Poslovni broj: 1 P-768/2024

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 8163

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku po sucu Anđelki Bagić u pravnoj stvari tužiteljice GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Table 5, 21000 Split zastupana po punomoćniku Petra Mazalin, odvjetnica iz Šibenika, protiv tužene Republika Hrvatska, zastupana po ODO Šibenik, Građansko-upravni odjel, Šibenik, Stjepana Radića 81, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 9. travnja 2026. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice,Ane Škevin, odvjetnice iz Šibenika i zzz tužene SJ dipl. pravnica iz Šibenika, na ročištu objave i dostave presude dana 9. travnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Table 5 , 21000 Split, vlasnica posebnih fizičkih dijelova nekretnina zemljišnoknjižne oznake čest. br. 15696/1 upisana u ZU 8335 K. O. [katastarska općina] i to: dijela nekretnine čest. br. 15696/1, označenog slovima E-F-G-H-E, koji je prikazan na skici mjesta očevida od 30. listopada 2024 g., izrađenoj po stalnom sudskom vještaku, Pjeru Sladoljevu, dipl. ing. geod., koja skica čini sastavni dio ove presude.

i

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica povukla dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

" te dijela čest. br. 15696/30, površine 1454 m2 K. O. [katastarska općina] označen slovima A-B-C-D-A , prikazan na geodetskom situacijskom nacrtu od 05. veljače 2020. godine izrađenom po ovlaštenom inženjeru geodezije ZJ, mag. ing. geodetu . et. geionf. ( KVASDRATI VIŠE d. o. o. Šibenik) koji geodetski situacijski nacrt činio sastavni dio ove presude. "

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi i tijekom postupka navela da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku na nekretninama kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], koje su upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], uknjiženo pravo vlasništva u korist Republike Hrvatske.

2. Prije podnošenja ove tužbe tužiteljica da se je obratila Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a na zahtjev je negativno odgovoreno.

3. Predmet tužbe su posebni fizički dijelovi nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] koje su upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], čija je izvanknjižna vlasnica i posjednica tužiteljica, a isti su prikazani na geodetskim situacijskim nacrtima od 5. veljače 2020. godine, izrađenom po ovlaštenom inžinjeru geodezije, ZJ, mag. ing. geod. et geoinf, dio nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], površine 1454 m2, koji dio je označen slovima A-B-C-D-A, te dio nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], površine 945 m2, koji dio je označen slovima E-F-G-H-E.

4. Tužiteljica navodi da je sadašnja uknjižba prava vlasništva pogrešna, jer je upravo tužiteljica stvarna vlasnica i isključiva posjednica istih. Dijelove predmetnih nekretnina tužiteljica je stekla nasljeđivanjem iza smrti supruga, pok. ŠJ p. EJ temeljem Rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Vedrana Bilan iz Splita, posl. br. O-3766/14, UPP/OS-3/15 od 2. veljače 2015. godine. Prednik tužiteljice je dijelove predmetnih nekretnina stekao nasljeđivanjem, iza smrti oca. pok. EJ, koji je rođen 1871. godine, odnosno majke UJ (zv. ĐJ) EJ rođ. AJ, koja je rođena 1939. godine, temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, posl. br. O-191/92 od 8. travnja 1992. godine.

5. U naravi predmetne nekretnine predstavljaju poljoprivredno zemljište, vinograde, u cijelosti omeđene starim suhozidima, a od pamtivijeka su u posjedu tužiteljice, odnosno njezinih prednika, te se ista nalazi u mirnom, zakonitom i istinitom, poštenom posjedu predmetnih nekretnina, jednako kao i njezini prednici. Tužiteljicu ni njezine prednike nitko nikada nije ometao u posjedovanju ili im osporavao pravo vlasništva predmetnih dijelova nekretnine.

6. Po obavljenom očevidu i dostavljanoj skici mjesta spora vještaka Pjera Sladoljev, dipl. ing. geod. od dana 28. studenog 2024. godine na ročištu glavne rasprave dana 26. ožujka 2026. godine, tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev kojim traži utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na posebnom fizičkom dijelu nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], označenog slovima E-F-G-H, koja skica je sastavni dio ove presude, a u odnosu na fizički dio kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], uslijed pogrešne identifikacije nekretnine tužiteljica je povukla tužbeni zahtjev.

7. Tužena se protivila i tako uređenom tužbenom zahtjevu u dijelu koji se odnosi na kat. čest. [katastarska čestica], dok se nije protivila povlačenju tužbenog zahtjeva u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica]. Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

8. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska zastupana po zamjeniku zakonskog zastupnika, protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti i čini nespornim da je tužiteljica prethodno podnijela zahtjeve za mirno rješenje spora na koje je negativno odgovoreno, a sve iz razloga što iz dokaza na koje se tužiteljica u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Tužiteljica u historijatu tužbe navodi da je pravo vlasništva predmetnih nekretnina, točnije fizičkog dijela kat. čest. [katastarska čestica] i fizičkog dijela kat. čest. [katastarska čestica], koje su obje upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], stekla nasljeđivanjem od svog pokojnog supruga ŠJ, koji da je iste naslijedio od svoga oca, pok. EJ, a on da ih je stekao nasljeđivanjem u smrt svoje majke, pok. IJ (Jurke) Čobanov te da su predmetne nekretnine od pamtivijeka u nesmetanom posjedu tužiteljice i njezinih prednika. Tužena nadalje navodi kako se nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica] spominje kao izvanknjižno vlasništvo u rješenju o nasljeđivanju iza smrti pok. ŠJ, (rješenje o nasljeđivanju javne bilježnice Vedrane Bilan iz Splita, posl. br. O-3766/14, UPP/OS-3/15, od 2. veljače 2015. godine), međutim, tužena pored toga ističe činjenicu da je navedeno rješenje o nasljeđivanju doneseno tek 2. veljače 2015. godine, dok istovremeno spisu nije priloženo rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. EJ, oca pok. DJ, a osim toga predmetna nekretnina se ne spominje niti u rješenju o nasljeđivanju iza smrti pok. ĐJ. Slijedom navedenog, tužena ističe da nije jasno kako je predmetnu nekretninu stekao pok. ŠJ, jer na temelju ostalih spisu priležećih rješenja o nasljeđivanju ne proizlazi da je iste stekao nasljeđivanjem nastavno na svoje pravne prednike. Tužena je istaknula da tužiteljica u tužbi nije navela narodni naziv predmetnog fizičkog dijela kat. čest. [katastarska čestica] za koji traži utvrđenje prava vlasništva, dok iz uvida u prije navedeno rješenje o nasljeđivanju proizlazi da sva tri fizička dijela kat. čest. [katastarska čestica] imaju narodni naziv, stoga je uopće nejasno je li predmetni fizički dio za koji tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva doista dio ostavinske mase iza smrti pok. ŠJ. Predmetna kat. čest. [katastarska čestica], za fizički dio koje tužiteljica također traži utvrđenje prava vlasništva, ne spominje niti u jednom spisu priležećem rješenju o nasljeđivanju pravnih prednika tužiteljice, čak niti kao izvanknjižno vlasništvo.

8.1. Zaključno, uvidom u posjedovni list br. 4841, K. O. [katastarska općina], u koji je upisana kat. čest. [katastarska čestica], utvrđeno je da su kao posjednici iste upisane različite fizičke osobe od onih koje su navedene u tužbi kao pravni prednici tužiteljice te uvidom u posjedovni list br. 6958, u koji je upisana kat. čest. [katastarska čestica],utvrđeno je da je kao posjednik iste upisana Republika Hrvatska, slijedom čega je oborena presumpcija poštenog posjeda predmetnih nekretnina od strane tužiteljice i njezinih pravnih prednika na predmetnim nekretninama.

8.2. Slijedom navedenog, tužena Republika Hrvatska drži da tužiteljica svojim navodima nije dovela u sumnju upis prava vlasništva predmetnih nekretnina na imenu ove tužene, niti predložila dokaze koji bi upućivali da je sadašnja uknjižba prava vlasništva na predmetnim nekretninama na imenu ove tužene pogrešna, predlaže se tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti kao neosnovan.

9. U tijeku postupka, izvedeni su dokazi pregledom zemljišne knjige, odgovora ODO-a Šibenik, N-DO-183//2021 od 6. rujna 2021.; odgovora ODO-a Šibenik, N-DO- 184/2021 od 15. rujna 2021. godine, Rješenje o nasljeđivanju, posl.br. O-3766/14, UPP/OS-3/15 od 2. veljače 2015.godine, Smrtni list iza pok. ŠJ, Urbroj:

2181-06-02-14-1 od 22. prosinca 2014.godine, Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, posl.br. O-191-92 od 8. travnja 1992.godne, Izvod iz matične knjige umrlih za pok. IJ, Klasa: 223-01/92-01/283 od 26. veljače 1992.godine, Rješenje Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji, Službe za opću upravu, Klasa: UP/I-223-02/15-01/11 od 3. veljače 2015.g., posjedovni list 369 K. O. [katastarska općina], geodetski situacijski nacrt koji prileži spisu (list 7) spisa, očevidom na mjestu spora koji je održan dana 30. listopada 2024. godine, pregledom skice mjesta očevida od 28.11.2024. kao i priloga uz skicu, saslušanjem svjedoka EJ, PJ, RJ, AJ pok. G, te tužiteljice GJ.

10. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

11. Stranke nisu popisale parnični trošak.

12. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

13. Uvidom u zemljišne knjige u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u B listu egzistira upis tužene Republika Hrvatska. Predmetna nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica] narodnog naziva „Lemiš“ Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] bila predmet ostavinskog postupka iza pok. ŠJ pok. AJ, supruga tužiteljice, a sve u skladu s Rješenjem o nasljeđivanju posl.br. O-3766/14, UPP/OS-3/15 od 2. veljače 2015.g, kojeg je ujedno naslijedila tužiteljica za cijelo. Suprug tužiteljice predmetne nekretnine naslijedio od svojih roditelja pok. EJ rođenog 1871. godine i pok. UJ ( zv. ĐJ) Čobanov rođene 1911. godine (u skladu s Izvodom iz matične knjige umrlih za pok. IJ, Klasa: 223-01/92-01/283 od 26. veljače 1992.g), kao jedini sin, a ujedno i zakonski nasljednik.

14. Predmetna nekretnina upisana je u posjedovnom listu 369 K. O. [katastarska općina] iz kojeg upisa je razvidno da je na dijelovima predmetne kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisana prednica tužiteljice, svekrva UJ (zv. ĐJ) Čobanov. Pok. UJ naslijedila je predmetnu nekretninu nakon smrti svoga supruga pok EJ, koji je živio u vrijeme prije drugog svjetskog rata kada je ubijen po kazivanju tužiteljice na očevidu. Iz geodetskog situacijskog nacrta koji prileži spisu, list 7, spisa, razvidno je da se radi o nekretnini ograđenoj sa tri strane suhozidima, dok je na južnom dijelu asfaltirana cesta.

15. Predmetnu nekretninu identificirao je vještak Pjer Sladoljev, dipl. ing. geod. na očevidu održanom dana 30. listopada 2024. godine, do prve lokacije predmetnih nekretnina se pristupa nesmetano i to asfaltnom cestom koja vodi iz predjela Bilo naselja Primošten pa sve do predmetne nekretnine. Ono što je tužiteljica pokazala sudskoj komisiji predstavlja nekretninu koja je jasno sa svoje tri strane i to sa sjeverne, zapadne i istočne strane omeđena suhozidom od susjednih nekretnina, dok je sa južne strane omeđena prednje navedenom asfaltnom cestom. Nekretnina je u trenutku očevida u urednom stanju, očišćena je, a sudska komisija u trenutku očevida ne zatiče poljoprivredne kulture, no sama nekretnina je prekrivena kamenim vlačicama karakterističnim za primoštensko podneblje pa to ukazuje na činjenicu da je nekada tu egzistirao vinograd. Ovu lokaciju predmetnih nekretnina identificirao je kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koju identifikaciju je iskazao u odnosu na kat. plan kao i geodetski snimak kojeg je izradio ZJ od 05. veljače 2020. godine.

15.1.Do druge lokacije predmetnih nekretnina se pristupa nesmetano i to pješačkom stazom koja vodi do jadranske magistrale sa donje strane predjela Bilo u naselju Primošten. Nekretnina je jasno sa svih svojih strana omeđena trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku suhozidova i kamenih gomila. Sama nekretnina je u trenutku očevida u zapuštenom stanju, a prohodna je na svojoj južnoj međi. Sudska komisija u trenutku očevida na predmetnoj nekretnini zatiče nekoliko stabala maslina dok je ostatak nekretnine prekriven također kamenim vlačicama, što ukazuje na činjenicu da je tu nekada egzistirao vinograd. Identifikaciju je iskazao služeći se službenim kat. planom, a u odnosu na geodetski snimak koji je priložen uz tužbu kojeg je izradio ZJ od dana 05. veljače 2020. godine, iskazao je da predmetna nekretnina ima nešto drugačiji oblik nego je to predočeno na snimku. Ista je u svom istočnom dijelu šira, a to je dio koji je položen uz pješačku stazu dok se postepeno sužava prema zapadnom dijelu.

15.2.Vještak mjernik je predmetne nekretnine označio i na skici mjesta spora od dana 28. studenog 2024. godine i to slovima E-F-G-H kao dio čest. br. 15696/1 K. O. [katastarska općina], dok je dio čest. br. 15696/30 označio slovima A-B-C-D-A .

16. Sud je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio ocjenjujući ga stručnim, objektivnim i u skladu s pravilima struke, a na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi.

17. Svjedok EJ je u svom iskazu naveo da mu je dobro poznato gdje se nalaze predmetne nekretnine jer ima svoju zemlju u blizini predmetnih nekretnina. Zna da su predmetne nekretnine bile od supruga tužiteljice koji se zvao HJ, a HJ je te nekretnine stekao od svoje majke IJ, a tužiteljica je njoj nevjesta, oni su ga zvali HJ, a pravo ime mu je DJ. U vrijeme kad je živjela majka od prednika tužiteljice njenoga supruga tada su nekretnine bile zasađene sa vinovom lozom, tu vinovu lozu koja se sadila po narodnom običaju u vlačicama, koje su bile ograđene kamenim suhozidovima je obrađivala UJ majka od supruga tužiteljice kao i suprug od tužiteljice, kao i tužiteljica GJ nevjesta od IJ. Kazao je da je vinova loza bila do 1990. godine, a ista je već tada bila stari vinograd jer je posađen prije više od 50 godina. Vinovu lozu je obrađivala svekrva od tužiteljice, UJ, njen suprug DJ i sama tužiteljica GJ. Svi su oni obrađivali vinovu lozu do 1990. godine. Na nekretnini je bila i koja maslina, a inače je običaj kad je nekretnina zasađena sa vinovom lozom da se ne sade masline, jedino bi se sadile u kraju da ne smetaju rastu i razvoju vinove loze. Nije nikad čuo ni vidio da bi netko treći ometao posjed, kako tužiteljice, tako njenog supruga i njene svekrve IJ, majke njenog supruga. Nikad nije nikog vidio da bi obrađivao predmetne nekretnine osim obitelji tužiteljice, to sve što zna jer je pomagao i došao pomoći tužiteljici kad bi bila berba grožđa. Na tom području inače u Primoštenu uzgajala se samo sorta grožđa Babić.

18. Svjedok PJ, sin pok. DJ, iskazao je jednako kao naprijed navedeni svjedok i nije imao što dodati, odnosno suviše je dodao da je on pomagao tužiteljici i njenoj obitelji kad bi se bralo grožđe na predmetnim nekretninama, a to je bilo 80-ih 90-ih godina.

19. Svjedok RJ, sin pok. S, iskazao je kao naprijed navedeni svjedoci, suviše je dodao da mu je poznato da je UJ supruga od EJ i da ga je naslijedio jedino DJ jer su samo njega imali od djece. To sve što zna jer njegova nekretnina graniči s predmetnim nekretninama tužiteljice, iz toga razloga mu je to sve poznato i jedino je obitelj tužiteljice i tako njenog supruga DJ i IJ viđao na predmetnim nekretninama.

20. Svjedok ĆJ, pok. G, je jednako navodio kao naprijed navedeni svjedoci, a suviše, svjedok je naveo da se jedna nekretnina zvala narodnim nazivom „ Z“ , a druga nekretnina se zvala „Buntinica“. Na jednoj i drugoj je bio vinograd koje je obrađivala UJ dok je mogla raditi. Nekretnine su se dijelile u vrijeme vladavine Austro Ugarske i vladanja DJ pa tako su i od tužiteljice prednici predmetne nekretnine dobili u toj dodijeli.

21. Tužiteljica GJ iskazuje da je predmetna nekretnina bila najprije vlasništvo njezine svekrve IJ, a istu je naslijedio njezin suprug ŠJ, te je ona naslijedila njega i te su oni, dok su mogli na nekretnini imali vinovu lozu, koju su obrađivali, bila je vrste Š i tu su lozu obrađivali do 90-ih godina i od tad do danas nekretninu nitko ne obrađuje jer više nema vinove loze, a što se tiče maslina na jednoj su samo dvije tri masline i one su se sadile samo uz krajeve nekretnine da ne ometaju rast loze. Dok je mogla uvijek je radila i obrađivala vinovu lozu sa svekrvom i suprugom DJ, a sad je ostarila i više to nije u mogućnosti. Nikad ih nitko nije ometao u obrađivanju nekretnina, znalo se što je čija nekretnina, a inače kad bi bila berba grožđa onda bi grožđe tovarili na tovara i on bi to dotrao do kuće. Poznato joj je da je njezina svekrva UJ rođena 1911. godine, a ona je naslijedila nekretnine od svog supruga EJ, koji je živio prije drugog svjetskog rata kad je i ubijen. Njezina svekrva je imala samo njezinog supruga DJ i on je istu naslijedio za cijelo pa i predmetne nekretnine.

22. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka jer su objektivni, logični i u skladu s ostalim dokazima provedenima u postupku te se međusobno nadopunjuju.

23. Na temelju izvedenih dokaza sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan.

24. U ovoj pravnoj stvari sporno je za tuženu jesu li se ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću prema pravilima paragrafa 1472. Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ-a) u vezi odredbe članka 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („ Narodne novine“ 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09,143/12,163/12, dalje : ZV).

25. Na temelju članka 388. ZV. st. 2 stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

26. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472 OGZ-a, koji se primjenjuje na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941 godine (Službeni list 86/46) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine 73/91) vlasništvo na državnom imovinom mogu se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi zašto se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941. godine.

27. Tužiteljica je u ovom postupku nedvojbeno dokazala (iskazima svih saslušanih svjedoka, te neposrednim opažanjem suda na očevidu) da je zajedno sa svojim prednicima u samostalnom i poštenom posjedu preko 40 godina prije 6. travnja 1941. godine sukladno tada važećim propisima paragrafa 1472. OGZ-a, pa su neosnovani navodi tužene da tužiteljica nije mogla steći predmetnu nekretninu dosjelošću, obzirom da je prednik tužiteljice, njezin suprug pok. ŠJ pok. EJ, a prije njega njegovi roditelji i to otac pok. EJ, već početkom 19. stoljeća bio u posjedu predmetne nekretnine te je na istoj obrađivao vinovu lozu. Navedeno potvrđuju i kamene vlačice karakteristične za primoštensko podneblje, što je sud utvrdio i neposrednim opažanjem na očevidu, a što je sve prikazano i na skici mjesta očevida vještaka Pjera Sladoljev, dipl.ing. geod. i geoportalu DGU koja prileži uz skicu mjesta očevida. Nakon smrti pok. EJ, nekretninu je nastavila obrađivati njegova supruga pok. UJ, koja ga je i naslijedila, dok je prema iskazima svjedoka na uviđaju, cijela obitelj obrađivala predmetnu nekretninu, odnosno vinovu lozu uz pomoć tovara na kojeg su natovarili grožđe, koje bi on kasnije doveo do kuće. Nakon smrti ŠJ, nekretninu je nastavila obrađivati tužiteljica, koja je u ovom postupku dokazala valjani način stjecanja prava vlasništva i to nasljeđivanjem.

28. Dosjelost u stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekinutim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara, faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime na originalan način ono što je do tada posjedovao kao pošten posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.

29. Dakle, kako je tužiteljica stekla vlasništvo dijela predmetne nekretnine 15696/1 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], zv. Z, nasljeđivanjem iza svog supruga FJ pok. EJ, koji je isto pravo stekao nasljeđivanjem od svojih pravnih prednika, oca i majke, a ujedno mu je i majka upisana u posjedovni list 369 K. O. [katastarska općina], a otac je početkom 19. stoljeća već bio u posjedu predmetne nekretnine, iz čega se može zaključiti da su pravni prednici tužiteljice bili u dugotrajnom, neprekinutom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, te su stekli vlasništvo temeljem dosjelosti po svojim prednicima čiji posjed je bio (pošteni sukladno paragrafu 328. OGZ-a, od pamtivijeka, jer se pošteni posjed predmnijeva). Tužiteljica je stekla predmetu nekretninu nasljeđivanjem od svog supruga kao valjanim pravnim osnovom stjecanja vlasništva, a sud je nedvojbeno utvrdio da su prednici tužitelja temeljem valjanog pravnog osnova i to dosjelošću stekli predmetnu nekretninu. U skladu s navedenim tužiteljica je kao nasljednica supruga, nastavila posjed predmetne nekretnine, stečene nasljeđivanjem, obzirom da ostavina umrle osobe prelazi na nasljednike po sili zakona u času njegove smrti, što je sukladno odredbi članka 135. Zakona o nasljeđivanju- „ Službeni list FNRJ, broj 20/55, „ Službeni list SFRJ broj 12/65, „ Narodne novine broj : 52/71,47/78, članak 122 Zakona o nasljeđivanju –„ Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13), a što je propisano i po paragrafu 547.OGZ da se nasljedstvo otvara u trenutku smrti ostavitelja i istom trenutku imovina umrlog prelazi na nasljednike, a što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-493/1999-2 od 13. studenog 2002. godine, pa kako je pravo vlasništva stečeno dosjelošću po prednicima tužitelja, a i nasljeđivanjem prešlo na tužiteljicu, a što je u skladu i sa odredbom članka 159. i 114. ZV. to je tužbeni zahtjev tužiteljice trebalo prihvatiti i presuditi kao u pravorijeku ove presude.

30.Odluka o povlačenju tuže u odnosu na dio čest.15696/30 K. O. [katastarska općina] kojem povlačenju se nije protivila tužena, temelji se na odredbi članka 193. ZPP-a.

31. Odluka o trošku postupka je izostala obzirom da trošak stranke do kraja raspravljanja nisu popisale.

U Šibeniku, 09. travnja 2026. godine

SUDAC

Anđelka Bagić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DN-a: - Kao na zapisniku objave i dostave presude od dana 9. travnja 2026. godine.