REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: R1-265/2016-68
(raniji poslovni broj: R1-136/2018)
(raniji poslovni broj: R1-2096/2003)
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja BM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Davoru Galetoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranaka 1. TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. BMĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po Zorici Škopić, odvjetnici u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 9. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Razvrgava se suvlasnička zajednica sljedećih nekretnina u suvlasništvu stranaka:
a) nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], Kuća i dvorište u [adresa], ukupne površine 1014 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu:
– 1. Suvlasnički dio: 161,63/775,07 – Etažno vlasništvo (E-1) – 1. Poslovni prostor "Bistro" u etaži prizemlja i potkrovlja, ukupne površine 161 .63 m[2] , u etažnom elaboratu obojano plavom bojom,
b) nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], Kuća i dvorište u [adresa], ukupne površine 1014 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu:
– 2. Suvlasnički dio: 223,46/775,07 – Etažno vlasništvo (E-2) – 1. Poslovni prostor i skladište u etaži prizemlja i poslovni prostor i kancelarije u etaži potkrovlja, ukupne površine 223.46 m[2] , u etažnom elaboratu obojano zelenom bojom,
c) nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], Kuća i dvorište u [adresa], ukupne površine 1014 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu:
– 3. Suvlasnički dio: 389,98/775,07 – Etažno vlasništvo (E-3) – 1, Kancelarije i skladište u etaži prizemlja i garderoba i skladište u etaži potkrovlja, ukupne površine 398.98 m[2] , u etažnom elaboratu obojano smeđom bojom,
– prodajom nekretnina na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba,
na način da strankama pripadaju sljedeći iznosi kupovnine razmjerno suvlasničkim dijelovima, i to:
u odnosu na nekretninu pod a)
– predlagatelju BM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 3/9 (1/3),
– protustranci 1. – TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 4/9,
– protustranci 2. – BMĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 1/9,
– protustranci 3. – JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 1/9,
u odnosu na nekretninu pod b)
– predlagatelju BM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 3/9 (1/3),
– protustranci 1. – TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 4/9,
– protustranci 2. – BMĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 1/9,
– protustranci 3. – JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 1/9,
u odnosu na nekretninu pod c)
– predlagatelju BM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 3/9 (1/3),
– protustranci 1. – TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 4/9,
– protustranci 2. – BMĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 1/9,
– protustranci 3. – JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udio 1/9.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je 04.12.2009. podnio ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva "fizičkom diobom", odnosno prodajom nekretnina na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba.
1.2. U tijeku postupka predlagatelj je odustao od prijedloga za "fizičkom diobom", izrazio je spremnost da ga protustranke isplate, tj. da primi isplatu od protustranaka te je ostao kod prijedloga za razvrgnuće civilnom diobom ako ne dođe do dogovora.
2. Na ročištu od 11.06.2010. protustranka ŠM (prednik sadašnjih protustranaka) nije se usprotivio prijedlogu za razvrgnuće suvlasništva, nije osporio predmet razvrgnuća niti suvlasničke udjele. Međutim, protustranka je stavila protuprijedlog razvrgnuća po ekvivalentu predlažući da predlagatelju pripadne nekretnina pod b) izreke rješenja (E-2), a protustranci nekretnine pod a) i c) izreke rješenja (E-1 i E-3), a da za moguću razliku u površini (kvadraturi) isplati predlagatelja. Na ročištu od 21.11.2012. protustranka predlaže da predlagatelju pripadne nekretnina pod a) izreke rješenja (E-1), a protustranci preostale nekretnine, uz mogućnost isplate predlagatelja za moguću razliku u površini (kvadraturi).
2.1. U tijeku postupka (16.10.2012.) protustranka je stavila protuprijedlog (list 71. spisa) predlažući da se "napravi ponovno etažiranje", ali da se umjesto postojeća 3 posebna dijela, naprave 2 posebna dijela koji bi odgovarali suvlasničkim omjerima predlagatelja, odnosno protustranke te da bi tada svaka od stranaka u postupku postala samovlasnik jednog od ta dva posebna dijela.
2.2. U tijeku postupka (04.07.2017.) protustranka se usprotivila razvrgnuću suvlasništva civilnom diobom, ali je stavila novi protuprijedlog – razvrgnuće suvlasništva "uspostavom etažnog vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine i podjelom etaža u samovlasništvo stranaka". Nadalje, u podnesku od 27.02.2018. protustranke: TM, BMĐ i JM (postupovni sljednici protustranke ŠM) su navele da se dioba etažiranjem može provesti i kada nema sporazuma svih suvlasnika te da bi navedeni način razvrgnuća bio u interesu svih stranaka "osobito uzevši u obzir da se na taj način štiti pravo protustranka na dom".
3. U postupku utvrđivanja činjenica sud je izveo sljedeće dokaze: očevid i vještačenje – građevinsko vještačenje od 09.01.2014. (list 96. – 124. spisa); građevinsko vještačenje od 11.01.2019. (list 213. – 227. spisa); uvid u isprave – presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: Kž-76/2018 od 13.04.2018. (list 236. i 237. spisa); uvid u isprave – očitovanje sudskog vještaka od 09.05.2019. (list 242. spisa).
4. Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je osnovan.
5. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.47.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.
5.1. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih (tzv. nevrijeme), no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća (čl.47.st.2. ZVDSP).
6. Iako je institut razvrgnuća suvlasništva uređen Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo na razvrgnuće suvlasništva je sastavni dio prava vlasništva koje je zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske.
6.1. Ustav Republike Hrvatske u čl.48.st.1. (Narodne novine broj: 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010 i 5/2014 – Ustav RH ) propisuje da se jamči pravo vlasništva. Nepovredivost vlasništva jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj je za tumačenje Ustava (čl.3. Ustava RH).
6.2. U tom smislu pravo na razvrgnuće suvlasništva je ustavom zajamčeno pravo koje je neotuđivo, nezastarivo i načelno bezuvjetno (čl.47.st.2. ZVDSP). Naime, pravo vlasništva obuhvaća i pravo vlasnika da slobodno raspolaže svojim (su)vlasničkim udjelom, ali i da istupi iz suvlasničke zajednice u slučaju da mu ista iz određenog razloga ne odgovara (nemogućnost optimalnog financijskog iskorištavanja stvari ili dr.) ili mu predstavlja nerazmjeran ili neprihvatljiv teret (financijski teret održavanja stvari ili dr.).
6.3. Ustav Republike Hrvatske u čl.34. propisuje da je dom nepovrediv.
6.4. Praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske značajno je proširila tumačenje pojma nepovredivosti doma iz članka 34. Ustava RH, usklađujući ga s autonomnim pojmom "doma" iz prakse Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) utemeljenog na Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKZLJP).
6.5. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u čl.8.st.1. (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006 i 2/2010 – EKZLJP), propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja.
6.6. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih (čl.8.st.2. EKZLJP).
6.7. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda primjenjuje se u Republici Hrvatskoj na temelju čl.134. i čl.115.st.3. Ustava RH, s tim da sadržaj pojmova propisanih Konvencijom određuje Europski sud za ljudska prava (ESLJP) kroz svoju sudsku praksu.
6.8. Dom u smislu čl.8.st.1. EKZLJP čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) povezanost, bez obzira na to da li ih nastanjuje zakonito ili bez ovlaštenja (Presuda ESLJP Bjedov protiv Hrvatske, zahtjev broj: 4215/10 od 29.05.2012., § 57). Dom nije ograničen na prostorije koje su u zakonitom posjedu i koje su zakonito nastanjene (Presuda ESLJP Orlić protiv Hrvatske, zahtjev broj: 48833/07 od 21.06.2011., § 53). Ne mora se raditi o stanu ili kući – dom može, primjerice, biti i kamp kućica ili dr. prostor ako ga pojedinac opravdano smatra svojim domom i koristi ga kao dom. Zaštitu temeljem čl.8. uživaju i poslovne prostorije (Presuda ESLJP Zahi protiv Hrvatske, zahtjev broj: 24546/09 od 18.03.2014., § 54).
7. Iz navedenih odredbi Ustava RH, Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKZLJP) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZVDSP) proizlazi da su pravo na nepovredivost vlasništva i pravo na nepovredivost doma u hrvatskom pravnom poretku dva prava iste (najviše) razine.
8. U ovoj pravnoj stvari predlagatelj predlaže sudu razvrgnuti suvlasništvo na nekretninama prodajom nekretnina na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba. S druge strane protustranke (ostali suvlasnici) se protive takvom prijedlogu predlagatelja i stavljaju protuprijedlog za razvrgnuće predlažući da se nekretnine razvrgnu uspostavom vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine – dioba etažiranjem te primjenom odredaba o razvrgnuću suvlasništva na nekoliko stvari – dioba po ekvivalentu, ujedno ističući da se navedeni način razvrgnuća može provesti i kada nema sporazuma svih suvlasnika te da bi navedeni način razvrgnuća bio u interesu svih stranaka "osobito uzevši u obzir da se na taj način štiti pravo protustranka na dom".
9. Kada god postoji takva pravna situacija – sporan odnos u kojem pravni subjekti na suprotstavljenim stranama u postupku ističu prednost svog prava (ovlaštenja) nad pravom onog drugog, a ta su subjektivna prava iste razine (važnosti), sud mora, kako bi odlučio o pravozaštitinom zahtjevu jedne o stranaka u postupku ocijeniti čije pravo u konkretnom sporu ima prednost, odnosno čije pravo mora ustuknuti pred pravom onog drugog. Navedenu ocjenu sud donosi nakon provođenja testa razmjernosti (proporcionalnosti).
10. U postupcima razvrgnuća suvlasništva, nakon provođenja testa razmjernosti, sud je dužan u slučaju da prednost da pravu na nepovredivost doma odbiti prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva. Međutim, u slučaju da ocijeni da razvrgnućem suvlasništva (kako ga je predložio predlagatelj) ne bi došlo do povrede prava na nepovredivost doma protustranke, sud je dužan donijeti odluku kojom razvrgava suvlasništvo.
11. Da bi sud uopće mogao pristupiti provođenju testa razmjernosti – pretpostavka za provođenje testa razmjernosti, stranka u postupku koja ističe prigovor povrede prava na nepovredivost doma dužna je dokazati da se na nekretnini koja je predmet razvrgnuća nalazi prostor / prostorija koja je njen dom.
11.1. Dom je činjenični, a ne pravni pojam i ne ovisi o pojmovnom određenju koje je dano u domaćem pravu (Presuda Paulić protiv Hrvatske, zahtjev broj: 3572/06 od 22.10.2009., § 33).
11.2. Teret dokazivanja da se na nekretnini koja je predmet razvrgnuća nalazi prostor / prostorija koja je njen dom leži na protustranci.
12. S obzirom na ranije navedeno tumačenje pojma "Dom" iz čl.8.st.1. EKZLJP koje je dao ESLJP u svojim presudama i navode protustranaka iz podneska od 27.02.2018., sud ocjenjuje da protustranke nisu dokazale dovoljno jaku, stvarnu i trajnu povezanost s nekom od nekretnina koje su predmet razvrgnuća u ovoj pravnoj stvari ili nekim određenim dijelom tih nekretnina (prostorijom ili prostorijama). Posljedično, sud ocjenjuje da se nekretnine (niti njihovi određeni dijelovi) koje su predmet razvrgnuća u ovoj pravnoj stvari ne mogu smatrati domom protustranaka u smislu čl.8.st.1. EKZLJP.
12.1. Protustranke općenito navode da bi se prihvaćanjem njihovog protuprijedloga za razvrgnuće suvlasništva uspostavom vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine – dioba etažiranjem, zaštitilo njihovo pravo na dom. Argumentum a contrario načinom razvrgnuća koji predlaže predlagatelj, tj. prodajom nekretnina na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba, bilo bi (prema tvrdnjama protustranaka), povrijeđeno njihovo pravo na nepovredivost doma. Međutim, protustranke uopće ne navode žive li u kojoj od nekretnina koje su predmet razvrgnuća u ovoj pravnoj stvari ili u nekom dijelu ili dijelovima navedenih nekretnina (prostoriji ili prostorijama). Sud ocjenjuje da bi takva činjenična tvrdnja i dokazi za istu bili pravno odlučni za utvrđivanje predstavlja li neka prostorija ili prostorije dom protustranaka. Pogotovo kada se uzme u obzir da nekretnine koje su predmet razvrgnuća imaju i poslovnu namjenu te da ukupna neto površina svih nekretnina (prema nalazu i mišljenju vještaka od 09.01.2014. – list 105. spisa) iznosi 965.15 m[2] . Doduše, protustranke niti tvrde niti dokazuju da žive (stanuju) u svim prostorijama svih nekretnina koje su predmet razvrgnuća. Međutim, jednako tako protustranke ne tvrde niti dokazuju u kojoj prostoriji ili prostorijama žive (stanuju), odnosno koja prostorija ili prostorije predstavljaju njihov dom, a kako bi sud mogao procijeniti postojanje, odnosno nepostojanje dovoljno jake, stvarne i trajne povezanosti protustranaka s nekom od prostorija ili više njih. Posljedično, sud ocjenjuje da je navedeni prigovor protustranaka krajnje općenit i da graniči s pokušajem odugovlačenja postupka. Pogotovo kada se uzme u obzir da je postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut još 2009. te da su postupovni sljednici protustranke navedeni prigovor istaknuli tek 9 godina kasnije (u podnesku od 27.02.2018.).
13. S obzirom da protustranke nisu dokazale da se na kojoj od nekretnina ili više njih, koje su predmet razvrgnuća, nalazi prostor / prostorija koja je njihov dom, sud nije proveo test razmjernosti.
14. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.50.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da je, kad razvrgnuće provodi sud, isti vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.
14.1. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu čl.50.st.1. ZVDSP – a, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (čl.50.st.2. ZVDSP).
14.2. Ako dioba iz čl.50.st.2. ZVDSP – a nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilno razvrgnuće (čl.50.st.4. ZVDSP).
15. Radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za razvrgnuće suvlasništva prodajom nekretnina na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba, odnosno razmatranja protuprijedloga protustranaka da razvrgnuće suvlasništva provede uspostavom vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine – dioba etažiranjem, tj. novim etažiranjem (zbog neusklađenosti stvarnog stanja nekretnina s onim navedenim u zemljišnoj knjizi), sud je rješenjima od 26.09.2013. i 14.11.2018. odredio vještačenje.
16. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka od 09.01.2014. i 11.01.2019. proizlazi da predmet diobe (nekretnine opisane u toč.1. izreke ovog rješenja) – zemljište sa zgradom, u naravi stambeno – poslovni prostor na adresi u [adresa], nakon što su izvedeni nezakoniti građevinski radovi (nakon izrade nalaza i mišljenja od 09.01.2014.), nije moguće etažirati osim ako se nezakoniti radovi ne uklone ili se ne ishodi projektna dokumentacija za postojeće stanje i ishodi uporabna dozvola. U svom očitovanju od 09.05.2019. sudski vještak je naveo da ne postoji mogućnost novog etažiranja nekretnina koje su predmet razvrgnuća. U svom nalazu i mišljenju od 09.01.2014. (prije izvođenja nezakonitih građevinskih radova) sudski vještak navodi da se nekretnine koje su predmet razvrgnuća mogu podijeliti na 5 samostalnih uporabnih cjelina. Nadalje, u navedenom nalazu i mišljenju sudski vještak je naveo i da stanje nekretnina koje su predmet razvrgnuća u naravi ne odgovara stanju navedenom u zemljišnoj knjizi.
17. Podneskom od 07.02.2019. (list 230. spisa) protustranke su prigovorile nalazu i mišljenju vještaka od 11.01.2019., osim u dijelu u kojem je utvrđeno da su radovi izvedeni u skladu s prijedlogom fizičke diobe prema nalazu i mišljenju od 09.01.2014.
17.1. Na ročištu od 12.03.2019. vještak je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja od 11.01.2019.
17.2. Sud ocjenjuje da je vještak logično, uvjerljivo i obrazloženo odgovorio na sve prigovore protustranaka. Posljedično, sud smatra da protustranke svojim prigovorima nisu dovele u pitanje objektivnost, cjelovitost (potpunost), jasnoću, neproturječnost i logičnost, a time niti stručnost i pravilnost nalaza i mišljenja vještaka od 11.01.2019. Nadalje, vještak je jasno naveo pod kojim je uvjetima moguće (novo) etažiranje nekretnina, prijedlog kojeg je iznio u svojem nalazu i mišljenju od 19.01.2014. Nadalje, u očitovanju od 09.05.2019. vještak je iznio jasne i uvjerljive razlog zbog kojih etažiranje nije moguće.
18. U postupku utvrđivanja činjenica, sud je utvrdio sljedeće odlučne činjenice:
- da suvlasnički dio predlagatelja BM u nekretninama koje su predmet diobe iznosi 3/9 (1/3) – ZK izvadak (list 210. spisa) – nesporno,
- da suvlasnički dio protustranke 1. – TM u nekretninama koje su predmet diobe iznosi 4/9 – ZK izvadak (list 210. spisa) – nesporno,
- da suvlasnički dio protustranke 2. – BMĐ u nekretninama koje su predmet diobe iznosi 1/9 – ZK izvadak (list 210. spisa) – nesporno,
- da suvlasnički dio protustranke 3. – JM u nekretninama koje su predmet diobe iznosi 1/9 – ZK izvadak (list 210. spisa) – nesporno,
- da nekretnine koje su predmet razvrgnuća u naravi predstavljaju stambeno – poslovnu zgradu – nalaz i mišljenje vještaka od 19.01.2014. – nesporno,
- da stanje nekretnina koje su predmet razvrgnuća u naravi ne odgovara stanju navedenom u zemljišnoj knjizi – nalaz i mišljenje vještaka od 19.01.2014. – nesporno,
- da se nekretnine koje su predmet razvrgnuća prema mišljenju sudskog vještaka mogu podijeliti na 5 samostalnih uporabnih cjelina – nalaz i mišljenje vještaka od 19.01.2014. i 11.01.2019. (list 102. – 105. spisa i list 220. i 221. spisa) – nesporno:
- poslovni prostor (P1) – Bistro i dio uredskog prostora – površine 321,72 m[2] ,
- poslovni prostor (P2) – površine 155,93 m ,
- poslovni prostor (P3) – površine 152,76 m ,
- poslovni prostor (P4) – apartmani – površine 214,63 m ,
- stambeni prostor (S1) – površine 120,11 m ,
- da su radovi probijanja zida i izvedba pregradnog zida između prostora P1 i P2 izvedeni nakon donošenja rješenja o izvedenom stanju od 29.04.2015., tj. da su navedeni građevinski radovi izvedeni nezakonito – nalaz i mišljenje vještaka od 11.01.2019. (list 218. spisa),
- da su navedene nezakonite građevinske radove izvele protustranke – podnesak protustranaka od 26.06.2018. (list 195. spisa),
- da se nekretnine koje su predmet razvrgnuća, a na kojima su izvedeni nezakoniti građevinski radovi ne mogu etažirati osim ako se nezakoniti građevinski radovi ne uklone ili se ne ishodi projektna dokumentacija za postojeće stanje i ishodi uporabna dozvola – nalaz i mišljenje vještaka od 11.01.2019. (list 219. spisa) i očitovanje vještaka (list 234. spisa),
- da je sudski vještak u svom očitovanju od 09.05.2019. naveo da "Ne postoji mogućnost uspostave etažnog vlasništva sukladno suvlasničkim omjerima prema stanju na osnovu kojeg je ishođeno Rješenje o izvedenom stanju od 29.04.2015. god. bez isplate novčane naknade suvlasničkog dijela predlagateljice, jer samostalne uporabne cjeline koje su formirane površinom ne odgovaraju suvlasničkim omjerima upisanim u zemljišne knjige.",
- da proustranke nisu dostavile sudu potvrdu iz čl.73.st.3. ZVDSP – a da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina, odnosno uporabnu dozvolu,
- da je ukupna vrijednost svih nekretnina koje su predmet razvrgnuća 2014. bila oko 620.000,00 eura – nalaz i mišljenje vještaka od 19.01.2014. (list 120. spisa),
- da je protustranka 1. – TM pravomoćno osuđena za kazneno djelo Krivotvorenja isprave iz čl.278. Kaznenog zakona koje je počinila 01.02.2012. u namjeri ishodovanja rješenja kojim se ŠM kao iznajmljivaču odobrava pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na nekretnini koja je u 2/3 vlasništvo ŠM i 1/3 vlasništvo njegove sestre BM, na način da se prilikom obavljanja očevida od strane nadležnog gradskog ureda Grada Zagreba, predstavila kao BM i u tom svojstvu potpisala izjavu o suglasnosti za iznajmljivanje cijelog objekta na adresi u [adresa], nakon čega je nadležno tijelo ŠM dalo suglasnost za obavljanje gospodarske djelatnosti – presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: Kž-76/2018 od 13.04.2018. (list 236. i 237. spisa).
19. U odnosu na način razvrgnuća suvlasništva koji su predložile protustranke, sud ocjenjuje da se nekretnine koje su predmet razvrgnuća iz ranije navedenih razloga (koje je naveo sudski vještak u tijeku postupka) nije moguće podijeliti na način da se izvrši novo etažiranje kako to predlažu protustranke. Također, protustranke nisu dostavile sudu potvrdu iz čl.73.st.3. ZVDSP – a, a koja potvrda je pretpostavka za uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine. Naime, sama činjenica da sudski vještak u svom nalazu i mišljenju navodi da neki stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici može biti samostalna uporabna cjelina, tj. da ispunjava pretpostavke za to, ne znači nužno da će nadležno javnopravno tijelo u upravnom postupku izdati potvrdu iz čl.73.st.3. ZVDSP – a kojom će potvrditi plan posebnih dijelova nekretnine (etažni elaborat) kako ih je u nalazu i mišljenju naveo sudski vještak.
19.1. Protustranke su od suda u ovoj pravnoj stvari zatražile i primjenu odredaba zakona o razvrgnuću na nekoliko stvari (čl.52. ZVDSP) – dioba po ekvivalentu. Međutim, primjena navedenih odredbi zakona nije moguća iz razloga što se razvrgnuće suvlasništva na više stvari – nekretnina (što je ovdje slučaj) po mišljenju ovog suda provodi kao razvrgnuće suvlasništva na jednoj stvari. To znači da se djeljive pokretne stvari dijele fizički, a nekretnine geometrijski (čl.50.st.2. ZVDSP). Ako takva dioba nije moguća, onda slijedi civilna dioba (članak 50. stavak 4. ZVDSP). Uzimajući u obzir činjenicu da se razvrgnuće suvlasništva u ovoj pravnoj stvari, iz ranije navedenih razloga, nije moguće novom uspostavom posebnih dijelova nekretnine – etažiranjem (nakon čega bi uslijedilo razmatranje diobe po ekvivalentu), sud smatra da nije moguće primijeniti niti čl.52. ZVDSP – a. Podneskom od 02.04.2019. protustranke su obavijestile sud da su "uklonjeni naknadno, tijekom ovog postupka, izvedeni građevinski radovi", uslijed čega predlažu da sudski vještak ponovno dopuni svoj nalaz i mišljenje. Međutim, sud smatra da stranka u postupku ne smije ostvarivati korist iz vlastitog protupravnog ponašanja, uslijed čega sud nije prihvatio navedeni prijedlog protustranaka. Naime, protustranke su u tijeku postupka same izmijenile stanje nekretnina i prouzročile nemogućnost novog etažiranja (koje bi bilo usklađeno sa stvarnim stanjem), a nakon što su uvidjele da je takvo protupravno ponašanje onemogućilo prihvaćanje njihovog protuprijedloga, obavijestile su sud da su nezakonito izvedeni građevinski radovi "uklonjeni". Također, jedna od protustranaka – TM je, kao što je to već ranije navedeno, počinjenjem kaznenog djela Krivotvorenja isprave svom postupovnom predniku ŠM omogućila ishođenje rješenja kojim mu se (kao iznajmljivaču) odobrava pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na nekretnini koja nije bila u njegovom samovlasništvu već i u suvlasništvu predlagateljice BM i to bez njezine suglasnosti (koja je bila krivotvorena).
20. S obzirom da stranke nisu bile suglasne oko načina razvrgnuća suvlasništva, sud je utvrdio da su ispunjene pretpostavke iz čl.50.st.4. ZVDSP – a da se suvlasništvo stranaka na nekretnini razvrgne određivanjem prodaje nekretnine na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba.
20.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu, 9. travnja 2026.
SUDAC:
Andrija Krivak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).
DOSTAVITI:
1. Predlagatelju, po punomoćniku
2. Protustrankama 1. – 3., po punomoćniku
3. U spis