Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Broj: Gž-129/2025-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda:

Marijane Žulj Jakovljević, kao predsjednika vijeća, te suca izvjestitelja Vesne Vrkić Perak i Ane Bosančić, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Sanji Artuković, odvjetniku iz Zagreba, protiv I. tužene MJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ireni Mesiček, odvjetniku iz Zagreba i II. tuženika DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupan po OD Babić & Čibarić d.o.o. iz Zagreba, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbama tužiteljice i II. tuženika, protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, broj: P-409/2023. od 16. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 9. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažavaju se žalbe tužiteljice RJ i II. tuženika DJ osnovanim, te se presuda Općinskog suda u Sesvetama broj: P-409/2023. od 16. siječnja 2025. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. O troškovima u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Sesvetama broj: P-409/2023. od 16. siječnja 2025. odbijen je tužbeni zahtjev kojim da se proglasi nedopuštenom ovrha u predmetu istoga suda broj: Ovr-343/2019. određena na temelju rješenja o ovrsi broj: Ovr-9095/2017. od 23. srpnja 2018.

Istom presudom naloženo je tužiteljici naknaditi I. tuženoj MJ trošak postupka u iznosu od 2.500,00 EUR-a.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tužiteljica zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predložila je da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev prihvati ili ukine i predmet vrati na ponovi postupak.

3. Protiv navedene presude žalio se i II. tuženik CJ zbog svih žalbenih razloga te je predložio prvostupanjsku presudu preinačiti i tužbeni zahtjev prihvatiti uz naknadu troškova.

4. U odgovoru na žalbu tužiteljice I. tužena MJ osporila je žalbene navode te predložila žalbu kao neosnovanu odbiti.

5. Žalbe tužiteljice i II. tuženika su osnovane.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio njezinu donošenju ovo vijeće nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku, zbog kojih se sa sigurnošću ne može ispitati.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se proglasi nedopuštenom ovrha u predmetu prvostupanjskog suda broj: Ovr-343/2019. određena na temelju rješenja o ovrsi broj: Ovr-9095/2017. od 23. srpnja 2018.

8. Tužiteljica je prema stanju spisa protiv rješenja o ovrsi broj: Ovr-9095/2017. od 23. srpnja 2018. kao treća osoba podnijela prigovor u kojem je isticala svoje pravo suvlasništva sporne nekretnine kao i da ovrhovoditeljica, ovdje I. tužena od ovršenika, ovdje II. tuženika zahtijeva predaju ključa novopostavljene brave na ulaznim vratima koja vode na tavan a da takva vrata niti tavan na toj nekretnini više ne postoje jer se tu sada nalaze dva stana svaki sa svojim ulaznim vratima zbog čega je određena ovrha neprovediva te da ju treba obustaviti u smislu odredbe članka 72. stavak 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. 131/20. 114/22 i 6/24– u nastavku teksta: OZ).

9. Tužiteljica je zbog takvog prigovora kao treća osoba Zaključkom broj: Ovr - 343/2019. od 24. svibnja 2023. upućena na pokretanje parnice radi proglašenja da ovrha na temelju rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pp -75/2014. od 8. travnja 2015. kojim je utvrđeno da je ovršenik CJ smetao ovrhovoditeljicu MJ u suposjedu tavana u zgradi u [adresa], na način da je promijenio bravu na ulaznim vratima što vode na tavan te mu je naložena uspostava posjedovnog stanja kao u času smetanja.

10. Prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev odbio jer da je ovršni sud vezan za rezultate parničnog postupka iz kojeg potječe ovršna isprava a da navodi tužiteljice da ona ima valjan pravni temelj stjecanja prava vlasništva nekretnine koja je predmetom postupka zbog smetanja posjeda i da je nekretnini potpuno promijenjen građevinski identitet nisu odlučni za donošenje odluke u ovom postupku.

11. S pravom međutim žalitelji u žalbama navode da je tužiteljica kao treća osoba upućena na parnicu u smislu odredbe članka 59. Ovršnog zakona jer tvrdi da na predmetu ovrhe ima takvo pravo koje sprečava ovrhu jer da ne postoje vrata koja vode na tavan kao niti sam tavan na koju okolnost je predložila i dokaze i to Elaborat o planu posebnih dijelova zgrade iz veljače 2020. godine, prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, te očevid na licu mjesta uz građevinskog vještaka koje dokaze sud ne ocjenjuje a očevid nije niti proveo iako je bio odlučio da će taj dokaz provesti.

12. Iz građevinske i uporabne dozvole kao i Kupoprodajnog ugovora tako proizlazi da je u pojedinačnom ispravnom postupku dozvoljena uknjižba svim suvlasnicima na posebnim dijelovima na kojima su stekli pravo vlasništva, a sve to nakon postupka radi smetanja posjeda odnosno kad I. tužena posjed više nije imala jer je došlo do izgradnje i uknjižbe predmetnih stanova na ime tužiteljice i II. tuženika. Dakle, da je sud proveo očevid onda bi jasno utvrdio da li postoje vrata koja su bila predmetom smetanja posjeda, da li postoji tavan ili je on temeljem postojeće dokumentacije prenamijenjen u dva stana, pa slijedom toga da li je onda provedba ovrhe moguća čime je i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

13. Točno je, kako i sud navodi da je ovrhovoditeljica, ovdje I. tužena ovrhu pokrenula na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o smetanju posjeda ali to rješenje se ne odnosi na tužiteljicu jer ona nije bila stranka u tom postupku, nije počinila smetanje posjeda, tvrdi da ne postoje niti vrata, niti tavan.

14. Valjalo je stoga primjenom odredbe članka 369. stavak 1. Zakona o parničnom postupku žalbe tužiteljice i II. tuženika uvažiti te presudu prvostupanjskog suda ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak u kojem će sud otkloniti navedene nedostatke a prije svega provesti očevid, te zatim donijeti odluku o tužbenom zahtjevu uz pravilnu primjenu materijalnog prava.

15. Odluka o troškovima postupka u povodu izjavljenog pravnog lijeka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. Zakona o parničnom postupku.

Vukovar, 9. travnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Marijana Žulj Jakovljević