REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U JASTREBARSKOM

Šetalište braće Kazić 6

Poslovni broj: P-921/2022-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, po sucu tog suda Silvani Godrijan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Karlu Radoševiću, odvjetniku u Jastrebarskom, protiv tuženika ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lafteru, odvjetniku u Jastrebarskom, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. listopada 2024. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja, tuženika i punomoćnika tuženika, 09. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to tužitelja ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i tuženika ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i to na način:

- da kčbr. [katastarska čestica] dvor Dugi Slogi sa 113 čhv (406 m2) pripadne u samovlasništvo tužitelju ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], novoformirana čestica površine 254 m2, a tuženiku ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], novoformirana čestica površine 197 m2, a koje bi čestice nastale geodetskim vještačenjem i sastavljanjem Prijavnog lista.

II. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to tužitelja ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i tuženika ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i to na način:

- da u kčbr. [katastarska čestica] voćnjak Dugi Slogi sa 161 čhv (579 m2) i kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor Dugi Slogi sa 152 čhv (547 m2),

- pripadne u samovlasništvo tužitelju ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], novoformirana čestica površine 622 m2, a tuženiku ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], novoformirana čestica površine 654 m2, a koje bi čestice nastale geodetskim vještačenjem i sastavljanjem Prijavnog lista i geodetskog elaborata.

III. Nalaže se tuženiku ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da trpi upis prava vlasništva koji će biti proveden po zemljišno-knjižnom odjelu Jastrebarsko, Općinskog suda u Novom Zagrebu

IV. Nalaže se tuženiku ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 29,82 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 19. listopada 2022. navodi da su on i tuženik suvlasnici, svaki u ½ dijela, nekretnina i to kčbr. [katastarska čestica] voćnjak Dugi Slogi sa 161 čhv (579 m2), kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor Dugi Slogi sa 152 čhv ( 547 m2 ) i kčbr. [katastarska čestica] Dvor Dugi Slogi sa 113 čhv (406 m2) sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je pokrenuo postupak radi razvrgnuća suvlasništva, a koji se postupak vodio pred ovim sudom pod poslovnim brojem R1- 108/2020, te je rješenjem od 14. lipnja 2021. obustavljen, a tuženik, kao predlagatelj je upućen u parnicu sa zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. Tuženik međutim za sada nije pokrenuo nikakav parnični postupak, a niti je stanje u zemljišnim knjigama na bilo koji način izmijenjeno. U navedenom postupku provedeno je i vještačenje po vještaku geodetske struke, koji je dakle bio na licu mjesta, te sačinio elaborat, a na koji tuženik nije imao načelnih primjedbi, već je samo isticao da bi linija razgraničenja trebala biti zelena žičana ograda u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], dok u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] nije bilo spora oko linije međe. Nadalje, ističe da, ako bi se prihvatila linija razgraničenja kako je tražio tuženik, tužitelj bi bio oštećen u pogledu veličine njegovog suvlasničkog dijela, a što je sve u svome nalazu utvrđeno i od strane vještaka. Tuženik je dakle osporavao veličine suvlasničkih dijelova u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], dok u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], a kojim bi razvrgnućem čak bio i smanjen suvlasnički omjer tuženika, tome se nije protivio.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev, priznaje da su stranke suvlasnici nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to svaki u ½ dijela predmetnih nekretnina, da je tuženik pokrenuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice , a koji se vodio pod posl.br. R1-108/20, te je rješenjem suda posl.br. R1-108/20 od dana 14. lipnja 2021., predmetni postupak obustavljen, a tuženik je upućen u pokretanje parnice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. Tuženik je upućen u pokretanje parnice jer je između stranaka došlo do spora u pogledu površine suvlasničkih omjera, odnosno tužitelj se protivio prijedlogu tuženika da linija diobe ide po postojećoj ogradi, osim u djelu od gornjeg puta do nulte točke. Točno je da je u navedenom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice posl.br. R1-108/2020 provedeno vještačenje, kao i da je tuženik predložio da linija razgraničenja treba biti žičana ograda u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok su se stranke u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] dogovorile na licu mjesta, te u odnosu na navedenu kčbr. [katastarska čestica] nije bilo spora oko linije međe. Stranke su na licu mjesta prilikom održanog očevida nesporno utvrdile liniju razgraničenja u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] dvor Dugi Slogi sa 113 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da linija razgraničenja prolazi zidom uz tramove sa vanjske strane tramova, a u skladu sa linijom prikazanom u nalazu geodetskog vještaka. U odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tuženik i nadalje ostaje kod prijedloga na način da zelena žičana ograda postavljena na betonskom podestu predstavlja međašnu liniju, koju je postavio stric predlagatelja, ĆZ.

Zatečene betonske rupe predstavljaju ostatke stare ograde, koja je bila postavljena prije zelene žičane ograde, i isključivo radi zaštite vrta, koja je porušena nedugo nakon postavljanja žičane ograde. Travnati dio između stabala šljiva i zelene žičane ograde, koristio se za prolazak, kao staza, te postavljena žičana ograda prema dogovoru pok. oca tuženika i strica, predstavlja liniju razgraničenja nekretnine tužitelja i tuženika. Tuženik je predložio da se u odnosu na sporni dio kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao linija razgraničenja odredi zelena žičana ograda, dok u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao liniju razgraničenja duž zida i zatečenih tramova, kako je to nesporno utvrđeno na licu mjesta i prikazano na skici geodetskog vještaka u postupku razvrgnuća suvlasništva.

Tuženik je predložio odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao Nagodbu od 14.04.1953., ( list 26 ), spis ovoga suda R1-29/2000, nalaz i mišljenje od 07. studeni 2022. vještaka geodeta Darka Dugića, saslušao svjedoke KZ, OZ, PZ, CZ, i ČZ, te parnične stranke.

4. Sud je prihvatio kao dokaz izvornik Nagodbe od 14.04.1953., koju je tužitelj predao na ročištu 21. svibnja 2024.,jer je po izgledu i sadržaju iste vidljivo da se radi o starom dokumentu, te je tužitelj uvjerljivo i realno obrazložio da ju je slučajno našao tijekom postupka, te sud zaključuje da tužitelj nije imao razloga da istu prije ne bi dostavio da ju je našao.

5. Ocjenom provedenih dokaza kako svakog posebno tako i svih zajedno, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan, na način kako je odlučeno u izreci.

6. Predmet spora je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to:

- kčbr. [katastarska čestica] dvor Dugi Slogi sa 113 čhv (406 m2) ,

- kčbr. [katastarska čestica] voćnjak Dugi Slogi sa 161 čhv (579 m2), i kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor Dugi Slogi sa 152 čhv (547 m2), koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao suvlasništvo stranaka u ½ dijela.

7. Tužitelj je predložio diobu na način da:

- kčbr. [katastarska čestica] dvor Dugi Slogi sa 113 čhv (406 m2) pripadne u samovlasništvo tužitelju novoformirana čestica površine 254 m2, a tuženiku novoformirana čestica površine 197 m2, a koje bi čestice nastale geodetskim vještačenjem i sastavljanjem Prijavnog lista,

- kčbr. [katastarska čestica] voćnjak Dugi Slogi sa 161 čhv (579 m2) i kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor Dugi Slogi sa 152 čhv (406 m2), tužitelju i tuženiku pripadnu u samovlasništvo novoformirane čestice koje odgovaraju veličini njihovih suvlasničkih omjera, a koje bi nastale geodetskim vještačenjem, sastavljanjem Prijavnog lista i geodetskog elaborata.

8. U ovom postupku nije sporno da:

- su stranke u zemljišnoj knjizi upisane kao suvlasnici, svaki u ½ dijela nekretnina, i to kčbr. [katastarska čestica] voćnjak Dugi Slogi sa 161 čhv (579 m2), kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor Dugi Slogi sa 152 čhv (547 m2) i kčbr. [katastarska čestica] dvor Dugi Slogi sa 113 čhv (406 m2) sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

- su stranke suglasne da se provede postupak razvrgnuća,

- je tuženik kao predlagatelj pokrenuo postupak radi razvrgnuća suvlasništva, a koji se postupak vodio pred ovim sudom pod poslovnim brojem R1-108/2020, te je rješenjem od 14. lipnja 2021. obustavljen, a tuženik je kao predlagatelj upućen u parnicu sa zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice i da tuženik nije pokrenuo nikakav parnični postupak, a niti je stanje u zemljišnim knjigama na bilo koji način izmijenjeno, te su stranke suvlasnici, svaki u ½ dijela, nekretnina, i to kčbr. [katastarska čestica] voćnjak Dugi Slogi sa 161 čhv (579 m2), kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor Dugi Slogi sa 152 čhv (547 m2 ) i kčbr. [katastarska čestica] dvor Dugi Slogi sa 113 čhv (406 m2) sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je postupak, posl. br. R1-108/2020, obustavljen, i predlagatelj upućen u parnicu,

- da postupak nije pokrenuo predlagatelj, ovdje tuženik, već protustranka, ovdje tužitelj.

9. Vještačenjem u predmetu, posl. br. R1-108/2020, utvrđeno je da:

- površina čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] u katastarskom i zemljišno knjižnom operatu iznosi ukupno 1126 m2,

- su stranke u zemljišnoj knjizi upisani kao suvlasnici, svaki u ½ dijela,

- su stranke na terenu u nesmetanom posjedu svaka površine od 563 m2 koja površina čini 1/2 suvlasništva čestica koje u zemljišnoj knjizi imaju površinu od 1126 m2, te da je ukupna površina katastarskih čestica na terenu 1276 m2,

- stranke u naravi uživaju veću površinu od površine navedene u katastarskom i zemljišno knjižnom operatu,

- su stranke u naravi učinile spornim površinu od 30 m2 koja se proteže uz središnju liniju razgraničenja,

- stranke u naravi, ne računajući spornu površinu od 30 m2, uživaju površinu veću od površine navedene u katastarskom i zemljišno knjižnom operatu,

- površina dijela čkbr. [katastarska čestica], ne računajući spornu površinu od 30 m2, koji uživa tužitelj iznosi 622 m2 a koji uživa tuženik 624 m2.

10. U odnosu na nekretninu kčbr. [katastarska čestica] dvor Dugi Slogi sa 113 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], među strankama nije sporno razvrgnuće. U postupku, posl. br. R1-108/2020, je provedeno vještačenje po vještaku geodetske struke, koji je sačinio elaborat prema pokazivanju stranaka između kojih nije bilo spora oko linije razgraničenja.

11. U nalazu i mišljenju od 19.11.2020. vještak geodet Darko Dugić je na temelju neposrednog opažanja, pokazivanja stranka te podatka u spisu, naveo da u odnosu na katastarsku česticu broj [katastarska čestica], proizlazi, da je ukupna izmjerena površina katastarske čestice br. [katastarska čestica], na terenu iznosi 451 m2, dok upisana površina u katastarskom i zemljišno-knjižnom operatu iznosi 406 m2. Iz navedenog proizlazi da je stvarna ukupna površina navedenih čestica na terenu za 45 m2 veća nego se vodi u katastarskom i zemljišno- knjižnom operatu. Odstupanja površine vide se i prikazom stvarnog stanja na terenu u odnosu na službene katastarske mape, a sve je prikazano na skicama identifikacije i izmjere broj 1 i 2. Površina dijela katastarske čestice br. [katastarska čestica], koji je u uživanju predlagatelja, BZ, iz [adresa], na licu mjesta iznosi 197 m2. Površina dijela katastarske čestice br. [katastarska čestica], koji je u uživanju protustranke, DZ, iz [adresa], na licu mjesta iznosi 254 m2. U odnosu na ovu česticu, stranke su postojeće razgraničenje na terenu prikazale kao nesporno, bez obzira na površinu koja je u naravi.

12. Stranke su neovisno o podacima z. k. i katastru suglasno dogovorile, na licu mjesta, prilikom održanog očevida, liniju razgraničenja, na način kako uživaju te utvrdile liniju međe svog dijela posjeda koja prolazi zidom uz tramove sa vanjske strane tramova, a u skladu sa linijom prikazanom u nalazu geodetskog vještaka od 19.11.2020., te je razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnine stranaka upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] dvor Dugi Slogi sa 113 čhv (406 m2) na način da pripadne u samovlasništvo tužitelju novoformirana čestica površine 254 m2, a tuženiku novoformirana čestica površine 197 m2, a koje bi čestice nastale geodetskim vještačenjem i sastavljanjem Prijavnog lista i geodetskog elaborata, te je odlučeno kao u izreci pod toč I..

13. U odnosu na navedene kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] stranke su uzdužni dio linije razgraničenja pokazale različito, te je tu razliku utvrdio vještak, i ista iznosi 30 m2.

14. Obje stranke tvrde da im pripada tih 30 m2. U naravi tih 30 m2 čini površinu koja se nalazi između vrtova stranaka, i to između ograde tužitelja i linije gdje je bila ograda koju je tuženik srušio.

15. Među strankama je sporno:

- jesu li njihovi prednici postigli valjani dogovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice,

- da li stranke koriste i od kada predmetne nekretnine kako su se prednici dogovorili ili sukladno dogovoru prednika o razvrgnuću,

- da li dio linije razgraničenja treba ići pravcem ograde tužitelja ili pravcem koji je pokazao tužitelj izvan svoje ograde prema vrtu linijom ograde koju je tuženik srušio,

- je li tuženik samostalno posjedovao sporni suvlasnički dio u površini od 30 m2,

- da li sporna površina od 30 m2 koja se proteže između vrtova stranaka u diobi treba pripasti tužitelju ili tuženiku pa je stoga u tom dijelu sporna linija razgraničenja.

16. Obzirom na naprijed navedene sporne činjenice utvrđeno je da stranke čine spornim posjed i vlasništvo dijela nekretnina, i to spor u površini od 30 m2 koja se proteže između vrtova stranaka.

17. U postupku, posl. br. R1-108/2020, predlagatelj, ovdje tuženik je upućen u parnicu, jer je između stranaka došlo do spora, jer se protustranka, ovdje tužitelj, protivio prijedlogu predlagatelja, ovdje tuženika, da linija diobe između kčbr [katastarska čestica], ide po postojećoj zelenoj žičanoj ogradi na betonskom podestu, osim u djelu od gornjeg puta do nulte točke.

18. Ovdje tuženik, nije kao predlagatelj pokrenuo parnicu, već je ovaj postupak pokrenuo protustranka ovdje tužitelj.

19. Tužitelj traži diobu kčbr. [katastarska čestica] sa 161 čhv (579 m2) i kčbr. [katastarska čestica] sa 152 čhv (406 m2), prema veličini njihovog suvlasničkog omjera u ½ dijela.

20. Tuženik predlaže diobu na način da zelena žičana ograda tužitelja postavljena na betonskom podestu predstavlja liniju razgraničenja, koju je postavio stric tuženika, a otac tužitelja, ĆZ.

21. Tužitelj se protivi da njegovan zelena žičana ograda postavljena na betonskom podestu predstavlja liniju razgraničenja, jer bi linija razgraničenja trebala biti linija ograde koju je tuženik srušio.

22. Tužitelj ĆZ u svom iskazu (list 30) navodi da ima dokument koji je našao poslije smrti oca sa svjedocima gdje piše da otac daruje ĆZ pola, a pola ČZ. Taj dokument je iz 04./1953. i tako je podijeljeno imanje. Iz tog dokumenta se vidi podjela imanja ĆZ. Otac je umro **.**.2020. Nagodbu je našao nekoliko dana prije prethodnog ročišta kad je čistio tavan. Otac mu nije prije govorio da postoji nagodba, iskazujem da ne. Zelenu žičanu ogradu postavio je otac ĆZ. Tu je prije bila i ograda od strica ŽZ, koji je 1966. ogradio svoj vrta sa čeličnom žicom, a otac je ogradio negdje 80-tih. Očevi nisu pričali kako su se podijelili, ali djeca su normalno pričala, išli jedni drugima, do unatrag 4-5 godina. ŽZ je onda maknuo svoju ogradu, i rekao da je njegovo do moje ograde. Onda je došlo spora. Ovaj postupak je pokrenuo da se riješi suvlasništvo i ato jer ga ŽZ koji ga je pokrenuo nije dovršio. U ostavinskom rješenju iza pok. oca stoji koliko kvadrata je. Na upit punomoćnika tuženika, koju su ogradu poštivali preci kao granicu međe, iskazao je da prije nije bilo ograde. Od 1966. je ŽZ ogradio svoje; otac nije odmah ogradio svoje. Bio je tu vrt. Išlo se svukuda, nije se pitalo čije je, što je. Na pitanje da li je ograda od vrta koju spominje postavljena 1966. iskazao je da da je stric išao po mejašu. Djed je bio tesar i on ih je podijelio, misli točno u centimetar. Kako se oni nisu razgovarali, ogradio je ravnu liniju. To je bila ograda između njih. Bile su dvije ograde od 80-tih do prije 15 godina, računajući unatrag od danas. Još je bilo zafrkavanja kako su tu dvije ograde, tko ih je postavljao. Na poseban upit punomoćnika tužitelja u kojem suvlasničkom dijelu ste vi upisani u zk, iskazujem da pola. Na čestici preko ceste je drvena stijena koja je dijelila jedno i drugo, i tako je navedeno u geodetskom elaboratu u postupku diobe.

23. Sud je iskaz tužitelja prihvatio osim u dijelu gdje iskazuje da je bi podjela trebala ići na mjestu gdje je stric ŽZ ogradio svoj vrta sa čeličnom žicom 1966., te u dijelu da očevi nisu pričali kako su se podijelili, jer je taj dio iskaza protivan iskazu tuženika i ostalim provedenim dokazima.

24. Tuženik ŽZ, iskazao je da koliko pamti da su imali stare komore, i djeda je podijelio njihove očeve, Stric Ć je imao vrt gdje je izgradio novu kuću 1977.. Prije gradnje kuće ogradio je vrt sa drvenim stupićima i ogradom od pruća. Tako su i oni imali lijevo ograđene vrt. Sa bratom je skinuo staru drvenu ogradu, i postoje dvije rupe od toga. Iza kuće, odmah je vrt. U ćošku kuće su imali štenge i odmah vrt. Postojale su dvije rupe koje postoje i sada. U te rupe su stavljali stupove da pojačavaju ogradu, da ne moraju svake godine zabijati kolce. Te rupe su bile od kuće prema vrtu negdje do pola vrta. Pored ove ograde stric je napravio svoju ogradu. Svaki je imao svoju vrtnu ogradu za usjeve. Između te dvije ograde je bio prolaz za selo, školu, crkvu, do bunara. 1980. je radio u Sloveniji, i došao je doma i vidio je da se gradi početak ograde. Pitao je svog tatu što je to, i tata je rekao da se stric ograđuje, i da neka se ogradi zauvijek. Tata se nije bunio. O tome i a dokument negdje doma. Djed je rekao da Ž daje voćnjak i pola dvorišta, i tako je bilo i tako je i sada. Otac je stavio ogradu radi životinja i te ograde danas nema jer više nema životinja, i nema se kome više ograđivati. Ta čelična ograda je bila umjesto stupića ograde vrta. To je bila ograda za vrt. Stric je sebe ogradio po cijeloj dužini, i to je njegovo. Tu je cijeli život, i tata i djeda su mu pričali o svemu. Na temeljima gdje je bila komora, napravio je novu kuću. Sve je štimalo do sada, unatrag 5-6 godina, od kad se Ć naljutio na njega. Stric, otac tužitelja je sam živio i nekad ga je vozio kod doktora K u [adresa]. ĆZ se naljutio na njega jednom zgodom kad je večerao, došao je ĆZ k njemu pod utjecajem. Pitao ga hoće li što popiti, donio je vino. ĆZ ga je pitao tko je ovo na slici na kojoj su bili njegovi dečki sa O, i rekao mu je da su to njegovi mali P, a on je rekao da su oni Dojčeri, počeo je prostačiti i ja onda ga je potjerao van. Zna da su u z.k. suvlasnici. To još nije razvrgnuto. Nije provjeravao u kojem omjeru. Onak kak je stric ogradio. Ne zna suvlasnički omjer. Oni su se držali onako kako je stric ogradio. Za jednu česticu je suglasan da se čestica podijeli kako je naveo geodetski vještak, i da nek bude vanjsko lice trama. Moguće da je Petrova polovica veća ako je tako izmjereno. ĆZ je otišao 1968. raditi u Njemačku, i dolazio je doma, i tamo je bio 40 godina. I onda se vratio doma. Iskazao je da je bio u Austriji, 1993. i vratio se doma pa je bio i 1995. i 1996.. Ima 20 mjeseci staža u Austriji. I prima austrijsku mirovinu. Bratić Ć ga je pitao da se podijele. Došli su na sud kod g. RZ, i pitao ih da li ima objekata i da li su legalizirani. Tada su se dogovarali u vezi legalizaciji, jer neki objekti nisu bili legalizirani. Sve je već bilo napravljeno i dogovoreno, i bili su suglasni o podjeli sve dok ga nije potjerao van iz kuće.

25. Sud je iskaz tuženika u cijelosti prihvatio, jer je jasno i sigurno iskazivao o činjenicama o kojima ima neposrednih saznanja.

26. Svjedok NZ, bratić tužitelja, i brat tuženika, iskazao je da zna da se vodi postupak vodi radi parcele i ograde. To je bila zajednička parcela. Stric ĆZ je sebe ogradio 80-tih i on je rekao da je to njegovo. Ograda je betonska sa žicom. Ta je ograda i danas vidljiva. Tu ogradu je napravio pokojni stric. Pokojni stric je sam sebe ogradio. Strica je naslijedio ovdje tužitelj, ĆZ, je njegov bratić, i do ovog spora nije bilo nikakvog problema. Točno je da je tamo postojala još jedna ograda. To je bilo napravljeno na bratovoj zemlji gdje su imali prolaz do bunara za vodu. Brat je to ogradio da mu ne ide stoga. I tu je bio prolaz između bratovog i bratićevog. Uz ovu betonsku ogradu bila je još jedna ograda gdje je bio prolaz za pješačenje. Između jedne i druge ograde je bio prolaz negdje oko 80 cm. Tu su prolazili do bunara, i njegov brat i sestre, dok nisu odselili. Drugi nitko nije tu prolazio. Ta ograda koje više nema bila sagrađena je 1980.. Sjeća se stričeve ograde. Iz Žumberka je otišao 1976.. Ne zna kada je napravljena stara ograda koje više nema, jer nije bio tu jer je bio vani. Prije je bila zajednica djeda VZ pa onda njegove djece petero braće sada pok. C, Č, B, stric ĆZ i otac ŽZ i braća su se podijelila i otac ŽZ je tako stekao vlasništvo te kuće gdje sada živi brat ŽZ.

27. Sud je iskaz svjedoka CZ prihvatio u cijelosti iako je brat tuženika, jer je iskazivao jasno, uvjerljivo, detaljno, na temelju svojih neposrednih saznanja, te je njegov iskaz suglasan iskazima ostalih svjedoka PZ, KZ, OZ, ČZ, i tuženika, a dijelom i iskazu tužitelja. Svjedok je jasno opisao način korištenja predmetne nekretnine i postojanje ograde koju je postavio stric ĆZ, otac tužitelja.

28. Svjedok PZ, (list 24) bratić tužitelja, i brat tuženika, iskazao je da zna da se postupak vodi oko dijeljenja imovine, parcele, da je gore rođen, i zna od rođenja što je i kako je. Sjeća se da je to pok. stric ĆZ 1980. ogradio, i ta ograda postoji još i danas. Bio je na Žumberku do 1977., a onda je odselio. Dolazio je prije svaki vikend, sad malo rjeđe jer ima svoju familiju, ali dolazi gore redovno. Pored ove postojeće tamo nije postojala druga ograda. Pokojni tata ŽZ je zagradio da ne ulaze kokoši unutra, stoka ili slično. On je zagradio do postojeće ograde strica da ne ulaze ovce, krave. I tu je bio njihov prolaz do bunara da mogu do vode. Ta ograda je bila uz ovu postojeću njihovu. Ne sjeća se kada je maknuta niti kad je ta ograda postavljena. Ostatak od te ograde postoji. Nije bilo betonskog peripeta; bila je samo žica na drvenim stupićima. Ta ograda je bila napravljena na njihovoj zemlji. Prostor između te ograde i ograde strica je bio njihov. Oni su se odijelili ogradom od njihove.

29. Sud je iskaz svjedoka PZ prihvatio u cijelosti iako je brat tuženika jer je iskazivao jasno, uvjerljivo, na temelju svojih neposrednih saznanja te je njegov iskaz suglasan iskazima ostalih svjedoka CZ, KZ, OZ, ČZ i tuženika, a dijelom i iskazu tužitelja, jasno je opisao način korištenja predmetne nekretnine i postojanje ograde koju je postavio stric ĆZ otac tužitelja. Prigovor tužitelja na iskaz svjedoka nije doveo u sumnju istinitost njegova iskaza.

30. Svjedok OZ bratić tužitelja i brat tuženika, iskazao je da ne zna puno o sporu. Jako mu je žao što je u ovakvoj situaciji, jer su bratić i brat bili do nedavno kao prst i nokat, i osobno je jako žalostan. Sa Žumberka jer otišao sa 15 godina trbuhom za kruhom, i nije često boravio gore. Ima korektan odnos sa bratom i bratićem. Dođe gore povremeno, jer je brat bolestan. Popričaju malo. Smatrao je da je to nesporazum, i nije vjerovao da će biti ovdje. Međa između njih poznata mu je otprilike. Dio zemljišta koji uživa tužitelj i dio koji uživa tuženik razgraničava neki zid. Misli da je zid napravio pokojni stric. Davno je to bilo. Bio je mlad, pa ne može točno reći. Ne može se sjetiti neke ograde da je bila tamo ali je bio ograđen vrt. Stric je imao svoj vrt, a pokojni otac svoj. Ne zna da li je ta ograda još tamo.

31. Sud je iskaz svjedoka OZ prihvatio u cijelosti iako je brat tuženika jer je iskazivao jasno, detaljno, na temelju svojih neposrednih saznanja te je njegov iskaz suglasan iskazima ostalih svjedoka i to PZ, AZ, KZ, ČZ i tuženika, a dijelom i iskazu tužitelja, obzirom je davno otišao prema svom sjećanju opisao je način korištenja predmetne nekretnine i sjeća se da je njihov vrt bio ograđen.

32. Svjedok ČZ daljnji rođak tužitelja, iskazao je da su njegov djed i Petrova baka su brat i sestra, a inače su susjedi, i to jednog i drugog. Zna da se vodi postupak oko neke staze koja je bila, a sada ne postoji. Ta staza je bila razgraničenje između njihovih vrta. Onda je za one države napravljena izbetonirana ograda, koja je i danas tamo. Tu ogradu je napravio ĆZ, otac od ĆZ. Nijemu je poznato da je tu bila neka druga ograda. Otišao je sa Žumberka 1969.u Zagreb. Prije je dolazio rjeđe, a sada dolazi svaki tjedan. Ta staza je bila razgraničenje. Oni su to koristili, i tuda je prolazio, jer im je tu bilo najbliže prolaziti. Ta staza je bila razgraničenje, valjda je svakom ostavljeno po pola. Misli da je tako bilo. Valjda im je to ostavio tata. Njihovog djeda su zvali D.

33. Sud je iskaz svjedoka ČZ prihvatio u cijelosti jer je iskazivao jasno, uvjerljivo, na temelju svojih neposrednih saznanja te je njegov iskaz suglasan iskazima ostalih svjedoka, i to OZ, PZ, CZ, KZ i tuženika, a dijelom i iskazu tužitelja, jasno je opisao način korištenja predmetne nekretnine i postojanje ograde koju je postavio stric ĆZ otac tužitelja.

34. Svjedok KZ, sestrična tužitelja, i sestra tuženika, iskazala je, da od kada zna za sebe od kad je bila dijete, zna da su to koristili, i da je to njihovo. Mama se zvala R, tata ČZ. Ima četiri brata, CZ, ČZ, PZ i OZ. Kao obitelj su tu živjeli, i od kad pamti , išli su tuda u školu, po vodu na bunar, susjedima; cijeli život. S lijeve su strane imali uvrt, a s desne strane oni, i to kad gledamo od strane naše kuće. Tamo gdje je bio stričev vrt, tu je stric napravio kuću. Kasnije se stric ogradio. Tata mu ništa nije osporavao. To je bio njihov dogovor, da ih je djeda N podijelio da svako ima svoje, i to se sve poštivalo do sada. Ta ograda od strica je bila kao granica između dva brata, dvije obitelji. Bila je ispred kuće lokva, koja se zatrpala. Bio je jedan orah kod lokve. Ograda od strica je i dan danas vidljiva. Ne zna da li je da li je postojao neki betonski temelj za neku drugu ogradu, po toj liniji. Nije se u to zagledavala, jer nije mislila da bi do ovako nečeg moglo doći. Nikada nije došli do sudskih sporova između stranaka. Već je bila otišla u Zagreb na školovanje. kad je stric izgradio ogradu. Slabo pamti godine, pa ne zna kad je gradio ogradu. Kad je gradio kuću još je bila kod kuće. Ne sjeća se koje godine je gradio kuću. Ogradu je radio kasnije, a kuću prije. Misli da je ta ograda stalno ista.

35. Sud je iskaz svjedoka KZ prihvatio u cijelosti iako je sestra tuženika jer je iskazivala jasno, uvjerljivo, detaljno, na temelju svojih neposrednih saznanja te je njezin iskaz suglasan iskazima ostalih svjedoka OZ, CZ, ČZ, PZ i tuženika, a dijelom i iskazu tužitelja, jasno je opisale način korištenja predmetne nekretnine i postojanje ograde koju je postavio stric ĆZ otac tužitelja.

36. Uvidom u Nagodbu ( list 26 ) utvrđeno je, da je ista sklopljena 14.4.1953., između VZ kao oca i DZ kao sina kojom ĐZ daje svome sinu ĆZ dio od imovine Zadruge Colarić iz [adresa], koja imovina se sastoji od nekretnina oranica, livada, kuće, štale … pola dvorišta sa pola voćara … te blága i dr..

37. Iz Nagodbe proizlazi da je predmet nagodbe bila imovina Zadruge Colarić. Nekretnine u su navedene samo imenom a ne oznakama niti površinom i to, između ostalog nekretnine“ .... između kuće i komore pola dvorišta sa pola voćara,.....". Iz teksta Nagodbe za zaključiti je da se dvorište i voćar odnosi na predmetne čestice ali zbog izostanka identifikacija i obilježja početnih i krajnjih točaka nije vidljivo na koji dio predmetnih nekretnina se odnosi, da li se odnosi na sporni dio u južnom dijelu u vrtu ili na nesporni na sjevernom dijelu uz glavnu cestu, obzirom da se duljina linije razgraničenja proteže od vrta na jugu prema glavnoj cesti na sjeveru. Nagodba osim datuma sklapanja i imena potpisnika ne sadrži druge brojčane i identifikacijske elemente vezane za nekretnine u nagodbi kako bi se moglo utvrditi u kojem dijelu se odnose na predmetne nekretnine. Imajući u vidu da je nagodba sklopljena 1953., a ĆZ, otac tužitelja i stric tuženika, potpisnik Nagodbe postavio je ogradu 80-tih godina, za zaključiti je da je ogradu postavio poštujući Nagodbu, i uživanje u naravi.

38. U postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice R1-108/2020 provedeno je vještačenje po vještaku geodetske struke Darku Dugiću, koji je sačinio elaborat na koji u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] nije bilo spora oko linije međe a u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], stranke nisu postigle suglasnost.

39. U nalazu i mišljenju od 19.11.2020. vještak geodet Darko Dugić je na temelju neposrednog opažanja, pokazivanja stranka, te podatka u spisu, naveo da:

- ukupna izmjerena površina katastarskih čestica br. [katastarska čestica], na terenu iznosi 1276 m2, dok upisana, suma površina u katastarskom i zemljišno-knjižnom operatu iznosi 1126 m2. Iz navedenog proizlazi daje stvarna ukupna površina navedenih čestica na terenu za 150 m2 veća nego se vodi u katastarskom i zemljišno- knjižnom operatu. Odstupanja površine vide se i prikazom stvarnog stanja na terenu u odnosu na službene katastarske mape, a sve je prikazano na skicama identifikacije i izmjere broj 1 i 2.

- sporna površina na koju plažu pravo i predlagatelj i protustranka na terenu iznosi 30 m2.

- površina dijela katastarskih čestica br. [katastarska čestica] koji je u uživanju predlagatelja, BZ, iz [adresa], na licu mjesta iznosi 624 m2, ne računajući spornu površinu.

- površina dijela katastarskih čestica br. [katastarska čestica] koji je u uživanju protustranke, DZ, iz [adresa], na licu mjesta iznosi 622 m2, ne računajući spornu površinu.

- ako bi se zadovoljio uvjet da predlagatelj i protustranka imaju na terenu istu površinu, potrebno je spornu površinu od 30 m2 podijeliti na način da predlagatelj, ŽZ, iz [adresa], u naravi dobije 14 m2, te bi time njegova ukupna površina posjeda iznosila 638 m2, dok bi protustranka, ĆZ, iz [adresa], od sporne površine dobio 16 m2, te bi njegova ukupna površina posjeda iznosila također 638 m2.

Za sve postojeće građevine vlasnici moraju pribaviti dokaze o „legalnosti (uporabne dozvole ili rješenja o izvedenom stanju, a koje izvršena legalizacija), zatim je potrebno u nadležnom Urbanizmu zatražiti rješenja za formiranje građevinskih čestica prema postojećem stanju, na osnovu kojih je moguće izraditi potrebni geodetski elaborat za provedbu u katastru i zemljišnim knjigama, a kojim bi se formirale katastarske čestice prema sadašnjem, postojećem stanju. Prilikom provedbe takvog elaborata u zemljišnim knjigama, potrebno je priložiti pogodne isprave za upis, odnosno ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice.

40. Iz nalaza vještaka utvrđeno je da, ne računajući spornih 30 m2 svaka stranka već uživa površinu veću od površine u z k. izvatku, te da bi, ne računajući površinu spornih 30 m2, podjelom u omjeru ½ prema površinama koje stranke uživaju u naravi svakoj stranci pripala veća površina ½ suvlasnog dijela, od površine 1/2 navedene u z. k. izvatku.

41. Stranke su se suglasile, da nalaz i mišljenje vještaka geodeta Darka Dugića u predmetu R1-108/2020, na koji nisu imale primjedbi, bude dokaz u ovom postupku.

42. Raspravnim rješenjem 15. veljače 2023. (list 10) pozvan je vještak da se na temelju elaborata u spisu R1-108/2020, i podataka u spisu očituje o mogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da:

- u pogledu čkbr. [katastarska čestica] dvor dugi slogi sa 113 čhv (406 m2) pripadne u samovlasništvo tužitelju ĆZ, novoformirana čestica površine 254 m2, a tuženiku ŽZ, novoformirana čestica površine 197 m2, a koje bi čestice nastale sastavljanjem prijavnog lista;

- u pogledu čkbr. [katastarska čestica] voćnjak Dugi Slogi sa 161 čhv (579 m2) i čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor Dugi Slogi sa 152 čhv (406 m2) pripadnu u samovlasništvo novoformirane čestice koje odgovaraju njihovim suvlasničkim omjerima, i to svakom u ½ dijela, a koje bi nastale sastavljanjem prijavnog lista.

43. Vještak Darko Dugić je u svom očitovanju od 02. ožujka 2023. (list 15) naveo da na temelju geodetskog elaborata u spisu, posl. br. R1- 108/2020, nije moguće izraditi potreban geodetski elaborat, a koji mora biti izrađen prema geodetskim propisima, a svrhu razvrgnuća suvlasničke zajednice, iz razloga jer je:

- potrebno geodetski snimiti sve postojeće zgrade na predmetnim katastarskim česticama, a koje nisu bile relevantne za izradu geodetskog elaborata za spis R1-108/2020, te stranke moraju priložiti za njih potrebnu dokumentaciju koja dokazuje legalnost svih postojećih zgrada (uporabnu dozvolu ili rješenje o izvedenom stanju), jer se sve postojeće zgrade, prema Zakonu o katastru zemljišta i Pravilnika o geodetskim elaboratima, moraju evidentirati prilikom izrade bilo kakvog geodetskog elaborata, te i ovoga koji će služiti u svrhu razvrgnuća suvlasničke zajednice,

- ne mogu se izrađivati geodetski elaborati dok sve međe nisu nesporne, odnosno, potrebno je riješiti sporni dio međe, (stranke svojim potpisom u prilogu elaborata potpisuju da su međe nesporne), te se potom može izraditi potreban geodetski elaborat,

- potrebno je pravomoćno rješenje suda o razvrgnuću suvlasničke zajednice, na osnovu izrađenog dijela geodetskog elaborata za zemljišnu knjigu, a radi provedbe elaborata u zemljišnim knjigama i katastru zemljišta,

- izrada potrebnog geodetskog elaborata, koji će služiti za razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnim katastarskim česticama, a koji će, prema geodetskim propisima sadržavati diobu katastarskih čestica, evidentiranje podataka o zgradama, evidentiranje međa u posebnom postupku, evidentiranje stvarnog položaja i površine novonastalih katastarskih čestica, podliježe cjeniku geodetskih radova ("Narodne novine" broj 85/99), te cijena iznosi 1.635,81 eura.

44. Tužitelj se podneskom od 22.03.2023. (list 17) očitovao na očitovanje vještaka od 01.03.2023., i naveo da je spreman podmiriti potrebne troškove radi izrade geodetskog elaborata koji će služiti za razvrgnuće suvlasničke zajednice, te da posjeduje dokumentaciju o legalnosti svojih građevina koju će po pozivu suda ili vještaka dostaviti u spis, smatra da je sud u obvezi razvrgnuti suvlasničku zajednicu na nekretninama kčbr. [katastarska čestica]. u skladu sa suvlasničkim dijelovima parničnih stranaka, a sve kako bi se razvrgnuće i moglo provesti u zemljišnim knjigama te da okolnost da li je ili nije tuženik ishodio akt legalnosti ne može niti ne smije biti prepreka provedbe geodetskog elaborata, jer će se u zemljišnim knjigama ukoliko ne postoji akt o legalnosti upisati negativna zabilježba da ne postoji dakle akt o legalnosti.

45. U odnosu na razvrgnuće u ½ dijela vještak Darko Dugić je u svom očitovanju od 02. ožujka 2023., (list 15) je u bitnom naveo da dioba i formiranje novih čestica nije moguće ako postoji spor oko međe.

46. U ovom predmetu nije sporna međa.

47. Sporan je dio nekretnine u naravi vrt u dijelu u kojem bi trebala linija razgraničenja.

48. Sporno je da li površina od 30 m2 koja je na licu mjesta identificirana na južnom dijelu predmetnih nekretnina, površina koja treba pripasti u suvlasnički dio tužitelja ili tuženika.

49. Tužitelj ističe da, ako bi se prihvatila linija razgraničenja kako je tražio tuženik, po postojećoj ogradi, da bi, bio oštećen u pogledu veličine njegovog suvlasničkog dijela, za 30 m2 koju površinu je u svome nalazu prikazao vještak kao spornu površinu.

50. Tuženik tvrdi da linija zelene žičane ograde postavljene na betonskom podestu, koju ogradu je 1980. postavio otac tužitelja a stric tuženika pok. ĆZ, predstavlja međnu liniju, a da zatečene betonske rupe predstavljaju ostatke stare ograde, koja je bila postavljena prije zelene žičane ograde, i isključivo radi zaštite vrta, koja je porušena nedugo nakon postavljanja zelene žičane ograde.

51. Sud je zaključio da je logično i životno, da je prednik tužitelja, njegov otac ĆZ, postavio žičanu ogradu na betonskom podestu linijom koju je smatrao razgraničenjem u odnosu na dvorište i voćar ŽZ a što bi bilo i u skladu sa nagodbom iz 1953.

52. Na očevidu je utvrđeno da se na nekretnini u posjedu tužitelja nalazi višegodišnja zelena žičana ograda na betonskom podestu a druga ograda u vrtu na nekretnini tuženika nije zatečen u trenutku očevida.

53. Sud nije prihvatio iskaz tužitelja da je ograda koju je tuženik srušio bila ograda koja je činila liniju razgraničenja.

54. Sud je prihvatio kao istinit iskaz tuženika da je ograda koja je bila u vrtu, i koju je maknuo, bila ograda vrta koji je bio ograđen, i koja ograda je bila postavljena radi zaštite od kokoši a ne kao ograda koja bi činila liniju podjele prednika stranaka između njihovih nekretnina.

55. Saslušani svjedoci PZ, NZ i IZ koji su braća i bratići stranaka i tamo su živjeli, iskazivali su u bitnom da je otac tužitelja ĆZ 80 –tih godina napravio ogradu koja postoji i danas, da je travnati dio vrta izvan ograde tužitelja služio kao staza do bunara kojim su išli po vodu i u školu i da je u vrtu tuženika bila ograda vrta radi zaštite od kokoši i drugih životinja.

56. U odnosu na ogradu koju je tuženik srušio sud je provedenim dokazima utvrdio da je ograda bila postavljena radi zaštite vrta od kokoši i drugih životinja a ne kao ograda koja bi činila liniju razgraničenja između nekretnina stranaka i njegovih prednika.

57. Vještak je u nalazu naveo da bi, diobom čestice u omjeru, ½ prema stvarnim površinama na terenu tužitelju, od sporne površine od 30 m2 trebalo pripasti 16 m2, a tuženiku 14 m2. Navedeni dio nalaza i mišljena bio bi prihvatljiv i proveden u situaciji da među strankama postoji suglasnost u pogledu diobe na način da kao je izračunao i računski prikazao vještak u nalazu.

58. Obzirom da među strankama, 30 m2, čini spornu površinu suvlasničkih dijelova valjalo je temeljem provedenih dokaz odlučiti o spornoj površini.

59. Sud je utvrdio da tužitelj u ovom postupku nije dokazao posjed površine spornih 30 m2 na način da bi ista bila površina njegovog suvlasničkog dijela.

60. Provedenim dokazima sud je utvrdio da je tuženik nesmetano i posjedovao površinu spornih 30 m 2 koja površina obuhvaća njegov vrt do ograde tužitelja a koji posjed je naslijedio od svojih prednika te da je tuženi cijelo vrijeme koristio nekretninu u naravi vrt i voćnjak na način da je ogradu tužitelja smatrao linijom razgraničenja.

61. Temeljem provedenih dokaza sud je utvrdio da tuženika ima jaču pravnu osnovu da mu diobom pripadne površina od spornih 30 m2.

62. Vještačenjem je utvrđeno da, ne računajući spornu površinu od 30 m2, tužitelj uživa 622 m2, a tuženik 624 m2. Obzirom da je sud utvrdio da tuženiku pripada 30 m2 površine predmetnih nekretnina, razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina tuženiku pripada površina od 654 m2.

63. Slijedom navedenog razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tužitelja i tuženika na način da u kčbr. [katastarska čestica] voćnjak Dugi Slogi sa 161 čhv (579 m2) i kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor Dugi Slogi sa 152 čhv (406), pripadne u samovlasništvo tužitelju novoformirana čestica površine 622 m2, a tuženiku novoformirana čestica površine 654 m2, a koje bi čestice nastale geodetskim vještačenjem i sastavljanjem Prijavnog lista i geodetskog elaborata.

64. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci pod točkom II.

65. Sud smatra da takvom geometrijskom diobom svakoj stranci pripada fizički i faktični dio nekretnine koji po vrijednosti odgovara njezinom suvlasničkom dijelu te da se takvom geometrijskom diobom ne umanjuje vrijednost nekretnina.

66. S obzirom na navedeno sud je utvrdio da ovakva geometrijska dioba odgovara vrijednosti ½ svakoj od stranaka te da je zadovoljeni uvjetima iz čl. 50 st 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15-94/17.)

67. Strankama su priznati nužni troškovi potrebni za vođenje postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, i odmjereni su prema njihovim suvlasničkim omjerima, a svaka stranka snosi svoje troškove zastupanja po punomoćnicima.

68. Tužitelju su priznati troškovi sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura, i presudu u iznosu 53,09 eura, što ukupno iznosi 59,63 eura, od kojeg iznosa je tuženik dužan naknaditi tužitelju ½ istog i to u iznosu 29,82 eura, te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke.

U Jastrebarskom, 09. travnja 2026.

S u d a c:

Silvana Godrijan

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovog otpravka, koja se podnosi pismeno u 4 primjerka ovom sudu, a o kojoj odlučuje Županijski sud .

Dostaviti:

1.) punomoćniku tužitelja

2.) punomoćniku tuženika