d. Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 24. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, s danom objave 9. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana isplatiti tužitelju iznos od 5.412,21 EUR sa zateznom kamatom od 18. rujna 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana tužitelju isplatiti iznos od 1.500,00 EUR sa zateznom kamatom od 18. rujna 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu u dijelu zahtjeva za isplatom zatezne kamate na iznos od 6.912,21 EUR za razdoblje od 2. kolovoza 2023. do 17. rujna 2023.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 2.799,06 EUR sa zateznom kamatom od 9. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadom troškova postupka u iznosu od 1.429,02 EUR sa zateznom kamatom od 9. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj u tužbi predanoj ovom sudu tvrdi da je dana 1. kolovoza 2023. za vrijeme plovidbe brodice u vlasništvu tužitelja registarskih oznaka [registarska oznaka] ista usisala komad najlonske PVC vrećice kroz usis mora na trupu brodice, koji je inače namijenjen ulasku mora za hlađenje pogonskog stroja, tako da je došlo do smanjenog optoka mora u sustavu hlađenja brodskog pogonskog stroja marke CATERPILLAR, serijskog broja 6MK00944, te da je posljedično došlo do oštećenja pogonskog stroja, uslijed čega trpi materijalnu/imovinsku štetu zbog navedenog štetnog događaja zbog potrebe popravka predmetnog pogonskog stroja. Nadalje tužitelj tvrdi da je 7. kolovoza 2023. platio račun popravka za jedan dio radova sanacije predmetne štete u iznosu od 867,60 EUR+PDV po stopi od 25%, odnosno ukupno 1.084,50 EUR, dok je za sanaciju ostatka oštećenog stroja potrebno platiti dodatan iznos do 4.662,17 EUR +PDV po stopi od 25%, odnosno 5.827,71 EUR. Tako tužitelj tvrdi da trpi ukupnu štetu u iznosu od 6.912,21 EUR/ 52.080,46 HRK.

1.2. Nadalje, tužitelj u tužbi tvrdi da je kod tuženika imao zaključen ugovor o kasko osiguranju brodica i jahti temeljem kojeg je izdana polica osiguranja broj P062- 1020023109, čiji sastavni dio su Uvjeti za osiguranje brodica i jahti (dalje u tekstu: Uvjeti). Ističe da je člankom 4. Uvjeta kao predmet osiguranja osigurana brodica tužitelja za slučaj nastupa osiguranog rizika pomorske nezgode, što podrazumijeva opasnosti mora i svakog drugog izvanrednog vanjskog događaja vezanog za plovidbu. Tvrdi da se u predmetnom štetnom događaju upravo obistinio osigurani rizik te je nastupio osigurani slučaj jer je plovilo tužitelja za vrijeme plovidbe ''pokupilo“ odnosno „usisalo“ komad najlonske PVC vrećice u sustav hlađenja pogonskog stroja na način da je komad najlonske PVC vrećice kroz otvor na trupu brodice, inače namijenjen ulasku mora za hlađenje stroja, ušao u sustav hlađenja pogonskog stroja i istog blokirao, što je dovelo do štetne posljedice pregrijavanja pogonskog stroja uslijed smanjene količine mora potrebitog za prisilni optok tj. za hlađenje pogonskog stroja, te u konačnici štete koja je opisana u računu i ponudi popravka koji prileže tužbi. Osigurani slučaj je bio u cijelosti budući, neizvjestan i u cijelosti neovisan od volje osiguranika, pri čemu osiguranik nastup štetnog događaja i opisane štetne posljedice nije mogao niti predvidjeti niti izbjeći.

1.3. Tužitelj tvrdi i da se obratio tuženiku sa zahtjevom za isplatom osigurnine u mirnom postupku, no da je tuženik otklonio zahtjev te odbio isplatiti dužnu osigurninu, usprkos činjenici da su ispunjene sve pretpostavke predviđene odredbama ugovora o osiguranju, jer je osiguranik sukladno odredbama članka 720. Pomorskog zakonika dostavio tuženiku svu raspoloživu dokumentaciju. Tužitelj je potom putem punomoćnika odvjetnika podnio opomenu pred tužbu dana 15. rujna 2023., no tuženik je opetovano odbio isplatiti dužnu naknadu osigurnine te se očitovao dopisom od 4. listopada 2023. Kako tuženik odbija u mirnom postupku isplatiti tužitelju iznos pripadajuće osigurnine sukladno preuzetim obvezama u predmetnom ugovoru o osiguranju, to je tužitelj je tužitelj bio primoran ustati ovom tužbom kojom sukladno pozitivnim propisima, odredbama Pomorskog zakonika, posebice sukladno odredbama među strankama sklopljenog ugovora o osiguranju, zahtijeva da mu tuženik isplati ukupan iznos od 6.912,21 EUR sa zateznom kamatom od 2. kolovoza 2023.

2.1. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik ne spori da je s tužiteljem sklopio ugovor o osiguranju motorne brodice KATE oznake 821 DB za razdoblje od 14. veljače 2023. do 13. veljače 2024. temeljem kojeg ugovora o osiguranju je izdana Polica osiguranja broj: P062-1020023109, a na koji ugovor o osiguranju se primjenjuju i čine sastavni dio, između ostalog, i Uvjeti za osiguranje brodica i jahti br. 106-0112.

2.2. Tuženik osporava da u predmetnom slučaju postoji obveza ovdje tuženika kao osiguratelja za isplatu bilo kakve naknade tužitelju kao osiguraniku po predmetnoj Polici osiguranja. Naime, tvrdi da isplata naknade iz osiguranja ne predstavlja naknadu štete, već da se radi o isplati ugovorene naknade u slučaju nastupa osiguranog slučaja te da su uvjeti pod kojima je osiguratelj obvezan isplatiti naknadu iz osiguranja, kao i visina naknade definirani ugovorom o osiguranju, točnije, u ovom slučaju Uvjetima osiguranja koji čine sastavni dio ugovora o osiguranju. Ističe da Uvjeti osiguranja predstavljaju unaprijed ugovorene uvjete pod kojima je osiguratelj obvezan isplatiti osiguraniku naknadu iz osiguranja, kao i visinu naknade iz osiguranja u slučaju nastupa osiguranog slučaja. Tvrdi da je sukladno odredbi članka 11. st. 11.5., točka 11.5.1. navedenih Uvjeta osiguranja određeno da se pokriće iz Uvjeta proširuje na troškove popravka ili zamjene strojeva uslijed loma ili kvara, slomljenih osovina i vijka, samo ako je izričito ugovoreno u ugovoru o osiguranju. Prema tome, radi se o dopunskom osiguranju, tj. dopunskom pokriću troškova popravka ili zamjene strojeva uslijed loma ili kvara, slomljenih osovina i vijka, a koji su nastali tijekom pogona, uslijed pregrijavanja, uslijed skrivene mane, bez vanjskog utjecaja. U predmetnom slučaju tvrdi da pokriće troškova popravka ili zamjene strojeva uslijed loma ili kvara, slomljenih osovina i vijka, nije bilo ugovoreno u ugovoru o osiguranju, slijedom čega tužitelj nije imao ugovoreno dopunsko osiguranje pogonskih šteta. Tuženik ističe i kako je tužitelj navodnu štetu sanirao prije nego što je štetu prijavio tuženiku te da je navedenim postupanjem tužitelj prekršio Uvjete osiguranja i onemogućio tuženika da izvrši izvid štete te utvrdi uzrok i okolnosti nastanka štete. Naime, odredbom članka 7. st. 7.2. toč. 7.2.3. Uvjeta osiguranja, propisano je da je osiguranik, u ovom slučaju tužitelj, obvezan izvijestiti osiguratelja, u ovom slučaju tuženika, ili njegovog ovlaštenog predstavnika u pisanom obliku, na propisanom obrascu, čim sazna za nastanak štete, navodeći pri tom detalje o uzroku štete, o oštećenjima i o njihovoj približnoj vrijednosti, a što tužitelj prema tvrdnjama tuženika nije napravio. Nadalje, ističe da je odredbom članka 7. st. 7.2. toč 7.2.4. Uvjeta osiguranja propisano da je osiguranik obvezan ne mijenjati stanje oštećenog predmeta do dolaska osiguravateljevog predstavnika, osim ako je takva promjena u općem interesu ili je nužna zbog smanjenja štete ili sprečavanja njezina povećanja. Tuženik tvrdi i da tužitelj ničim nije dokazao uzrok štete, već tužbeni zahtjev temelji na proizvoljnim navodima, računima i ponudama servisa, koji ne predstavljaju vjerodostojan dokaz o uzroku i okolnostima nastanka štete. Međutim, iz predočenih dokaza, poglavito fotografija, proizlazi da je do oštećenja glave desnog pogonskog motora došlo zbog puknuća brtve glave motora, uslijed čega je došlo do pregrijavanja desnog pogonskog motora, a ne zbog PVC vrećice kao što tužitelj u tužbi pogrešno i neosnovano tvrdi. Dakle, do oštećenja predmetne brodice je prema tvrdnjama tuženika došlo zbog puknuća brtve glave desnog pogonskog motora, uslijed čega je došlo do pregrijavanja desnog pogonskog motora, slijedom čega je nedvojbeno da je u predmetnom postupku riječ o pogonskoj šteti. Obzirom na navedeno, a budući tužitelj nije imao ugovoreno dopunsko osiguranje za pogonske (očiglednom omaškom u odgovoru na tužbu navedene pomorske) štete (članak 11. st. 11.5 točka 11.5.1. Uvjeta za osiguranje), sukladno Uvjetima osiguranja ne postoji obveza osiguratelja, ovdje tuženika da osiguraniku, ovdje tužitelju, isplati bilo kakvu naknadu iz ugovora o osiguranju te stoga tuženik smatra tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovanim.

2.3. Opreza radi, tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva. Podredno, tuženik dodatno ističe da se u svakom slučaju ima primijeniti ugovorena odbitna franšiza (1% od osigurane svote po štetnom događaju tj. 1% od 150.000,00 EUR što iznosi 1.500,00 EUR).

3. Tužitelj se očitovao na odgovor na tužbu tuženika na način da se očitovao kako je u konkretnom slučaju ostvaren osigurani rizik opisan u članku 4. Uvjeta te da ne potražuje isplatu osigurnine zbog rizika pogonske štete pa da nije relevantno što nije imao ugovoreno osigurateljno pokriće za pogonske štete, a da je pregrijavanje motora brodice posljedica blokiranja dotoka mora u sustav hlađenja zbog ulaska najlonske vrećice u sustav hlađenja pogonskog stroja zbog čega je došlo do prekida dotoka mora za hlađenje stroja u kružnom sustavu hlađenja brodskog motora iz čega tvrdi da je i nastupio osigurani rizik opasnosti mora, odnosno plovidbe. Tvrdi da je cijeneći sve okolnosti te iskustvo popravaka pogonskih strojeva marke i tipa kakav je bio pogonski stroj na brodici tužitelja, ovlašteni serviser jasno zaključio o uzroku štete te na servisnom izvješću naveo da se radilo o začepljenom usisu mora, što nesporno proizlazi iz priležećih dokaza, kao i da je štetu prijavio tuženiku na vrijeme pa da je tuženik mogao utvrditi činjenično stanje, koje je jasno razvidno te tehnički potpuno održivo.

4. Tužitelj je podneskom od 19. prosinca 2025. konačno odredio tužbeni zahtjev na način da je uredio zahtjev za isplatom zatezne kamate na utuženi iznos čime je isti djelomično povukao za razdoblje od 2. kolovoza 2023. do 18. rujna 2023. pa je u skladu s odredbom članka 193. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

5.1. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u sadržaj isprava priloženih spisu predmeta i to u: utemeljeni odgovor Generali osiguranja d.d. (list 4. spisa), opomena pred tužbu od 15. rujna 2023. (list 5. do 6. spisa), Odluka komisije drugog stupnja od 4. listopada 2023. (list 8. spisa), fotografije oštećenja pogonskog stroja (list 9. do 16. spisa), ponuda servisa broj PP23-07249 od 11. kolovoza 2023. (list 17. do 18. spisa), izlist iz očevidnika brodica (list 19. do 24. spisa), R-1 Račun-otpremnica 83-01-1 od 7. kolovoza 2023. (list 25. spisa), servisni izvještaj (list 26. spisa), Polica Osiguranja broj P062-1020023109 (list 46. do 50. spisa), Uvjeti za osiguranje brodica i jahti (list 51. do 54. spisa), izvršen je uvid u pisani iskaz svjedoka NT (list 61. spisa), koji je dao iskaz i pred ovim sudom radi provjere, dopune i razjašnjenja navoda iz pisanog iskaza (iskaz na listu 93. do 94. spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka IT (iskaz na listu 92. spisa), proveden je dokaz saslušanjem zastupnika po zakonu tužitelja kao stranke u postupku (iskaz na listu 99. do 100. spisa), izvršen je u uvid u pisani iskaz svjedoka MT (list 202. spisa),izvršen je uvid u štetovni spis tuženika (preslika prileži spisu na listovima 151. do 191. spisa) te je provedeno strojarsko-tehničko vještačenje po vještaku za cestovni promet, pomorski promet i brodogradnju dr.sc. PT (nalaz i mišljenje na listu 109. do 113. spisa, dopunsko očitovanje na listu 125. do 127. spisa), a koji vještak je usmeno iznio nalaz i mišljenje na ročištu održanom 10. srpnja 2025. (list 133. do 134. spisa).

5.2. Tužitelj je na pripremnom ročištu odustao od prijedloga da se izvrši uvid u službeni javno dostupni očevidnik brodica te izlist iz očevidnika brodica jer među strankama nije sporno da je tužitelj vlasnik predmetne brodice.

5.3. Sud nije smatrao potrebnim provoditi dokaz saslušanjem predložene svjedokinje HT iz razloga što je činjenicu okolnosti prijave štete sud mogao utvrditi iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja te dostavljene pisane izjave svjedoka MT.

6. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a sud je došao do uvjerenja da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev zahtjev za isplatu osigurnine koju tužitelj zahtijeva na temelju kasko police osiguranja za predmet osiguranja motorne brodice registarske oznake [registarska oznaka], tvrdeći kako se dogodio osigurani slučaj.

8.1. Među stranka nije sporno da je tužitelj vlasnik predmetne motorne brodice registarskih oznaka [registarska oznaka] niti je sporno da je tužitelj s tuženikom sklopio s tuženikom ugovor o kasko osiguranju navedene brodice za razdoblje od 14. veljače 2023. do 13. veljače 2024. temeljem kojeg je izdana Polica osiguranja broj: P062 -1020023109 (list 46. do 47. spisa). Među strankama nije sporno niti da su sastavni dio navedene police osiguranja tuženikovi Uvjeti za osiguranje brodica i jahti br. 106-0112 (dalje u tekstu: Uvjeti osiguranja, list 51. do 54. spisa), a što proizlazi i iz same Police osiguranja koja prileži spisu.

8.2. Uvidom u navedenu Policu osiguranja broj: P062-1020023109 utvrđeno je da je osigurana svota specificirana na način: TRUP 80.000,00 EUR, MOTORI 40.000,00 EUR te OPREMA 30.000,00 EUR, kao i da je ugovorena odbitna franšiza od 1% od osigurane svote po štetnom događaju.

9. Među strankama su sporne osnova i visina tužbenog zahtjeva.

10. Odredbom članka 921. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO) propisano je da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj osiguranja se obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja. Odredbom članka 922. stavak 1. ZOO-a propisano je da je osigurani slučaj događaj prouzročen osiguranim rizikom, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi kako rizik koji je obuhvaćen osiguranjem (osigurani rizik) mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika , dok je odredbom članka 923. stavak 1. ZOO-a propisano je da se odredbe odsjeka 27. tog zakona neće primjenjivati na pomorska osiguranja, a ni na druga osiguranja na koja se primjenjuju pravila o pomorskom osiguranju, kao ni na osiguranja u zračnom prometu, osiguranja tražbina te na odnose iz reosiguranja.

11.1. Odredbe o ugovoru o pomorskom osiguranju regulirane su odredbama članaka 684. do 747.d Pomorskog zakonika (''Narodne novine'' broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19, dalje u tekstu: PZ).

11.2. Odredbom članka 704. stavak 1. PZ-a propisano je da ako u ugovoru o osiguranju nije drukčije određeno, pomorskim osiguranjem se pokrivaju rizici kojim je izložen osigurani predmet plovidbe, i to pomorska nezgoda, elementarna nepogoda, eksplozija, požar i razbojništvo, s time da je odredbom članka 726. stavkom 1. PZ-a propisano da osiguranje broda obuhvaća trup broda, njegove strojeve, uređaje i opremu, redovite zalihe goriva, maziva i ostalog brodskog materijala te zalihe hrane i pića potrebne za posadu broda

11.3. Odredbom članka 706. stavak 1. PZ-a određeno je da ako nije drugačije ugovoreno, osiguranjem su pokrivene štete nastale zbog osiguranih rizika: 1) potpuni gubitak osiguranog predmeta, 2) djelomični gubitak ili oštećenje osiguranog predmeta, 3) osiguranikovi troškovi spašavanja i troškovi neposredno prouzročeni nastupanjem osiguranog slučaja, 4) zajedničke havarije, 5) nagrade za spašavanje i 6) troškovi utvrđivanja i likvidacije štete pokrivene osiguranjem, a osiguranjem nije pokrivena odgovornost osiguranika za štete nanesene trećim osobama, ako ugovorom o osiguranju nije drugačije određeno (članak 706. st. 2. PZ-a).

11.4. Nadalje, odredbom članka 708. stavak 1. PZ-a propisano je da su iz osiguranja isključene štete nastale posredno ili neposredno zbog namjernog postupka osiguranika, dok je stavkom 2. navedenog članka propisano da ako u ugovoru o osiguranju nije drugačije određeno, iz osiguranja su isključene i štete nastale posredno ili neposredno zbog: 1) krajnje nepažnje osiguranika, 2) namjernog postupka ili krajnje nepažnje osoba za čije postupke, prema samom zakonu, odgovara os iguranik, 3) nastupanja ratnih i političkih rizika i rizika štrajka i 4) nastupanja nuklearnih rizika.

11.5. Odredbom članka 712. stavak 1. PZ-a propisano da se u slučaju oštećenja osiguranog predmeta ili gubitka jednoga njegova sastavnog dijela iz osiguranja nadoknađuje šteta u visini troškova nužnih za popravak i dovođenje osiguranog predmeta u prvobitno stanje, ali ne iznad osigurane svote, dok je odredbom članka 730. PZ-a propisano ako se oštećeni brod popravi ili izgubljeni dijelovi trupa broda, strojeva, uređaja, opreme ili zaliha zamijene, iz osiguranja se nadoknađuje šteta u visini stvarnih troškova nužnih za popravak broda ili zamjenu dijelova, ali ne i šteta zbog gubitka vrijednosti broda do kojeg je došlo unatoč obavljenim popravcima i zamjeni dijelova. Nadalje, prema odredbi članka 720. stavak 1. PZ-a, pri podnošenju odštetnog zahtjeva osiguranik treba, na zahtjev osiguravatelja, dati podatke i dostaviti raspoloživu dokumentaciju i ostala dokazna sredstva koja su potrebna za utvrđivanje naravi, uzroka i visine štete te ostalih okolnosti na temelju kojih se može utvrditi ili bar učiniti vjerojatnim njegovo pravo na naknadu iz osiguranja. Odredbom članka 721. PZ- a propisano je da je osiguravatelj dužan naknadu iz osiguranja platiti u roku od mjesec dana pošto mu osiguranik dostavi odštetni zahtjev u skladu s člankom 720. ovoga Zakonika, sa svim podacima i dokumentacijom kojima se utvrđuje njegova obveza iz ugovora o osiguranju.

12.1. Iz Uvjeta osiguranja koji se primjenjuju na predmetnu policu osiguranja (list 51. do 54. spisa), konkretno članka 2. navedenih Uvjeta, proizlazi kako predmet osiguranja jest brodica ili jahta (plovilo), a koja obuhvaća trup plovila, njegove strojeve, uređaje i standardno ugrađenu opremu i inventar, dok će dodatna oprema (posebna oprema, naknadno ugrađena oprema te oprema za lov i ribolov) biti u pokriću samo ako se dodatno ugovori i posebno naznači u ugovoru o osiguranju.

12.2. Nadalje, iz članka 4. Uvjeta osiguranja proizlazi da su osiguranjem pokriveni rizici pomorske nezgode (poput sudara, udara, nasukanja, potonuća i sl.), udara groma, elementarne te vremenske nepogode, potresa, požara, eksplozije, provalne krađe, krađe cijelog plovila, zlonamjerni postupci trećih osoba te nemarnost popravljača plovila.

12.3. Člankom 11.5. Uvjeta osiguranja propisano je da se pokriće iz Uvjeta proširuje na troškove popravka ili zamjene strojeva uslijed loma ili kvara, slomljenih osovina i vijaka, a koji su nastali (1) tijekom pogona, (2) uslijed pregrijavanja, (3) uslijed skrivenih mana i (4) bez vanjskog utjecaja, ako je izričito ugovoreno u ugovoru o osiguranju.

13. Tužitelj tijekom postupka tvrdi kako je nastupio osigurani slučaj iz razloga što je do štete došlo na način da je za vrijeme plovidbe predmetne brodice komad najlonske PVC vrećice usisan u sustav hlađenja pogonskog stroja uslijed čega je došlo do prekida dotoka mora za hlađenje stroja u kružnom sustavu hlađenja brodskog motora, a što je pak dovelo do pregrijavanja motora kao posljedicu, a koji osigurani rizik je u pokriću predmetnog ugovora o osiguranju (pomorska nezgoda). S druge strane, tuženik tvrdi da se radilo o pogonskoj šteti koju nije u obvezi plaćanja jer ista nije bila pokrivena predmetnom policom osiguranja, pozivajući se pritom na ranije citiranu odredbu članka 11.5. Uvjeta osiguranja. Tuženi je osim toga tvrdio da je tužitelj suprotno odredbama Uvjeta osiguranja predmetnu štetu prijavio nakon što je izvršen popravak te da tužitelj nije ničim dokazao uzrok štete i okolnosti nastanka štete.

14. Na sporne okolnosti, sud je proveo dokaze saslušanjima svjedoka i zastupnika po zakonu tužitelja te je proveo i strojarsko-tehničko vještačenje po vještaku za cestovni promet, pomorski promet i brodogradnju dr.sc. PT.

15. Iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja GT (iskaz na listovima 98. do 100. spisa) u bitnome proizlazi da je 1. kolovoza 2023. na predmetnoj brodici zajedno sa svojim zaposlenikom UT vozio goste, da je bila južina i da je more bilo valovito, a da se u jednom trenutku negdje između Lopuda i Kalamote upalio alarm visoke temperature desnog motora marke Catepillar 3126. Uslijed oglašavanja alarma naglo su zaustavili plovilo te su odmah ugasili desni motor nakon čega su se vratili u Dubrovnik pomoću lijevog motora. Iz iskaza proizlazi da su prema drugim indikatorima vidjeli da se ne radi o nekoj drugoj ozbiljnijoj havariji nego samo o pregrijavanju jednog motora te su, nakon što su gosti iskrcani, otvorili strojarnicu u kojoj se nalaze motori te je zastupnik po zakonu tužitelja odmah primijetio obrise nečega bijeloga u košari- filteru mora koja se nalazi odmah pored motora. Po dolasku na vez, odmah je pozvan serviser IT iz društva Teknoxgroup d.o.o. iz Dugopolja koji je prvo rekao da se zamijeni impeler te da se motor proba upaliti nakon toga uz uputu da prate radnu temperaturu motora i da ga odmah ugase ukoliko ista prijeđe 85 stupnjeva celzijusa. Zatsupnik po zakonu tužitelja je iskazao kako su iz košare prilikom čišćenja iste izvadili plastičnu vrećicu koja je bila raspadnuta, odnosno iscjepkana pri čemu je on fotografirao impeler i košaru prije nego je pristupio čišćenju i zamjeni. Komade vrećice je bacio jer je u tim trenucima samo htio što prije osposobiti brod i nije previše razmišljao o tome jer se nadao da ću zamijeniti impeler i da će brod normalno raditi. Prema serviserovim uputama košara je očišćena te je zamijenjen impeler da bi, nakon što se motor skroz ohladio otišli na probnu vožnju, međutim, ponovo se pojavljivao isti problem, odnosno radna temperatura je opet bila previsoka te je to ukazivao na veći kvar. Dan ili dva nakon toga serviser IT je došao na lice mjesta, kojom prilikom je utvrdio da je pukla brtva glave motora te je on izvršio potrebne popravke, s time da je glava motora poslana u Dizel servis Bošnjak kako bi istu provjerio, izbrusio i izravnao čelo glave te zamijenio brtvu i sve ostalo što je trebalo zamijeniti. Cjelokupni popravak je prema iskazu trajao negdje dva dana te je ukupni popravak koštao negdje oko 8.000,00 EUR, s time da zastupnik po zakonu tužitelj nije više siguran u točan iznos, ali zna da postoje podaci o tome u spisu. Nadalje iz iskaza proizlazi da tužitelj redovno održava sve motore jer živi od toga te ne riskira da u ljetnim mjesecima ostane bez prihoda, a da se radi se o originalnom motoru koji je kupljen zajedno sa brodicom koja je proizvedena 1997. Iz iskaza proizlazi i da je neke od fotografija posao serviseru IT, primjerice one impelera, a da je sve fotografije koje je snimio poslao agenciji Preaceptor d.o.o. preko koje je sklopio ugovor o osiguranju s tuženikom. Zastupnik po zakonu tužitelja je prilikom davanja iskaza potvrdio da su fotografije na listovima 9. do 16. spisa fotografije koje je osobno snimio i o kojima je iskazivao te koje je proslijedio ranije navedenima. Zastupnik po zakonu se nije mogao više sjetiti koliko dugo je popravak trajao, ali zna da je trajao kratko, niti se mogao točno sjetiti kada mu je društvo Teknoxgroup d.o.o. poslalo ponudu ili račun, ali da je moguće da su mu ponudu sa specifikacijom poslali naknadno. Zastupnik po zakonu tužitelja je ponovio kako je odmah kontaktirao servisera IT te neposredno nakon i agenciju Preaceptor d.o.o. u kojoj je kontaktirao sa HT koja mu je telefonski rekla da poslika motor, što je i učinio, a naknadno je otišao neposredno u agenciju i prijavio štetu. Misli da je to bilo za vrijeme trajanja popravka jer se sjeća da im je rekao kako mora što prije radi sezone popraviti motor i da je već započeo s popravkom. Završno iz iskaza proizlazi da je platio troškove popravka i društvu Teknoxgroup i Dizel servis Bošnjak, ali se ne sječa kada točno su računi plaćeni, pri čemu je iskazivao kako navedeno može provjeriti u računovodstvu. Ne sjeća se je li te račune i dokaze o plaćanjima dostavio agenciji Preaceptor d.o.o.

16. Sud je kao svjedoka saslušao i IT iz čijeg iskaza proizlazi da ga u kolovozu 2023. kontaktirao (zastupnik po zakonu tužitelja) GT te mu rekao da su imali havariju na motoru na brodici MYWAY, odnosno na motoru marke CATEPILLAR 3116 te da su prvo pokušali telefonom riješiti problem. Oni su na motoru našli pregrijan impeler na pumpi mora, a kada dođe do pregrijavanja motora, prvo se provjerava usis morske vode. Nakon provjera usisa, GT i još jedan radnik su našli plastični predmet koji je uzrokovao loš protok morske vode do pumpe mora. Svjedok je, kako to iz iskaza proizlazi, nakon dan ili dva po pozivu došao na lice mjesta te je osobno i vidio taj plastični predmet te da se radilo o većoj vrećici. Oni su neposredno na licu mjesta pregledali brod s time da su prije njegovog dolaska, promijenili impeler na pumpi mora i počistili cjevovod do pumpe mora da bi ponovno mogli pokrenuti motor i vidjeti u kojem je on stanju. Prilikom čišćenja cjevovoda oni su uklonili i tu vrećicu koja je uzrokovala probleme prilikom protoka vode do pumpe mora jer je vrećica ušla u košaru te je tamo uzrokovala smanjeni protok vode do pumpe mora. Inače, kako je to svjedok iskazivao, u ovakvim slučajevima, vrlo često se ukloni predmet koji je zaustavljao protok morske vode te se po promjeni impelera motor može normalno paliti ukoliko nije došlo do prevelikog pregrijavanja motora. U konkretnom slučaju i nakon što se impeler promijenio, motor je izbacivao rashladnu tekućinu jer je nagorila brtva glave motora te je zbog toga bilo potrebno skinuti glavu motora, navoj motora se mora poslati na strojnu obradu, gdje se ravna jer se iskrivila uslijed pregoravanja, mijenjaju se brtvila jer su postala neupotrebljiva. Nakon što je to sve učinjeno, ulili su u motor rashladnu tekućinu, upalili motor, napravili probnu vožnju i bilo je sve u redu. Svjedok je iskazivao kako je vrlo često u praksi vidio ovakve slučajeve i nije mu to ništa bilo neuobičajeno. Svjedok je iskazivao i da je društvo u kojem je zaposlen ovlašteno za servisiranje i nabavu originalnih dijelova za motore marke CATEPILLAR te da je i on sam ovlašteni serviser, a da tužitelj i inače servisira svoje brodove koji imaju ugrađene CATEPILLAR motore kod njih te zasigurno zna da on koristi sve originalne dijelove. Svjedok je nadodao i kako vrlo često surađuju s Dizel servisom- Bošnjak te koliko on zna da je tužitelj taj servis angažirao za onaj dio radova o kojima je iskazivao, odnosno za strojnu obradu glave motora, ravnanje glave i obradu ventila, dok je on nakon toga osobno vršio montažu glave motora. Svjedok zna da je sačinio pisano izviješće koje se vjerojatno nalazi negdje u društvu u kojem je zaposlen.

17. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio iskaze zastupnika po zakonu tužitelja i svjedoka IT jer ih je ocijenio životnima i logičnima, kao i iz razloga jer su međusobno u bitnim dijelovima sukladni te su u skladu s dokumentacijom u spisu.

18. Sud je izvršio uvid u dostavljenu pisanu izjavu svjedoka NT, koji svjedok je radi provjere, dopune i razjašnjenja navoda iz pisane izjave saslušan i pred ovim sudom (iskaz na istu 93. do 94. spisa). Kako to iz iskaza proizlazi, svjedok za tuženika radi sva vještačenja na području Dubrovačko-neretvanske županije i Crne Gore kao ugovorni suradnik te je tako angažiran i da pregleda motornu brodicu tužitelja, a što je i učinio, ali nakon što je već izvršen popravak štete na motoru. Svjedok je iskazivao kako je inače uloga procjenitelja da odmah po nastanku štete utvrde uzrok i obujam oštećenja te da je stoga vlasnik dužan odmah po nastanku štete prijaviti ju te oni najčešće u roku od 24 sata izlaze na lice mjesta i to kako bi utvrdili početni uzrok, a da u konkretnom slučaju vlasnik brodice to nije učinio, već je šteta prijavljena nakon što je bila popravljena. Svjedok je, kako to iz iskaza proizlazi, na licu mjesta prilikom pregleda broda dobio na uvid jedan stari dio, ne sjećam se sada točno koji, nakon čega je pregledao karakteristike motora i iznio svoj zaključak pri čemu je uzeo u obzir godište proizvodnje motora, tip motora i nedostatke koji se javljaju na tom motoru. Iz iskaza proizlazi da je jedan od nedostataka te vrste motora da dolazi do puknuća brtva uslijed dotrajalosti ili izbora lošeg materijala. Svjedok je iskazivao kako mu na uvid nisu dane fotografije niti vrećicu za koju tvrde da je uzrokovala štetu. Koliko se sjećam, ja sam tražio fotografije na uvid, a da inače podvodni dio trupa ima specijalni usis sa rešetkom, koja sprečava da predmeti uđu u cjevovod, pri čemu se još iza rešetke nalazi i još jedan dodatni filter koji također sprječava ulaz, pa je stoga njegov zaključak da ulaz vrećice nije uzrok kvara motora. Prema njegovom mišljenju u konkretnom slučaju do puknuća brtve došlo je zbog izbora lošeg materijala, a ne zbog pregrijavanja motora te je on naveo da se radi o pogonskoj šteti jer sve štete na motoru spadaju u pogonske štete, odnosno da pod pogonske štete spadaju sve štete na motoru, reduktoru i osovini, odnosno na tzv. pogonskom sklopu. Svjedok nije imao saznanja o konkretnim dijelovima motora koji su oštećeni te se nije mogao sjetiti je li vidio oštećenu brtvu, a da nije dobio na uvid nikakve račune ili podatke o redovitom održavanju konkretnog broda. Svjedok je također iskazivao, nakon što su mu predočene fotografija kako je na istima oštećen impeler, kao i da ne zna koja je to bijela stvar koja se nalazi u filteru morske vode, ali da PVC vrećica nije na to mjesto mogla doći na ovaj način kako je snimljen fotografijom iz razloga o kojima je već ranije iskazivao. Svjedok je iskazivao i da kad dođe do smanjenog protoka vode u sustavu hlađenja u tom slučaju dolazi do oštećenja impelera i potom do povećanja temperature rashladne vode u cijelom motoru te paljenje alarma visoke temperature u kormilarnici te da u trenutku paljenja alarma visoke temperature u kormilarnici skiper odmah morao ugasiti motor i više ga ne paliti, a da ovaj konkretni brod ima dva motora tako da je mogao nastaviti s vožnjom i da je ugasio jedan.

19. Na okolnost uzroka nastanka havarije predmetnog motora te radi utvrđivanja i analize visine nastale štete u konkretnom slučaju, kao i na okolnost radi li se o pogonskoj šteti, kako to tvrdi tuženik te kako je iskazivao njegov procjenitelj NT, ovaj sud je proveo i dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za pomorski promet i brodogradnju dr.sc. PT.

20.1. Vještak je u okviru izrade nalaza prikazao i kratko opisao sve relevantne dokumente koje prileže spisu te do tada provedene dokaze nakon čega je izvršio detaljnu analizu predmetnog štetnog događaja i nastale štete te je proveo sva potrebna istraživanja nakon čega je iznio podatke o predmetnoj brodici i motoru iste, opisao je havariju motora te analizirao uzroke oštećenja motora te utvrdio uzrok havarije i visinu nastale štete. Nakon tako detaljne analize iznio je slijedeće mišljenje.

20.2. Prema mišljenju vještaka, pogon predmetne brodice čine dva ugradbena motora marke Catepillar (lijevi i desni). U predmetnom slučaju na desnom pogonskom motoru brodice došlo je do deformacije cilindarske glave motora i do oštećenja - puknuća pripadajuće brtve glave te do oštećenja- loma vrhova krilca rotora impeler pumpe za usis rashladne morske vode. Navedeni pogonski motori opremljeni su dvokružnim sustavom hlađenja: otvoreni krug- rashladna morska voda, i zatvoreni krug- rashladna slatka voda. Rashladna morska voda se direktno usisava iz mora pomoću impeler pumpe, dovodi do rashladnika slatke vode i hladi ga te se prije izbacivanja van broda miješa s ispušnim plinovima i izlazi van broda kao mokri ispuh. Rashladna slatka voda se iz svog rashladnika dovodi do cilindarskog bloka i glave motora, oplakuje i hladi glavu i prolazi dalje da bi se opet vratila u svoj rashladnik. Prema mišljenju vještaka, uzrok nastanka opisanih oštećenja na motoru je pregrijavanje cilindarske glave motora uslijed poremećenog – smanjenog dotoka, ili prekida dotoka, rashladne morske vode motoru. Pritom je mišljenje vještaka kako je tehnički prihvatljivo da je djelomično ili potpuno začepljenje usisa rashladne morske vode (plastična vrećica ili neka druga nečistoća u moru) prouzročilo smanjeni dotok, ili prekid dotoka, ove vode motoru.

20.3. Mišljenje je nadalje vještaka da pogonska šteta (izbor lošeg materijala brtve) kao uzrok predmetne havarije motora nije tehnički prihvatljiv uzrok iz tri razloga. Prvo, pucanje brtve i deformacija cilindarske glave ne bi iz pogonskih razloga (izbor lošeg materijala) izazvalo aktiviranje alarmnog sustava, a koji je kritične zgode bio aktiviran. Drugo, moguć i realan bi bio prodor rashladne slatke vode u cilindar i , posljedično, došlo bi do havarije klipnog mehanizma i ležajeva motora, a što se u predmetnom slučaju nije dogodilo. Treće, ne bi došlo do oštećenja krilca rotora impeler pumpe rashladne morske vode, a što se u stvarnosti i oštetilo. Naime, mišljenje je vještaka da loš materijal brtve cilindarske glave ne može uzrokovati oštećenje krilca rotora impeler pumpe rashladne morske vode. Oštećenje krilca rotora može nastupiti samo uslijed smanjenog protoka ili prekida protoka morske vode jer rotor pritom ostaje bez podmazivanja i posljedično se oštećuje.

20.4. U odnosu na visinu troškova popravka štete nastale u predmetnom događaju, vještak je mišljenja, uzevši u obzir složenost havarije i potrebnu stručnost, da su navedene cijene popravka motora i rezervnih dijelova po ponudi društva Teknoxgroup Hrvatska d.o.o. u iznosu od 5.827,71 EUR te po računu društva Dizel Servis-Bošnjak d.o.o., koje je izvršilo strojnu obradu cilindarske glave predmetnog motora, u iznosu od 1.084,50 EUR korektne i tehnički prihvatljive.

20.5. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka (podnesak od 5. ožujka 2025.), dok je tuženik svoje prigovore istaknuo u podnesku od 25. ožujka 2025. Vještak se prvotno detaljno očitovao na prigovore svojim pisanim očitovanjem od 14. travnja 2025. te potom dodatno na ročištu održanom 10. srpnja 2025. na kojem je usmeno iznosio svoj nalaz i mišljenje.

21.1. U odnosu na prigovor da vještak nije objasnio konstrukciju usisa te da nije analizirao fotografiju stranog tijela (vrećice) na koju se tužitelj poziva u kontekstu opisane zaštite usisa, vještak se očitovao kako je usisna školjka napravljena od bronce i nepropusno pričvršćena na vanjsku oplatu pri dnu plovila te da je na školjku pričvršćena usisna cijev s kuglastim ventilom (slavinom) s unutarnje strane koji služi da se usis mora može zatvoriti. Od kuglastog ventila nastavlja se usisna cijev i zatim dolazi filter mora, a nakon filtera cijev se nastavlja do impeler pumpe morske vode, a nakon pumpe cijev vodi prema izmjenjivaču topline, odnosno rashladniku unutrašnje slatke vode hlađenja motora. Usisna školjka je ljevane izvedbe sa rešetkom koja sprječava veće komade nečistoća da uđu u usisnu cijev. Manji komadi koji uspiju proći kroz rešetku ulaze u filter i on ih zadrži i zato ga je potrebno periodički pregledati i očistiti. S obzirom na to da u usisnoj cijevi vlada podtlak kojeg stvara impeler pumpa, ukoliko u blizini u moru ili neposredno ispod pluta plastična vrećica ili samo komad, ona se zalijepi na školjku zbog podtlaka i djelomično ili u potpunosti prekine pro tok morske rashladne vode dalje prema filteru, odnosno rashladniku slatke vode. Prema očitovanju vještaka može se dogoditi da se dio plastike ipak provuče (raspara) kroz rešetke i dospije u usisnu cijev. Sve navedeno sa skicama tuženik prema navodima vještaka može pronaći u odgovarajućem ISO standardu.

21.2. U odnosu na prigovor tuženika vezan za mišljenje vještaka da kao prvi od razloga zbog kojih smatra da izbor lošeg materijala brtve nije tehnički prihvatljiv kao uzrok havarije motora, jer to ne bi izazvalo aktiviranje alarmnog sustava, koji je kritične zgode bio aktiviran te prijedlog tuženika da se vještak očituje je li brzina reakcije skipera odmah nakon aktiviranja alarmnog sustava mogla doprinijeti izbjegavanju ili smanjenju štete, kao i koji se od dva senzora kritične zgode aktivirao, vještak se očitovao da je prema dokumentima u spisu na motoru odgovarajući ugrađeni senzor aktivirao alarm visoke temperature rashladne (slatke) vode unutrašnjeg kruga motora, a koji senzor je obavezni dio opreme motora. Osim ovog obaveznog senzora, vještak se očitovao kako većina plovila zna imati i senzor visoke temperature u ispušnom sustavu motora, ali da vještak nije mogao utvrditi je li predmetno plovilo bilo opremljeno tim senzorom koji je inače jednostavni i jeftiniji uređaj. Vještak se nadalje očitovao da je skiper alarmom upozoren na povećanu temperaturu motora, s time da su svi senzori visoke temperature baždareni na nižim vrijednostima koje još uvijek ne ugrožavaju rad motora te da pravodobnom reakcijom skipera, gašenjem motora ili smanjivanjem opterećenja na razinu praznog hoda, do havarije ne bi došlo, kao i da je u konkretnom slučaju skiper reagirao, ali ne dovoljno brzo da se spriječi oštećenje brtve, ali dovoljno rano da nije došlo do prodora slatke vode u cilindar i posljedično do znatno većeg oštećenja motora.

21.3. U odnosu na prigovor tuženika vezan za mišljenje vještaka da izbor lošeg materijala brtve nije tehnički prihvatljiv kao uzrok havarije jer bi u tom slučaju bio moguć i realan prodor rashladne vode u cilindar, vještak se očitovao kako loš izbor materijala brtve, što god to značilo, može i ne mora izazvati havariju, a da je u konkretnom slučaju i brtva lošeg materijala to ne znači da je izazvalo havariju, pri čemu je istaknuo da u svakom slučaju brtva nije bila dostupna za pregled niti je loš izbor materijala bilo čime evidentiran, a da firma Catepillar spada među najbolje u svijetu te ne bi ugradila ništa što bi moglo ugroziti njenu reputaciju, posebno uzimajući u obzir da je cijena jedne brtve zanemariva u odnosu na cijenu motora i renome društva. Vještak se očitovao da ukoliko zbog lošeg materijala brtve dođe do pucanja brtve glave cilindra, da tada u pravilu rashladna voda ulazu u jedan ili više cilindara, ovisno o oštećenju brtve.

21.4. U odnosu na prigovor tuženika vezan za treći razlog mišljenja vještaka da izbor lošeg materijala brtve nije tehnički prihvatljiv kao uzrok havarije motora jer da pri tome ne bi došlo do oštećenja krilca rotora impeler pumpe rashladne morske vode, a što se prema mišljenju vještaka u stvarnosti i oštetilo, vještak se očitovao kako su prema fotografijama koje prileže spisu na vrhovima krila impelera vidljiva oštećenja, i to oštećenja izgorjele gume, a uzevši u obzir da rotor pumpe rotira u statoru na nač in da struže po njemu i da se kriva savijaju, svaki poremećaj protoka rashladne morske vode, koja služi i za hlađenje krila i podmazivanje, izazvati će povišenu temperaturu na vrhovima krila što može izazvati oštećenja u obliku deformacije krila, a što je vidljivo i na fotografiji bez obzira na kvalitetu iste.

21.5. Vještak je tako svojim očitovanjem od 14. travnja 2025. dao konačni zaključak prema kojem ugradnja "loše" brtve nije ničim dokazana i ne može se uzeti u obzir kao uzročnik havarije predmetnog motora te da je do iste došlo zbog slabog ili nikakvog protoka rashladne morske vode, a ne zbog lošeg materijala brtve.

22.1. Vještak je usmeno iznio nalaz i mišljenje na ročištu 10. srpnja 2025. te se očitovao i na daljnje prigovore tuženika iz podneska od 13. svibnja 2025. (očitovanje na očitovanje vještaka od 14. travnja 2025.).

22.2. Tom prilikom je vještak u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja od 20. veljače 2025., kao i kod očitovanja od 14. travnja 2025. kojim se očitovao na podnesak tuženika od 25. ožujka 2025.

22.3. U odnosu na podnesak tuženika od 13. svibnja 2025. vještak se očitovao kako slijedi. Vezano za analizu fotografije stranog tijela (plastična vrećica), vještak je ostao kod mišljenja te smatra da je prisustvo stranog tijela u sustavu rashladne morske vode uzrok smanjenom (ili prekidu) dotoka rashladne morske vode motoru, te da je to prisustvo logično i tehnički prihvatljivo kao uzrok smanjenom hlađenju motora i nastalim oštećenjima.

22.4. Vezano za reakciju skipera i visinu štete, vještak je mišljenja kako je uključenje zvučnog alarma upozorenje da dolazi do nekontroliranog zagrijavanja motora. Ako se istog časa rad motora svede na razinu praznog hoda ili ako se isti isključi, tada neće nastati nikakvo oštećenje na motoru. U predmetnom slučaju vještak se prvotno očitovao da je skiper očigledno malo zakasnio sa svojom reakcijom na alarm i da je to dovelo do predmetnih oštećenja motora (deformacija cilindarske glave i pripadne brtve), ali je naglasio da je njegova reakcija ipak spasila motor od vitalnih oštećenja (prodor vode u cilindre, uništenje klipova i cilindara, itd.). Očitovao se da je teško odrediti točno vrijeme potrebno za reakciju na alarm te isto ovisi o dinamici kretanja brodice i korištenja motora. Ukoliko se brodica kreće većom brzinom i većim brojem okretaja, odnosno ako je motor jače opterećen, vrijeme potrebno za reakciju je kraće i obrnuto, ali bez obzira na brzinu kretanja i broj okretaja, sveukupno potrebno vrijeme reakcije na alarm da bi se izbjegla ovakva oštećenja su maksimalno do minute. Imajući u vidu navedeno te dinamiku o kojoj je iskazivao zastupnik po zakonu tužitelja GT te u situaciji kada se radi o nemirnom moru u svakom slučaju vrijeme reakcije skipera nešto duže zbog nestabilnosti broda i ljudi koji se na njemu nalaze. U trenutku oglašavanja alarma još nije nastupilo pregrijavanje motora te ukoliko se motor u istoj sekundi ugasi, do oštećenja ne bi došlo. Da je alarm ignoriran, sasvim sigurno bi nastupila totalna šteta na motoru. Vještakovo je stručno mišljenje da skiperi nisu bili nesavjesni pri čemu ističe kako su oštećenja koja su nastala nastupila u prvim sekundama pregrijavanja i obzirom da nije došlo do daljnjih pregrijavanja i oštećenja na motoru jasno je da je skiper već reagirao. Stoga, s obzirom na konkretnu dinamiku, odnosno da se radilo o vožnji nemirnim morem i činjenici da se radi o brodici s dva motora, u tom dijelu je korigirao svoje mišljenje jer se radi o oštećenjima koja nastaju u sekundama nakon paljenja alarma, a skiper na brodu prvenstveno treba provjeriti na kojem motoru se upalio alarm, što zasigurno uzima nekoliko sekundi vremena, pri čemu se to vrijeme reakcije zasigurno produljuje ukoliko se radi o bivanju na brodu koji se kreće nemirnim morem. Činjenica da se radi o oštećenjima koja su nastala pri samom početku zagrijavanja motora prema mišljenju vještaka proizlazi i iz toga da se glava motora mogla popraviti, dok je sam motor ostao neoštećen. Vještak se dodatno očitovao da je o samoj dinamici zaključio iz provedenih dokaza u ovom postupku te samih nastalih oštećenja na motoru, a da iskaz zastupnika po zakonu tužitelja u pogledu dinamike u tehničkom smislu odgovara i nastalim oštećenjima na motoru te da realno gledajući, nije ni bilo moguće izbjeći ovakvo oštećenje.

22.5. Vezano za fotografiju oštećenja krilca rotora impeler pumpe koja prileži spisu, vještak je mišljenja da su oštećena krilca rotora impeler pumpe tehnički logičan element i jasan znak smanjenja dotoka rashladne morske vode.

23. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, kojeg je vještak korigirao na ročištu 10. srpnja 2025., iz razloga što je prema ocjeni ovog suda vještak brižljivo razmotrio predmet vještačenja, točno je naveo sve što je opazio i našao te je svoje mišljenje iznio savjesno i u skladu sa pravilima znanosti i vještine te postavljenim mu zadatkom pri čemu se detaljno očitovao na sve istaknute prigovore tuženika koje je s uspjehom prema ocjeni ovog suda i otklonio. Treba navesti kako je tuženik prigovorio promjeni mišljenja vještaka u dijelu koji se odnosi na pravodobnu reakciju skipera, međutim, navedeni prigovor nije obrazložio niti je predložio provođenje eventualno novog vještačenja.

24.1. Ovaj sud je tako temeljem provedenog vještačenja zaključio da je uzrok nastanka konkretnih oštećenja pregrijavanje cilindarske glave motora uslijed poremećenog-smanjenog dotoka ili prekida dotoka rashladne morske vode motoru pri čemu je, kako je to vještak i utvrdio, tehnički prihvatljivo da je djelomično ili potpuno začepljenje usisa rashladne morske vode (plastična vrećica ili neka druga nečistoća u moru) prouzročilo smanjeni dotok ili prekid dotoka ove vode motoru. Činjenica da se u konkretnom slučaju radilo o plastičnoj vrećici proizlazi i iz fotografija koje prileže spisu na listu 14. i 15. spisa, zatim iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja, kao i iz iskaza svjedoka IT, koji je osobno i vidio taj plastični predmet. Stoga se prema ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju ne radi o pogonskoj šteti, kako to tuženik tvrdi tijekom postupka i kako je tvrdio u mirnom postupku koji je prethodio utuženju temeljem odštetnog zahtjeva tužitelja, a sve iz razloga koji su ranije u obrazloženju deta ljno izloženi, pri čemu se upire i na iskaz svjedoka IT koji je iskazivao da tužitelj servisira svoje brodove te da zasigurno ima i koristi sve originalne dijelove.

24.2. Upravo zbog navedenih utvrđenja ovaj sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka NT koji je u okviru rješavanja odštetnog zahtjeva tužitelja pregledao brodicu i iznio mišljenje da je do puknuća brtve došlo zbog izbora lošeg materijala, a ne zbog pregrijavanja motora te da se radi o pogonskoj šteti jer je iskazivao da su sve štete na motoru pogonske štete, a što je u potpunosti suprotno u ovom spisu provedenom vještačenju. Također navedeni svjedok je iskazivao kako na uvid nije dobio nikakve fotografije, dok je iz samog odgovora tuženika na odštetni zahtjev tužitelja (list 34. spisa) razvidno da je tuženik imao na raspolaganju fotografije, što je i u skladu s iskazom zastupnika po zakonu tužitelja. Nadalje, imajući u vidu dinamiku kojom se predmetna brodica kretala, kako to proizlazi iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja koji u tehničkom smislu prema mišljenju vještaka odgovara i nastalim oštećenjima na motoru, kao i činjenicu da su konkretna oštećenja nastala u sekundama nakon paljenja alarma, odnosno pri samom početku zagrijavanja motora, ovaj sud je zaključio da skiperi nisu pridonijeli nastanku istih te da su pravovremeno reagirali kako bi spriječili daljnja pregrijavanja i oštećenja na motoru. Stoga je ocjena ovog suda je nastala šteta na brodici tužitelja u konkretnom slučaju posljedica osiguranog rizika, a kako ne postoje razlozi za isključenje osigurateljnog pokrića, to je tuženik dužan tužitelju isplatiti ugovorenu osigurninu.

25. Iz provedenog vještačenja ovaj sud je utvrdio i da su cijene popravka motora, rezervnih dijelova te troškovi strojne obrade cilindarske glave predmetnog motora iskazani u ponudi društva Teknoxgroup Hrvatska d.o.o. na listu 17. i 18. spisa i računu društva DIZEL SERVIS-BOŠNJAK d.o.o. na listu 25. spisa, uzimajući u obzir potrebnu stručnosti i složenost havarije, korektne i tehnički prihvatljive te da stoga predstavljaju stvarne troškove nužne za popravak broda ili zamjenu potrebnih dijelova u iznosu od 6.912,21 EUR.

26. Međutim, osnovano tuženik ističe da se u ovom slučaju ima primijeniti ugovorena odbitna franšiza od 1% od osigurane svote po štetnom događaju. Uvidom u predmetnu policu osiguranja utvrđeno je da osigurana svota iznosi 150.000,00 EUR slijedom čega ugovorena odbitna frašiza iznosi 1.500,00 EUR pa je u skladu s odredbom članka 10.2. predmetnih Uvjeta za osiguranje brodica i jahti za navedeni iznos valjalo umanjiti utvrđenu naknadu za nastalu štetu slijedom čega je u tom dijelu tužbeni zahtjev valjalo odbiti i odlučiti kao u točki II. Izreke ove presude, dok je u preostalom dijelu u skladu s odredbama članka 712. u svezi članka 684. PZ -a valjalo tužbeni zahtjev prihvatiti (za iznos od 5.412,21 EUR) i odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

27.1. U odnosu na tuženikove navode da je tužitelj sanirao štetu prije nego li ju je prijavio tuženiku te da je time tužitelj prekršio Uvjete osiguranja, i to članak 7. stavak 7.2. točka 7.2.3. i 7.2.4. Uvjeta, ističe se slijedeće.

27.2. Iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja proizlazi da je tužitelj odmah po štetnom događaju kontaktirao agenciju Preaceptor d.o.o. gdje je, nakon što je poslikao motor, prijavio štetu. Navedeno proizlazi i iz pisanog iskaza svjedoka MT (list 202. spisa). Navedeni pisani iskaz svjedoka tuženik nije osporio pa sud nije smatrao potrebnim istoga saslušavati i neposredno pred sudom. Naime, iz tako dostavljenog pisanog iskaza proizlazi da je tužitelj odmah po nastanku štete na predmetnoj brodici pristupio u prostore agencije za prodaju osiguranja Praeceptor d.o.o. te dostavio dokumentaciju i prijavio štetu, koju prijavu je radnica tog društva zaprimila i odmah online izvršila prijavu u sustav tuženika, međutim, da je ta prijava štete zbog greške sustava tuženika bila neuspješna pa je ista radnja ponovljena 16. kolovoza 2023. s obzirom da prvotna prijava štete koja je bila uredno zaprimljena nije bila evidentirana u tuženikovom sustavu, o čemu je agencija obaviještena kad su provjeravali daljnje radnje po prijavi štete. Iskaz svjedoka MT je ovaj sud prihvatio s obzirom da je u skladu i sa iskazom zastupnika po zakonu tužitelja pri čemu tuženik isti nije osporio. Stoga je tužitelj, suprotno navodima tuženika, odmah po nastanku štete o istoj obavijestio osiguravateljevog predstavnika te se greška u sustavu tuženika ne može staviti na teret tužitelja koji je postupio u skladu s Uvjetima osiguranja i odmah po štetnom događaju o istome obavijestio agenciju-tuženikovog ovlaštenog predstavnika.

27.3. Nadalje, članak 7.2.4. Uvjeta osiguranja propisuje da osiguranik ne smije mijenjati stanje oštećenog predmeta do dolaska osiguravateljevog predstavnika, osim ako je takva promjena u općem interesu ili je nužna zbog smanjenja štete ili sprečavanja njezina povećanja. U konkretnom slučaju valja cijeniti činjenice da su tužiteljevi klijenti hoteli na području grada Dubrovnika, strane i domaće agencije, Internet platforme i izravni gosti, da se događaj dogodio 1. kolovoza, odnosno usred ljetne sezone, kao i da tužitelj od predmetne brodice ostvaruje prihode i da ''od toga živi'' (vidi iskaz zastupnika po zakonu tužitelja) iz kojih činjenica proizlazi da je popravak brodice u što kraćem roku bio nužan da bi se smanjila šteta i spriječilo njezino povećanje pa tužitelj nije mijenjajući stanje oštećenog predmeta osiguranja u smislu popravka istoga prekršio niti navedenu odredbu Uvjeta osiguranja.

28. Sukladno odredbi članka 720. stavak 1. PZ-a pri podnošenju odštetnog zahtjeva osiguranik treba, na zahtjev osiguravatelja, dati podatke i dostaviti raspoloživu dokumentaciju i ostala dokazna sredstva koja su potrebna za utvrđivanje naravi, uzroka i visine štete te ostalih okolnosti na temelju kojih se može utvrditi ili bar učiniti vjerojatnim njegovo pravo na naknadu iz osiguranja. Uvidom u štetovni spis utvrđeno je da je tužitelj dostavio tuženiku sve podatke i raspoloživu dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje naravi, uzroka i visine štete. Osiguravatelj je dužan naknadu iz osiguranja u roku od mjesec dana pošto mu osiguranik dostavi odštetni zahtjev u skladu s odredbom članka 720. PZ-a, sa svim podacima i dokumentacijom kojima se utvrđuje njegova obveza iz ugovora o osiguranju (članak 721. PZ-a).

29. Imajući u vidu da iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja te iz pisane izjave svjedoka MT proizlazi da je tužitelj 2. kolovoza 2023. prijavio štetu koja zbog greške u tuženikovom sustavu nije bila evidentirana već je ista ponovo prijavljena 16. kolovoza 2023., a tuženik naknadu iz osiguranja nije nikada isplatio tužitelju, a trebao je to učiniti u roku od 30 dana, tužitelj osnovano zahtijeva i zateznu kamatu na dosuđeni mu iznos pa je sud prihvatio konačno postavljeni zahtjev za isplatom zatezne kamate od 18. rujna 2023. do isplate (od isteka 30 dana od kada je prijava štete s uspjehom evidentirana u tuženikovom sustavu).

30. Odluka o stopi zatezne kamate donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. ZOO-a propisanu za trgovačke ugovore za trgovačke odnose jer utužena tražbina proizlazi iz trgovačkog ugovora.

31. Odredbom članka 154. stavak 2. ZPP-a određeno je ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

32. Kod odlučivanja o troškovima parničnog postupka kod parcijalnog uspjeha stranaka u sporu, prilikom određivanja troškova postupka potrebno je ocjenjivati uspjeh stranaka ne samo u pogledu visine prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva, već je potrebno ocjenjivati uspjeh stranaka kako s obzirom na osnovu zahtjeva, tako i s obzirom na visinu prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva. Dakle, kada je tuženik osporavao osnov i visinu tužbenog zahtjeva, ako je tužbeni zahtjev makar i djelomično usvojen tada se ima smatrati da je tužitelj glede osnove zahtjeva (X) uspio u omjeru od 100%, a glede visine zahtjeva (Y) omjer uspjeha u sporu uzima se prema postavljenom zahtjevu. Aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i omjera glede visine dobiva se omjer uspjeha u sporu tužitelja (Z1=X+Y:2). Na jednak način izračunava se i omjer tuženika u sporu (Z2). Konačan uspjeh stranke u sporu dobiva se razlikom između omjera uspjeha tužitelja u odnosu na omjer uspjeha tuženika (Z1-Z2) (vidi odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-366/2024-2 od 22. svibnja 2024. i odluku broj Rev-1073/2024-2 od 18. rujna 2024.).

33. U konkretnom slučaju tužitelj je glede osnove tužbenog zahtjeva uspio u omjeru od 100%, a glede visine u omjeru od 78,30%. Stoga se aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i omjera glede visine dobiva omjer uspjeha u sporu tužitelja od 89,15% (100+78,30:2). S druge strane, aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i uspjeha glede visine dobiva se omjer uspjeha tuženika u sporu od 10,85% (0+21,70:2).

34. Kada se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela (tužitelj) oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (tuženik), preostaje postotak od 78,30% (89,15%-10,85%), u kojem omjeru je valjalo odmjeriti naknadu troškova koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, i to tužitelju koji je u većoj mjeri uspio u postupku.

35. Stoga se odluka o tužiteljevom zahtjevu za naknadom troškova parničnog postupka temelji na odredbama članka 154. stavak 2., članka 155. stavak 1. i 2. ZPP - a, Zakonu o sudskim pristojbama (''Narodne novine'' broj 74/95, 57/96, 137/02, 26/03, 125/11, 112/12, 157/13 i 118/18, dalje u tekstu: ZSP) u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ''Narodne novine'' broj 138/23 i 107/2025, dalje u tekstu: Tarifa), prema zahtjevu za naknadom troškova (zahtjev tužitelja na listu 209. spisa), uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora i vrijednost boda u iznosu od 2,00 EUR.

36. Tužitelju su kao potrebni za svrhovito vođenje postupka priznati sljedeći troškovi:

-trošak sastava tužbe (Tbr. 7.1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,

- trošak sastava podneska od 19. prosinca 2023. (Tbr. 8.1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,

-trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 7. svibnja 2024. (Tbr. 9.1.Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,

- trošak sastava podneska od 10. rujna 2024. (Tbr. 8.4. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 12,50 EUR,

-trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 20. studenoga 2024. (Tbr. 9.1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,

-trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 23. prosinca 2024. (Tbr. 9.1. Tarife, očiglednom omaškom u zahtjevu zatražen kao podnesak) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,

-trošak sastava podneska od 5. ožujka 2023. (Tbr. 8.1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,

-trošak sastava podneska od 13. svibnja 2025. (Tbr. 8.1. Tarife) u iznosu od 200,00

EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,

-trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 10. srpnja 2025. (Tbr. 9.1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,

-trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 11. prosinca 2025. (Tbr. 9.5. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 12,50 EUR,

- trošak sastava podneska od 19. prosinca 2025. (Tbr. 8.4. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 12,50 EUR,

-trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 24. veljače 2026. (Tbr. 9.1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,

- trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 57,79 EUR

- trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 57,79 EUR, odnosno ukupno mu je priznat kao potreban trošak u iznosu od 2.553,08 EUR.

37. Tužiteljev zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka odbijen je u odnosu na zatraženi trošak sastava podneska od 1. prosinca 2023. iz razloga što mu taj trošak nije ni nastao s obzirom da navedeni podnesak ne prileži spisu. Tužitelj je u svom troškovniku dva puta zatražio trošak pristupa na ročište održano 20. studenoga 2024. pa je njegov zahtjev odbijen u odnosu na dvostruko zatraženi istovjetni trošak. Nadalje, tužiteljev zahtjev odbijen je i u odnosu na prekomjerno neosnovano zatraženi trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 11. prosinca 2025. iz razloga što je to ročište odgođeno prije upuštanja u raspravljanje kako bi tužitelj konačno postavio zahtjev za isplatom zatezne kamate pa mu nagrada za pristup na to ročište pripada prema Tbr. 9.5., a ne Tbr. 9.1. Tarife, kao i u odnosu na prekomjerno neosnovano zatraženi trošak sastava podneska od 19. prosinca 2025. jer iz sadržaja istog proizlazi da se radi o podnesku za koji je nagrada propisana Tbr. 8.4. Tarife, a ne Tbr. 8.1. kako je to tužitelj zatražio s obzirom se ne radi o obrazloženom podnesku s obzirom istim u bitnome tužitelj dostavlja dokaze i uređuje zahtjev u dijelu zahtijevanih zateznih kamata dok se ne upušta u meritum spora.

38. Tužitelju je naknada ukupnih i priznatih mu troškova kao potrebnih za vođenje ovog postupka (u ukupnom iznosu od 2.553,08 EUR) odmjerena u postotku od 78,30%, koji postotak je preostao nakon ranije navedenog obračuna postotka u kojem su stranke uspjele u sporu propisanog člankom 154. stavak 2. ZPP-a, odnosno u iznosu od 1.999,06 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i uplaćeni trošak predujma za provođenje vještačenja u iznosu od 800,00 EUR jer je imajući u vidu tuženikovo prigovore tijekom postupka bilo potrebno provesti vještačenje za koje je tužitelj prethodno snosio troškove pa mu se takvi troškovi trebaju priznati u cijelosti bez obzira na visinu dosuđenog iznosa (vidi rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1073/2024-2 od 18. rujna 2024. te odluke tog suda broj Rev-660/2021 od 14. rujna 2021. i Rev-291/2015-2 od 2. listopada 2018.) pa je tužitelju ukupno dosuđena naknada troškova ovog parničnog postupka u iznosu od 2.799,06 EUR slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja, dok je u preostalom dijelu za iznos od 1.429,02 EUR njegov zahtjev odbijen kao neosnovan slijedom čega je odlučeno kao u točki III. Izreke ovog rješenja.

39. Odluku o zateznoj kamati na dosuđeni iznos parničnog troška sud je donio na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, dok je visinu stope zatezne kamate odredio u skladu sa odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.

U Zagrebu 9. travnja 2026.

SUDAC

Iva Karin Šipek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku osam dana od dana dostave presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se podnosi putem ovog suda.