Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Pp-4182/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Ane Tokić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv RM zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), pokrenutim optužnim prijedlogom Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split pod klasom: 211-07/26-5/7468, ur. broj: 511-12-24-26-1 od 25. ožujka 2026., nakon provedenog žurnog postupka u nazočnosti okrivljenice i predstavnika ovlaštenog tužitelja, policijskog službenika DM, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), dana 9. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

okrivljenica GM, kći pok. R i AM, dj. D, rođ. **.**.1989. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa]., SSS, kuharica, zaposlena kao konobarica, skromnog imovinskog stanja, državljanka RH, nekažnjavana,

k r i v a  j e

što je 24. ožujka 2026. u 19:40 sati na adresi [adresa] u [adresa] počinila psihičko nasilje u obitelji na način da je u stanu vičući vrijeđala svoju majku AM riječima: "Ti si govno od žene, ti si đubre jedno odvratno, najveća štraca koja postoji, majku ti jebem u usta", da bi istog dana oko 22:00 sati ustrajući u činjenju prekršaja povišenim tonom vrijeđala majku riječima: "Kurvetina si bila i ostala, od prvog dana si prodana duša, neka te je sram majku ti jebem u usta, jel te sram", a takvo njezino ponašanje kod žrtve AM prouzročilo je uznemirenost,

čime je počinila prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3. kažnjiv po članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

pa joj se na temelju navedenog Zakona

i z r i č e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 30 (trideset) DANA, u koju joj se na temelju članka 40. Prekršajnog zakona kao dva (2) dana zatvora uračunava vrijeme koje je provela u uhićenju dana 24. ožujka 2026. od 22:35 sati do dovođenja na Sud 25. ožujka 2026. u 12:20 sati, tako da joj KAZNA ZATVORA TRAJE 28 (dvadeset osam) DANA.

Na temelju članka 44. stavaka 2. i 3. Prekršajnog zakona na okrivljenicu se

PRIMJENJUJE UVJETNA OSUDA

tako što se izrečena kazna zatvora od 28 dana neće izvršiti ukoliko u roku od jedne (1) godine, računajući od pravomoćnosti presude, ne počini jedan ili više prekršaja za koje joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene ovom uvjetnom osudom.

Uz kaznu za prekršaj na temelju članka 50. stavka 2. Prekršajnog zakona u vezi s člankom 13. stavka 1. točke 2. i članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljenici se

i z r i č e

ZAŠTITNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA žrtvi obiteljskog nasilja AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i to na udaljenosti manjoj od 100 (sto) metara na području cijele Republike Hrvatske te ZABRANU NJEZINOG UZNEMIRAVANJA I UHOĐENJA.

Izrečena zaštitna mjera trajat će šest (6) mjeseci, a njezino trajanje računa se od 25. ožujka 2026. kada joj je Rješenjem ovog suda određena mjera opreza zabrane približavanja na udaljenosti manjoj od 50 metara i zabrana uspostavljanja i održavanja veze s AM, koja mjera po svojem sadržaju i svrsi odgovara zaštitnoj mjeri izrečenom ovom presudom, sve sukladno odredbi članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona.

RM dužna je postupati u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom, jer će u protivnom biti kažnjena za prekršaj kaznom zatvora od najmanje deset (10) dana, sukladno članku 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Okrivljenica je dužna na ime troškova prekršajnog postupka platiti iznos od 100,00 eura (sto) u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II. Policijska postaja Split, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice, zbog prekršaja opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Zbog prekršaja okrivljenica je bila uhićena i 25. ožujka 2026. dovedena na Sud radi procesuiranja, pa je na temelju članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona proveden žurni postupak.

3. Nakon što je upozorena po Zakonu te upoznata s navodima iz optužnog prijedloga, okrivljenica je očitujući se o svojoj krivnji za prekršaj radi kojeg se tereti izjavila da se djelomično smatra krivom, navodeći u svojoj obrani da se prije desetak dana vratila živjeti s majkom u stan u [adresa] u [adresa]. Dana 24. ožujka 2026. da se s majkom počela prepirati kada joj je majka odbila dati jednu cigaretu i počela na nju vikati i svašta joj govoriti. Zbog toga da je bila izazvana, pa je i ona majci svašta izgovorila i vrijeđala je, što ih je obje uznemirilo. Prije nego se vratila u stan živjeti s majkom da je živjela u podstanarskom stanu koji više nije mogla plaćati, pa se vratila u stan koji je njezin za ¼ djela, jer su ga dobile njezine dvije sestre i majka s obzirom da je otac poginuo u Domovinskom ratu. Kad se vratila u stan da ga je zatekla u vrlo neurednom stanju te ga je svakog dana čistila, jer ga je majka zapustila. Majka da s njom nije u dobrim odnosima i čini joj se da je uopće ne voli te ne zna i ne želi s njom normalno razgovarati. Majci od ranije govori da bi trebala ići kod psihijatra jer je vidjela da s njom nešto nije u redu, kao što i sama ide kod psihijatra kada osjeti da joj nije dobro, tako da je redovito uzimala terapiju koju bi joj psihijatar prepisao, a nedavno da je u dogovoru s psihijatrom prekinula terapiju kako bi normalno mogla raditi na poslu jer je ta terapija uspori i tada joj nije lako raditi. Također je okrivljenica izjavila da je zbog iste stvari i ona mogla majku prijaviti za obiteljsko nasilje od prije četiri-pet dana, međutim to da ne želi, već bi htjela s majkom sve riješiti na miran način.

4. U dokazne svrhe ispitana je u svojstvu svjedoka žrtva obiteljskog nasilja AM, majka okrivljenice, koja je pristala svjedočiti, ali bez prisutnosti RM, što je njezino pravo kao žrtve.

5. Upozorena po Zakonu i upitana na okolnosti predmetnog prekršaja AM izjavila je da je njezina kći RM prije deset-petnaest dana ponovno došla živjeti u stan u [adresa] u [adresa], koji stan je u njezinom suvlasništvu, zajedno s njezine tri kćeri za po ¼ djela, i to iz razloga što više nije mogla plaćati podstanarski stan. Dana 24. ožujka 2026. oko 19:40 sati RM joj je tražila jednu cigaretu, ali joj je ona odbila dati, pa ju je RM počela vrijeđati i svašta joj govoriti - da je govno od žene, đubre odvratno, da je najveća štraca, psovala joj je majku, dok ona ni na koji način nije reagirala na te njezine uvrede. Bilo ju je strah da bi je mogla i fizički napasti, pa se zaključala u sobu. Kada je morala izaći u toalet oko 22:00 sati, RM ju je ponovno verbalno napala te je nazivala kurvetinom, da je prodana duša, da je može biti sram, ponovno joj psovala majku i slično. Govorila joj je da prestane, jer će zvati policiju, ali RM nije prestajala, pa je zato pozvala policiju. Kad je vidjela da ih je pozvala i kad joj je rekla da će doći, RM se spustila ispred zgrade rekavši joj da će ih čekati te da se više nikad tu neće vratiti. Policija je došla u stan zajedno s RM koja ju je i pred njima vrijeđala. Stavili su joj lisice na ruke i odveli u postaju, a nešto kasnije da je došla njezina druga kćer koja ju je odvela u postaju radi davanja iskaza.

6. Nakon što je ispitana AM, u sudnicu je ponovno pozvana RM te su im pročitani njihovi prethodno dani iskazi, nakon čega je RM izjavila kako nije istina da joj majka nije ništa grubo govorila, iako manje nego što je ona njoj izgovorila, dok je AM izjavila da iskaz RM nije istinit u djelu u kojem je izjavila da je ona njoj izgovarala slične ružne riječi, ističući da joj je samo govorila neka prestane, jer da će zvati policiju.

7. Nakon toga su preko sudskog računala preslušane snimke koje je prema vlastitoj izjavi potajno snimila AM te ih kao dokaz dala policiji. Na preslušanim snimkama čuju se riječi i uvrede koje RM izgovara majci AM, dok se ne čuje da njoj majka išta govori. Na to je RM izjavila kako je majka snimala samo ono što je ona njoj govorila, a uvredljive riječi koje je majka njoj uputila da nije snimila. Nakon toga je AM ponovila da svojoj kćeri RM nije uzvraćala uvrede, već da joj je samo rekla da prestane, jer da će zvati policiju, što je na koncu i učinila. Također je izjavila da se boji svoje kćeri RM jer joj je prije otprilike godinu dana prijetila da će je zaklati i zapaliti.

8. Nadalje su se majka i kćer nastavile raspravljati oko načina međusobne komunikacije i u vezi s prodajom stana, a što je sud prekinuo iz razloga što nije predmet ovog prekršajnog postupka.

9. U dokazne svrhe sud je još pročitao priloženu materijalnu dokaznu građu, i to: obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona koja je uručena okrivljenici, izvješće o uhićenju, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, neizdvojeni dijelovi službene zabilješke II. Policijske postaje Split, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene žrtve za zaštitom, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, obavijest žrtvi nasilja u obitelji, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, nalaz Hitnog prijema Klinike za psihijatriju KBC-a Split, te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da u zadnje tri godine RM nije prekršajno kažnjavana.

10. Na temelju ovako provedenog postupka, u kojem je sud izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, svakog posebno, kao i u njihovim međusobnim odnosima, s podjednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje su u korist okrivljenice i koje su joj na teret, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, ovaj sud smatra dokazanim da je RM počinila prekršaj opisan i pravno označen kao u izreci ove presude.

11. Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji propisuju se prava žrtava nasilja u obitelji, krug osoba na koje se Zakon odnosi, određuju se oblici nasilja u obitelji, prekršajnopravne sankcije za zaštitu od nasilja u obitelji, prikupljanje podataka o primjeni Zakona, osnivanje Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji te prekršajne odredbe.

11.1. Tim Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenijeta Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (SL L 315, 14. 11. 2012.)

11.2. Člankom 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da su osobe na koje se primjenjuje taj Zakon: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik, bivši bračni drug, bivši izvanbračni drug, bivši životni partner, bivši neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete, te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

11.3. Ovim Zakonom propisano je i što se smatra nasiljem u obitelji: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4. spolno uznemiravanje, 5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci i 6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

12. S obzirom da su RM i AM kći i majka, na njih se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji kada god među njima dođe do bilo kakve vrste nasilja, bilo u svojstvu obiteljskog nasilnika ili u svojstvu žrtve obiteljskog nasilja. U ovom prekršajnom postupku RM je obiteljski nasilnik, dok je AM žrtva obiteljskog nasilja.

13. RM je očitujući se o navodima iz optužnog prijedloga i krivnji za prekršaj za koji se tereti izjavila da se djelomično smatra krivom, opisujući cijeli događaj na svoj način, ističući da je bila izazvana majčinim odbijanjem dati joj cigaretu uslijed čega da su se počele prepirati te da je i majka njoj izgovorila uvredljive riječi.

14. Međutim, kada je ispitana njezina majka AM kao svjedokinja-žrtva, te kada su preko sudskog računala preslušane snimke koje je ona snimila mobitelom, obrana RM pokazala se neuvjerljivom.

15. Naime, AM je na ročištu detaljno i uvjerljivo posvjedočila o okolnostima predmetnog događaja, kao i o okolnostima prije i nakon tog događaja, što je potkrijepila potajno snimljenim video-audio zapisom preko svog mobitela, tako da je sud dovodeći u međusobnu vezu njezin iskaz s ostalim izvedenim materijalnim dokazima, zaključio da su se kritične prigode u postupanju RM ostvarila sva bitna subjektivna i objektivna obilježja prekršaja koji joj se stavlja na teret. Sve one ružne riječi i uvrede koje je izgovorila majci jasno se čuju na video-audio zapisu na koji nije imala primjedbi, osim da je majka navodno snimala samo njezine riječi, a ne i riječi koje je ona izgovarala njoj (RM). Takva primjedba ne može otkloniti njezinu prekršajnu odgovornost, čak i u slučaju da je istinita, jer nema nikakvih dokaza da bi joj majka uzvratila na sličan način na njezine uvrede. Na koncu je majka u strahu od njezinog daljnjeg ponašanja pozvala policiju.

16. Zbog navedenog je svjedočenje AM sud prihvatio vjerodostojnim, ne nalazeći u njemu razloga za sumnju, jer se s obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja ukazuje logičnim i sukladnim svim ostalim izvedenim dokazima, dok se obrana okrivljenice i njezino očitovanje na majčino svjedočenje pokazalo neuvjerljivim i izrečenim samo u cilju izbjegavanja prekršajne odgovornosti.

17. S obzirom na citirane odredbe Zakona i utvrđeno činjenično stanje, za ovaj sud nema nikakve dvojbe da je kritične prigode RM prema majci AM ispoljila psihičko nasilje koje je kod nje izazvalo uznemirenost, povredu dostojanstva i strah, pa ju je stoga trebalo proglasiti krivom i odrediti sankcije.

18. Za taj prekršaj u navedenom Zakonu propisana je novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana.

19. Pri odlučivanju o sankcijama sud je uvažio stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja i ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, sukladno člancima 6. i 36. Prekršajnog zakona, pa je tako kao olakotnu okolnost uvažio to što u zadnje tri godine RM nije prekršajno kažnjavana, dok osim samih obilježja počinjenog prekršaja drugih posebno otegotnih okolnosti nije bilo.

20. Iako je ovlašteni tužitelj predložio da se okrivljenicu kazni bezuvjetnom zatvorskom kaznom od 15 dana, ovoga puta odlučeno joj je izreći mjeru upozorenja u vidu uvjetne osude na način da joj je izrečena kazna zatvora u trajanju od 30 dana, s time što je na temelju članka 44. stavaka 2. i 3. Prekršajnog zakona njezino izvršenje odgođeno na rok od jedne godine, pa ukoliko u tom roku provjeravanja ne počini jedan ili više prekršaja za koje joj je izrečena ista ili teža kazna, kazna zatvora se neće ni izvršiti, a ukoliko dođe do izvršenja, kazna zatvora trajat će 28 dana, jer joj je na temelju članka 40. Prekršajnog zakona kao dva dana zatvora uračunato vrijeme koje je provela u uhićenju.

21. Uz uvjetnu kaznu zatvora, na temelju u izreci navedenih odredbi Zakona izrečena joj je i zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve AM na način kako je to navedeno u izreci ove presude, i to iz razloga što je sud procijenio da postoji opasnost od ponavljanja prekršaja prema istoj osobi, pa se ovom zaštitnom mjerom želi spriječiti RM u takvim nakanama barem na određeno vrijeme, što ne znači da bi protekom trajanja te mjere mogla nastaviti s ponašanjem prema majci ili drugom članu obitelji koje bi bilo nasilno ili uznemiravajuće na bilo koji način.

22. Okrivljenica je dužna postupati u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom jer u protivnom na temelju članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji može biti kažnjena za prekršaj kaznom zatvora od najmanje 10 dana.

23. Provedbu izrečene zaštitne mjere obavljat će ovlašteni policijski službenici nadležne policijske postaje sukladno odredbama Pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, te mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva (Narodne novine br. 28/2019).

24. Izrečene prekršajnopravne sankcije u konkretnom slučaju čine se adekvatnim težini počinjenog djela i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenice te je za vjerovati da će se na takav način moći postići propisane svrhe kažnjavanja i ukazati okrivljenici na neprimjerenost njezinog ponašanja prema majci i odvratiti je od činjenja takvih prekršaja u budućnosti, kao i da će djelovati na druge građane da ne čine prekršaje ili kaznena djela s obilježjima nasilja, već da poštuju svoju obitelj, kao i pravni sustav Republike Hrvatske .

25. Za napomenuti je na kraju da je svrha Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji primjenom odgovarajućih mjera prema počinitelju, te ublažavanje posljedica već počinjenog nasilja pružanjem zaštite i pomoći žrtvi nasilja.

26. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 1. i 2. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te materijalne prilike okrivljenice. Sud je pritom uzeo u obzir da se radi o prekršaju iz oblasti obiteljskog nasilja, da je okrivljenica bila dovedena na Sud radi čega je bio potreban dodatan angažman policije te da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine br. 18/13).

U Splitu 9. travnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Ana Tokić, v.r.

Ljiljana Vuko, v.r.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude, nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od osam (8) dana po primitku pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom Sudu u dva (2) primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti :

- okrivljenici

- žrtvi

- ovlaštenom tužitelju

- ovdje