P o s l o v n i b r o j P n - 5 0 / 2 0 1 9

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku po sucu Kate Ogresta Jović u pravnoj stvari tužitelja MH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Nataša Đurović Đanović, odvjetnica iz [adresa] protiv tuženika GRAD DUBROVNIK, OIB 21712494719, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik, radi Naknada štete , nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 4. prosinca 2025. godine, dana 9. travnja 2026

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se tužbeni zahtjev na ime naknade nematerijalne štete /povrede prava osobnosti/ u dijelu koji glasi:

" Nalaže se tuženiku na ime povrede prava osobnosti platiti tužiteljici iznos od 1 851,34 EUR , zajedno sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a koje teku od dana 13. lipnja 2018. sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi na ime naknade nematerijalne štete :

" Nalaže se tuženiku na ime povrede prava osobnosti platiti tužiteljici iznos povrh gore dosuđenog u točki I zajedno sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a kojje teku od dana 5 lipnja 2017, . sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe., te se odbija tužiteljica u zahtjevu za isplatu kamata na gore dosuđeni iznos u točki I od dana 5 lipnja 2017 do 12 lipnja 2018.

III Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži naknada štete na ime tuđe pomoći i njege

" Nalaže se tuženiku na ime naknade materijalne štete za tuđu pomoć i njegu platiti tužiteljici iznos od 180,00 EUR , zajedno sa zateznim kamatama koja teče od dana presuđenja do isplate uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe

IV Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži naknada štete na ime tuđe pomoći i njege

"Nalaže se tuženiku na ime naknade materijalne štete za tuđu pomoć i njegu platiti tužiteljici iznos povrh dosuđenog u točki III , zajedno sa zateznim kamatama koja teče od dana presuđenja do isplate uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe"

V .Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži izgubljena zarada koji glasi : " Nalaže se tuženiku na ime izgubljene zarade platiti tužiteljici iznos od 1.114,31 eura sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a koje teku:

- na iznos od 139,34 eura od 16. srpnja 2017. pa do isplate,

- na iznos od 173,29 od 16. kolovoza 2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 209,53 eura od 16. rujna 2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 191,31 eura od 16. listopada 2017. pa do isplate,

- na iznos od 200,42 eura od 16. studenog 2017. godine pa do isplate,

- na iznos od 200,42 eura od 16. prosinca 2017. godine pa do isplate" VI Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od je 4. 148,17 EUR zajedno sa zateznim kamatama koja teče od dana presuđenja do isplate uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku

15 dana pod prijetnjom ovrhe

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 5. lipnja 2017., prilikom prijelaza ceste na pješačkom prijelazu ispred trgovačkog centra Mercante i skretanja za trgovački centar Pemo, se poskliznula i pala. Održavanje gore navedene površine spada u komunalnu djelatnost u smislu odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu dok se temeljem istog zakona komunalna djelatnost obavlja kao javna služba, a jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Navedeno je inkorporirano i u Statutu tuženika te Odlukama o obavljanju komunalne djelatnosti tuženika koji je očito propustio osigurati pravilno i kvalitetno održavanje gore navedene površine uslijed čega je došlo do ozljeđivanja tužiteljice.

Prilikom pada tužiteljica je pretrpjela neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti te joj je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega.

Nadalje, zbog navedene povrede tužiteljica je bila na bolovanju te zbog bolova nije primala punu plaću koju bi primala pa stoga i na ime izgubljene zarade između plaće koju bio primila te koju je primila zbog bolovanja, tužiteljica potražuje i naknadu materijalne štete u iznosu od 16.372,56 kuna.

Tužiteljica je putem punomoćnice dana 13. lipnja 2018. podnijela tuženiku zahtjev za naknadu štete na kojeg se tuženik oglušio.

Nakon vještva uređuje tužbeni zahtjev sukladno istim.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti . Nadalje, navodi kako sama tužiteljica navodi da održavanje navedenih površina spada u komunalnu djelatnost u smislu odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu dok se temeljem istog zakona komunalna djelatnost obavlja kao javna služba, a jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti te kako je tuženik očito propustio osigurati pravilno i kvalitetno održavanje navedene površine uslijed čega je došlo do ozljeđivanja tužiteljice.

Nadalje tužiteljica na ime neimovinske štete potražuje iznos od 76.000,00 kuna uz zakonske zatezne kamate, i to u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti te tuđe pomoći i njege. Nadalje na ime izgubljene zarade potražuje iznos od 16.372,56 kuna uz zakonske zatezne kamate jer je bila na bolovanju te zbog bolovanja nije primala punu plaću.

U odnosu na navode iz tužbe tuženik smatra kako su isti neosnovani i netočni te se stoga tuženik ne smatra odgovornim za nastalu štetu koju je pretrpjela tužiteljica te istu nije obvezan naknaditi.

Naime tužiteljica u tužbi navodi kako se poskliznula i pala na pješačkom prijelazu prilikom prelaska ceste ispred trgovačkog centra Mercante i skretanja za trgovački centar Pemo zbog očitog propusta Grada Dubrovnika da osigura pravilno i kvalitetno održavanje navedene površine uslijed čega je došlo do ozljeđivanja tužiteljice.

Slijedom navedenog ističe kako tuženik nije odgovoran za navedeni štetni događaj, tužbenim navodima nije dokazano da su ispunjene osnovne pretpostavke odgovornosti za štetu, a osobito nije dokazana uzročno posljedična veza između štetne radnje i nastale štete. Tužiteljica ničim nije dokazala da se predmetna nesreća dogodila na mjestu za koje tvrdi da se dogodila, odnosno na površini koju je dužan održavati Grad Dubrovnik pa se tako nesreća tužiteljici mogla dogoditi bilo gdje. U tužbi se tek paušalno navodi kako je tuženik očito propustio osigurati pravilno i kvalitetno održavanje navedene površine ne navodeći što je tuženik propustio činiti i kako je to činjenje odnosno ne činjenje tuženika dovelo do ozljeđivanja tužiteljice te koja je šteta tužiteljici konkretno nastala. Tužiteljica kao dokaz predlaže saslušanje svjedoka ne navodeći imena svjedoka koja su svjedočila predmetnom događaju, također kao dokaz prilaže fotografiju mjesta nezgode iz koje se ni na koji način ne može utvrditi da je zbog propusta tuženika došlo do ozljeđivanja tužiteljice. Također kao dokaz nije priložen zapisnik MUP-a Policijske uprave dubrovačko-neretvanske o predmetnoj nesreći sa priloženim skicama, odnosno ni prijava same nesreće te se nikako sa sigurnošću ne može utvrditi da je tužiteljica pala upravo prelazeći pješački prijelaz na predmetnom mjestu.

Slijedom navedenog tuženik ističe kako je za postanak obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu potrebno da se ispune pretpostavke, među kojima je i uzročnost. Uzročnost kao pretpostavka odgovornosti za štetu jest veza između štetne radnje kao uzroka i nastale štete kao posljedice. Tužiteljica u tužbi nije dokazala da je upravo zbog činjenja, odnosno zbog ne činjenja Grada Dubrovnika došlo do konkretne štete pa čak i ukoliko bi se utvrdilo kakvo nepravilno postupanje po strani Grada Dubrovnika glede održavanja navedene površine to nipošto ne znači da je isto i uzrok navedene štete.

Šteta nastala tužiteljici može biti posljedica raznih uzroka, pa tako uzrok ozljede može biti i sama nepažnja tužiteljice, te prvenstveno treba utvrditi pravno odlučujući uzrok nastanka štete. Primjenom stajališta o adekvatnoj uzročnosti, vrlo dobro prihvaćenoj, kako u teoriji tako i u sudskoj praksi kao uzrok se uzima samo onaj događaj koji je tipičan za postanak određenog štetnog uspjeha. To je onaj događaj za koji nam životno iskustvo pokazuje da se redovito uz njegovu pojavu može očekivati nastup određene štetne posljedice.

Nadalje, temeljem odredbi čl. 13 st. 1. Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Dubrovnika ( Službeni glasnik Grada Dubrovnika br.1/14) propisuje se kako poslove održavanja nerazvrstanih cesta obavlja pravna tj. fizička osoba kojoj je to povjereno ugovorom u skladu s propisima, a prema godišnjem programu kojim se utvrđuje komunalno gospodarstvo, a u svezi s odredbom čl. 107. st. 1 Zakona o cestama (NN 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014) kojom je propisano da upravljanje građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Ugovorni održavatelj nerazvrstanih cesta na području Grada Dubrovnika je tvrtka Tehnogradnja d.o.o., Podgaj 3A, Čajkovica. Prema podacima kojima raspolaže nadležni odjel Grada Dubrovnika nisu postojale nepravilnosti u održavanju površine na kojoj tužiteljica tvrdi da se dogodio štetni događaj u vrijeme nastanka istog te se stoga predlaže od Tehnogradnje d.o.o. pribaviti podatke o održavanju ceste i to dnevnik rada za predmetni dan odnosno za dan prije i poslije spornog događaja te da se za svjedoka pozove osoba koja je bila ophodar u navedene dane, također se predlaže sukladno čl. 211 Zakona o parničnom postupku obavijestiti treću osobu, trgovačko društvo Tehnogradnja d.o.o. o ovom parničnom postupku.

Nadalje, u tužbi se ne navodi koja je konkretno šteta za tužiteljicu nastala osim što iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi da je zadobila prijelom gornjeg kraja palčane kosti ( radijusa), koja ozljeda ne opravdava iznos koji potražuje. Naime, tuženik smatra kako je iznos previsoko određen i nije u skladu sa orijentacijskim kriterijem za utvrđivanje visine pravičnih novčanih naknada za nematerijalnu štetu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posebno ako se uzme u obzir težina ozljede koju je tužiteljica zadobila. Također iz tužbe nije razvidno da li je uopće i u kojem periodu tužiteljica bila na bolovanju jer kao dokaz nisu priložene doznake bolovanja te se naknada materijalne štete iz navedenog ne može točno utvrditi. Tuženik svakako smatra da je materijalna šteta previsoko određena te također nije u skladu sa težinom za dobivene ozljede.

3. Sud je u dokaznom postupku pregledao pravno relevantne isprava u spisu, saslušao tužiteljicu, svjedoke JH OH PH ČH kao i proveo medicinsko i financijsko vještačenje

3 1 Tužiteljica MH na saslušanju 16. prosinca 2020. izjavljuje da je 5. lipnja 2017. godine se poskliznula i pala upravo na mjestu koje prikazuje na fotografiji kada joj se ista predočuje (l.s. 5), pješački prijelaz kod skretanja za "Pemo" u blizini semafora (isto mjesto se označava olovkom). Bilo je puno ljudi, kretala se u smjeru prema gore, dakle prema semaforima (zapad prema istoku). Bila je u laganim ljetnim tenisicama, njoj se jednostavno noga poskliznula, pala je, dočekala se na ruke i ostala u toj poziciji neko vrijeme, nije se odmah mogla dići. Došla je jedna gospođa i pomogla joj je da se podigne i pošli su do obližnjeg kafića gdje joj je konobar dao led. Ostali su u kafiću 10-ak minuta, nakon toga je krenula da nešto obavi do županijskih ureda i do banke, i u jednom trenutku kada je sa lijevom rukom htjela popraviti kosu, osjetila bol, a nakon toga se sama odvezla na hitnu. Mora reći da joj je i prije toga prišao jedan gospodin koji joj je nudio pomoć, i čak joj je ostavio svoj broj ako bilo što bude trebala. Nakon toga je pošla na hitnu gdje su joj utvrđene ozljede. Slomila je palčanu kost zbog čega su joj morali stavili ruku u longetu. Imala je problem jer je jedno vrijeme bila sama u Dubrovniku, bila je nesposobna za bilo što četiri tjedna, nekad bi joj pomagao suprug, osjećala je nesigurnost u hodanju, bolove u ruci sve dok je trajala i fizikalna terapija, strah sigurno nekih 6 mjeseci. Inače se bavi sportom, a zbog ove ozljede određeno vrijeme nije mogla obući niti tenisice. Bila je na bolovanju 6 mjeseci. Njena plaća je oko 5.000,00 kuna, a tada je primala 3.000,00 i nešto (70%). Bila je sama kada se dogodio pad.

Na upit punomoćnice tužiteljice kako je izgledao dio na kojem je pala, tužiteljica navodi taj dio je "jedna betonirana kosina i čudno mi je kako više ljudi tu ne padne." Na upit je li primijetila da je kosina mijenjana prilikom dolazaka u Dubrovnik nakon predmetnog događaja, odgovara: "Jest, taj dio je bio narezan na kocke, a sada je tu asfalt.

3 2 Svjedokinja JH na saslušanju 4. veljače 2021. iskazuje da prije ovog događaja nije poznavala gospođu MH. Zna da se ovo dogodilo prije nekih 3 godine, zna da je bilo sunčano i toplo i da je bilo pred ljeto. Išla je obavljati neke poslove i upravo se nalazila na semaforu ispred Mercante-a u namjeri da pređe put, vidjela je kako je žena pala. Došla je do nje da joj pomogne. Njezine stvari su se razbacale svugdje po podu. Ona ih je skupila. Gospođa MH joj se potužila da je boli ruka. Pošli su do obližnjeg kafića zvani "Tramvaj" gdje su i sjedali. Pitala je da li želi da nekoga zazove. Kako joj je govorila da je boli ruka tako je ona u kafiću uzela leda da MH stavi hladne obloge na ruku. Nakon toga je zazvala njezinog supruga koji je došao po nju. Razmijenile su brojeve telefona da bi joj ona naknadno poslala poruku da je ruka slomljena i da je u gipsu. Nakon toga su se čule samo porukama jer je gospođa MH pošla u Zagreb. MH je pala na dnu ulice koja ide od Mercante -a i spaja se sa Vukovarskom. Na pitanje je li to bilo na pješačkom, odgovara to je bilo na dnu ulice. Tu je bilo još ljudi, ali se nitko nije zaustavio i pitao što se dogodilo. Ona je sama s MH otišla u kafić.

3 3 Svjedok OH na saslušanju od 23. veljače 2021. iskazuje da je sjedao u obližnjem kafiću, vidio je da je žena pala i da joj pomaže jedna gospođa. Kako je uočio da joj je nešto palo iz torbe, pošao je i to joj odnio. Nije vidio trenutak pada, niti zna je li kasnije kakve tegobe imala gospođa MH, samo je vidio da je nakon pada pošla do obližnjeg kafića gdje su joj donosili leda, misli da je led stavljala na nogu, ali nije siguran. Gospođa MH je pala kod semafora, a to je ulica gdje se nalazi zgrada županije."

3 4 Svjedok PH na saslušanju od 27. veljače 2024. iskazuje da je bio na radnom mjestu ophodara od proljeća 2019. godine do proljeća 2022. godine, 2017. godine nije bio ophodar. Kada mu se predočuje samo mjesto gdje se dogodila nezgoda navodi da s tim nema veze."

3 5 Svjedok ČH na saslušanju od 8. listopada 2024. iskazuje da je po zanimanju ophodar, ne poznaje gospođu MH, ne može se sjetiti navedenog slučaja. Samo zna po pričama da je gospođa pala. Redovno obilazi svoja područja kako to naloži Grad Dubrovnik po planu obilaska pa isto tako obilazi i ovo područje a naročito te glavne ulice ali se ovog slučaja zaista ne sjeća niti ga itko igdje radi njega zvao. Kada se ovako nešto dogodi njega se i ne zove nego zovu policiju ili hitnu. Inače njegov posao kao ophodara je da vozi po gradu, uočava nepravilnosti ako je nešto hitno npr. rupa na putu, ulje na putu tada reagira i to sanira odmah. Zna gdje se ovo dogodilo sa gospođom, a samo mjesto događaja kao i cijeli grad je u kosini."

Na posebno pitanje pun. tuženika, navodi da nitko nije prijavio događaj. 3 6 Iz nalaza vještaka Puzović razvidno je da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je tužiteljica MH, rođena 1966. zadobila prijelom na području vrata glavice proksimalnog (bližeg) dijela lijeve palčane kosti. Prijelom je liječen konzervativno. Navedena ozljeda je u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim događajem. Svi medicinski postupci i tijek dijagnostike i liječenja protekli su na uobičajeni način. Liječenje je dovršeno uz zaostale trajne posljedice. Uzimajući u obzir bolove koje je tužiteljica trpjela prilikom ozljeđivanja i liječenja proizlazi da je ukupno osjećala bolove :

- jakog intenziteta koji su trajali 2-3 dana,

- srednjeg intenziteta oko 3-5 dana,

- slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 1-2 tjedana,

- bolovi slabog intenziteta i povremenog karaktera uračunati su u smanjenje životne aktivnosti.

-

Strah jakog intenziteta, primarnog karaktera trajao je koliko i događaj ozljeđivanja. Zabrinutost za ishod liječenja što ima karakter sekundarnog straha koji je bio:

- jakog intenziteta oko 1-2 dana,

- srednjeg intenziteta oko 2-3 dana,

- slabog intenziteta oko 1-2 tjedna

Nakon dovršetka liječenja zaostale su trajne posljedice umanjene pokretljivosti lijevog lakta u lakom stupnju i povremenih bolova slabog intenziteta te kod tužiteljice postoji smanjenje životne aktivnosti za 5% zbog čega trpi duševnu bol. Kod tužiteljice ne postoji naruženost vezana uz ozljede.

Nakon ozljeđivanja tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega radi privikavanja na novonastalu situaciju i zbog imobilizacije lijeve ruke, tjedan po 4 sata dnevno te 2 sata naredna 2-3 tjedna.

3 7 Iz ugovora između Grada Dubrovnika, Pred dvorom 1, (dalje: NARUČITELJ) i Tehnogradnja d.o.o. iz Mokošice, Podgaj 3A, Čajkovica (dalje: IZVOĐAČ) o održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina razvidno je da Naručitelj ustupa, a Izvođač preuzima poslove održavanja nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina na području Grada Dubrovnika, za 2016., 2017. i 2018., temeljem prihvaćene ponude Izvođača broj 2-12/15, od 2. prosinca 2015. godine, koja je sastavni dio ovog Ugovora, a sve prema Odluci Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, KLASA:UP/I-363-01/16-01/01;URBROJ:2117/01-01-14-01 od 18. siječnja 2016. godine.

Održavanje nerazvrstanih cesta i javnih površina na području Grada Dubrovnika sastoji se od:

- nadzora nad stanjem nerazvrstanih cesta

- održavanja kolnika, pločnika i ostalih javno prometnih površina

- održavanja rubnjaka, nogostupa, staza i stubišta

- održavanja opreme i prometne signalizacije na nerazvrstanim cestama

- pojačanog održavanja nerazvrstanih cesta i javnih površina

- radova po posebnoj narudžbi

- ostale aktivnosti vezane uz održavanje nerazvrstanih cesta i javno prometnih površina

3 8 Iz fotografije u spisu sl 5 razvidno je mjesto gdje se dogodila navedena nezgoda, samo mjesto je označeno olovkom , po iskazu stranke,. Samo mjesto je tik uz pješački prijelaz koji je razvidan na fotografiji- razvidna je kosina.

3 9 Iz nalaza u spisu ls 6 do 20 razvidni su zahvati, stanja dijagnoze tužiteljice u navedenom događaju.

3 10 iz platnih lista ls 21 ..29 razvidni su iznosi plaća za utuženo razdoblje .

3 11 iz zahtjeva razvidno je da je isti predana Gradu zbog navedenog događaja 13 lipnja 2018. – upravo radi navedenog događaja , zahtjev od strane tužiteljice.

3 12 Iz izviješća o privremenoj nesposobnosti za ad razvidno je da je tužiteljica bila na bolovanju od 5 lipnja 2017 do 1 12 2017

3 13 Iz dopisa Mup a razvidno je da isti nemaju evidentiranu prometnu nesreću u kojoj je sudjelovala MH.

3 14 Iz dopisa Tehnogradnje razvidno je da je ophodar bio PH ls 85

3 15 u novom dopisu ls 111 razvidno je da je ophodar bio ČH

3 16 Iz financijskog vješta razvidni su iznosi izgubljene zarade tj jasno je razvidno iz mišljenja vještakinje ls 128 , iznosi izgubljene zarade na ime razlike bolovanja u trajanju od 6 mjeseci između naknade koja je isplaćena tužiteljici i one koja je trebala biti isplaćena da tužiteljica nije bila na bolovanju – ls 128

4 Sud je obavijestio o parnici Tehnogradnju d o o – obavijest treće osobe o parnici . ls81, međutim isti se nisu uključili u parnicu

5 Temeljem čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima /NN 35/2005/ tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šte ta nastala bez njegove krivnje.

6U smislu čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima šteta je umanjenje nečije imovine i sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

7Odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO-a propisano je da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povrede izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

Čl 19 istog zakona je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti. Pod pravima osobnosti razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlja ugled čast dostojanstvo ime privatnosti osobnog i obiteljskog života.

8 Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20, 145/24,) propisano je čl. 5 Jedinice lokalne samouprave su dužne u donošenju i provođenju programa i građenja komunalne infrastrukture i održavanja komunalne infrastrukture poštivati javni interes i omogućiti ostvarivanje i zaštitu pojedinačnih interesa na način koji nije u suprotnosti i na štetu javnog interesa.

Čl. 22. st. 1. je propisano da komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture je održavanje nerazvrstanih cesta, a čl. 23. st. 1 je propisano da pod održavanjem nerazvrstanih cesta se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine, na nerazvrstanim cestama uključujući svu opremu, uređaje, instalacije sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima.

9 Sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama na području Grada Dubrovnika, nerazvrstana cesta je cesta na području grada koja se koristi za promet vozilima, koju svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima propisanim Zakonom kojim se uređuju ceste, a koja nije razvrstana kao javna cesta.

Čl. 5 pod nerazvrstanim cestama, u smislu ove Odluke, podrazumijevaju se naročito:

-ceste na području Grada koje sukladno zakonu kojim se uređuju ceste prestaju biti razvrstane kao javne ceste, a određene su podzakonskim propisom,

- ceste koje povezuju naselja,

- ceste koje povezuju područja unutar Grada i naselja,

- terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,

- pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,

- druge ceste na području Grada i naselja koja nisu razvrstane kao javne ceste

Čl. 6., nerazvrstanu cestu čine:

-cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu ( zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično),

-građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo),

-zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste prema projektu ceste,

-prometna signalizacija(okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa,

-javna rasvjeta u funkciji nerazvrstane ceste i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično). 10 Zakon o cestama propisuje da nerazvrstana cesta prestaje biti nerazvrstana, kada je kao javna upisana u zemljišne knjige.

11 Sud smatra tužbeni zahtjev osnovanim, te glede visine u većem dijelu , kako je to presuđeno u izreci

12 Glede osnova tužbenog zahtjeva za navesti je slijedeće:

Najprije tuženik spori samo mjesto nezgode , pa je za navesti da je upravo je svjedokinja JH vidjela mjesto gdje se nezgoda dogodila, u koji iskaz nije bilo razloga sumnjati, jer ista nije ni u kakvom srodstvu s tužiteljicom nije je ranije ni poznavala, niti ima bilo kakvog interesa za uspjeh tužiteljice u sporu. Tužiteljica navodi da je taj dio bio narezan na kocke, sada je asfaltiran kao na slici. Svjedokinja jasno iskazuje da su tužiteljici stvari popadale svugdje. Svjedok OH također nije ni u kakvom srodstvu s tužiteljicom navodi da je ista pala kod semafora, dakle na istom mjestu na kojem navodi i tužiteljica i raniji svjedoci.

Ophodar koji je u vrijeme nezgode zadužen za navedeno područje je samo naveo da ga nitko nije zvao navedene nezgode, a inače se zove hitna ..policija a ne njega, ali njegovo posao kao ophodara su ulje na putu, rupa na putu……a za navedeno područje zna samo da je u kosini.

Dakle tužiteljica je dokazala mjesto na kojem se dogodila nezgoda i kako takvog ga pokazala na fotografiji tijekom saslušanja /uređujućoj sutkinji koja je upravo isto i označila olovkom./

Sam ophodar navodi da se radi o kosini, a što je navela i tužiteljica, tim više ista navodi da je u trenutku nezgode mjesto bilo neurednije , sada je i asfaltirano, a upravo se na slici vidi da se radi o ogromnoj kosini.

Očito je da tuženik u čiju nadležnost to spada nije osigurao pravilno i kvalitetno održavanje navedene površine uslijed čega je došlo pada tužiteljice i ozljeđivanja .

Obzirom na pješački prijelaz, obzirom da sama navodi da je hodala u tenisicama, sud smatra da tuženik nije dokazao nikakav doprinos tužiteljice, jer logično je da je brže hodala i neoprezno tada bi posljedice bile znatno teže obzirom na prometnost navedenog mjesta tj poziciju istog. Radi se o blizini pješačkog prijelaza, prometnom području, tužiteljica i nije mogla skakati.

Dakle sud smatra da je tim dokazan osnov tužbenog zahtjeva, sve pozivom na gore navedene odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu i samog ZOO NN 35/05

13 Glede same visine za navesti je da

Ne medicinsko vještačenje nije bilo primjedbi tako da istog vještaka nije bilo potrebito saslušavati.

Na financijsko vještvo nije bilo primjedbi , pa vještakinju nije bilo potrebno saslušavati a sukladno istom je tužiteljica uredila tužbeni zahtjev.

Upravo vještak medicinske struke navodi da su ozljede u uzročno posljedičnoj vezi sa nezgodom.

Imajući u vidu trajanje i jačinu fizičkih bolova utvrđenih nalazom i mišljenjem vještaka na koji nije bllo primjedbi sud smatra da tužiteljici pripada na ime bolova

- jakog intenziteta koji su trajali 2-3 dana – tužiteljici pripada 220,99 EUR

- srednjeg intenziteta oko 3-5 dana – tužiteljici pripada 219 EUR

- slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 1-2 tjedana pripada 195,09 EUR

Strah jakog intenziteta, primarnog karaktera trajao je koliko i događaj ozljeđivanja. Zabrinutost za ishod liječenja što ima karakter sekundarnog straha koji je bio:

- jakog intenziteta oko 1-2 dana, - tužiteljici pripada 147,33 EUR

- srednjeg intenziteta oko 2-3 dana,- 131,4 EUR

- slabog intenziteta oko 1-2 tjedna- 190,96 EUR

Smanjenje životne aktivnosti za 5% - tužiteljici pripada – 746,57 EUR

Kod tužiteljice ne postoji naruženost , kako je utvrdio vještak , vezana uz ozljede.

Glede tuđe pomoći i njege, po standardnoj cijeni sata u Student servisu , ranije 30 kn a sada, 4 EUR, a vještak navodi tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega radi privikavanja na novonastalu situaciju i zbog imobilizacije lijeve ruke, tjedan po 4 sata dnevno što je 112 EUR , te 2 sata naredna 2-3 tjedna. što je 168 EUR, dakle sveukupno za tuđu pomoć i njegu je 180 EUR

14 Sud je iznos naknade štete dosudio sukladno vještu koje je učinjeno po pravilima struke te naravno novim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH /Su – IV – 47/2020-5 – 2020 kao i okolnostima konkretnog slučaja.

15 Za istaknuti je da se niti tužitelj niti tuženik nisu protivili vještvu. Odnosno nisu imali prigovara na vještvo.

16 Glede navedenog , sukladno vještvo, iskazu tužiteljice i Orijentacijskim kriterijima VHS – 2020, dosuđen je iznos nematerijalne štete kao u izreci točka I, dok je u preostalom dijelu opet sukladno vještvu i svim ranije cit dokazima, tužbeni zahtjev odbijen u točki II.

17 O zakonskim zateznim kamatama za naknadu nematerijalne štete odlučeno je temeljem čl 1103 ZOO dakle tužitelju je priznata kamata od dana podnošenja zahtjeva tuženiku. A to je 13 lipnja 2018.

18 Sukladno vještvo, iskazu tužiteljice dosuđen je iznos materijalne štete kao u izreci tuđa pomoć i njega, točka III dok je u preostalom dijelu točka IV isti odbijen.

19 Za istaknuti je da da kamata na imovinsku štetu u odnosu na tuđu pomoć i njegu koja po svojoj prirodi spada u naknadu nenovčane imovinske štete, o kakvoj je ovdje riječ, kamate tužitelju pripadaju od donošenja prvostupanjske presude, jer se šteta utvrđuje prema cijenama u vrijeme presuđenja, pa je u odnosu na kamate za tuđu pomoć i njegu odlučeno kao u točki III

20 Glede iznosa izgubljene zarade presuđeno je kao u izreci sukladno vještvu tj uređenom – određenom tužbenom zahtjevu nakon financijskog vještačenja , na koje nije bilo primjedbi. Vještvo je odrađeno stručno , detaljno i profesionalno i ponovno sud navodi da na istog nije bilo primjedbi. Dakle vještakinja je jasno utvrdila razlika sve na temelju dokumentacije u spisu, razliku da je tužiteljica radila i sada kada je bila na bolovanju. Tablice ls 128.

21 Glede svega navedenog odlučeno je kao u izreci, za dodati je da je sam sud , obzirom da je tužiteljica zajedno u zahtjevu uređenom nakon vještva ls 95 utužila zajedno iznos od 3.318,07 EUR na ime naknade nematerijalne i materijalne štete , to je sud obzirom na tijek kamata, rasčlanio tj u točki I i II odlučio o nematerijalnoj šteti, dok je u točki III i IV odlučio o materijalnoj šteti na ime tuđe pomoći i njege. Još jedan put je za navesti, da je tužiteljica zajedno tražila iznos od 3318,07 EUR, na ime naknadne nematerijalne i materijalne štete, sud isto rasčlanio u točke I II III I IV , tako da je u odbijenom tužbenom zahtjevu morao navesti odbija se u "preostalom dijelu" jer sama tužiteljica nije posebno navela koliko traži na ime naknade nematerijalne a koliko na ime materijalne štete. Izgubljenu zarada je tražena u posebnoj točki tužbe

22 Čl 154 st 5 ZPP odlučeno je da sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje je imala druga strana , ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog toga nisu nastali posebni troškovi.

Dakle tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe, zastupanja na ročištima i to 17. studenog 2020., 16. prosinca 2020., 4. veljače 2021., 23. veljače 2021., 27. rujna 2022., 15. studenog 2023., 15. prosinca 2023., 27. veljače 2024., 21. lipnja 2024., 24. srpnja 2024., 8. listopada 2024., 4. prosinca 2025., svaka radnja po 100 bodova, dakle 200,00 eura što iznosi uz PDV 3250 EUR .troškovi vještačenja i to financijsko 500,00 eura te medicinsko 398,17 eura dakle 898,17 EUR, sveukupni trošak je 4. 148,17 EUR. Obzirom da je tužiteljici priznat trošak sukladno čl 154 st 5 ZPP , iako visinom je uspjela u dijelu nešto više od 60 posto, mada je u osnovi uspjela 100 posto, to preostali troškovi gorivo ..hoteli.. nisu priznati jer ih sud ne smatra neophodnim za vođenje parnice, jer je tužiteljica mogla biti saslušana i zamoljenim putem, a za dodati je da također nije neophodan smještaj u Hotelu Hilton….

U Dubrovniku 9 travnja 2026.

S u t k i n j a

Kate Ogresta Jović

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DN-a:

- punomoćnik tužitelja

- punomoćnik tuženika