Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26d

Poslovni broj: Gž-523/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sutkinje Tatjane Ledinšćak-Babić predsjednice vijeća, sutkinje Amalije Švegović izvjestiteljice i članice vijeća i sutkinje Bojane Skenderović članice vijeća, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Županijske bolnice Čakovec, Odjela za psihijatriju protiv protustranke DE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada u Županijskoj bolnici Čakovec, Odjel za psihijatriju zastupanog po punomoćniku postavljenom po službenoj dužnosti Danku Mandiću, odvjetniku u Čakovcu, radi prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj R1-5/2026-16 od 3. travnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba Županijske bolnice Čakovec te se ukida rješenje Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj R1-5/2026-16 od 3. travnja 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačen je prijedlog predlagatelja za produženje prisilnog smještaja protustranke u psihijatrijskoj ustanovi zaprimljen na Županijskom sudu u Varaždinu putem elektroničke pošte dana 2. travnja 2026. u 11,28 sati kao nepravovremen.

2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom pobija predlagatelj, bez navođenja zakonskih žalbenih razloga, predlažući uvažiti prijedlog za produženje prisilnog liječenja protustranke.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud, obrazlažući pobijano rješenje, navodi da je rješenjem istog suda poslovni broj R1-5/2026-6 od 17. ožujka 2026. protustranka DE prisilno smješten u Županijskoj bolnici Čakovec, Odjel za psihijatriju najduže do 30 (trideset) dana, i to od 9. ožujka 2026., kada je nadležni psihijatar donio rješenje o prisilnom zadržavanju do (najduže) 7. travnja 2026., te da je predlagatelj putem elektroničke pošte dana 2. travnja 2026. u 11,28 sati dostavio sudu obavijest o odluci za prisilno zadržavanje osobe s duševnim smetnjama (DE), predlažući produženje prisilnog smještaja jer je protustranka i dalje nekritična spram bolesti i potrebi liječenja, da iznosi sumanute ideje, te da dobiveni podaci ukazuju na ponašanje kojim potencijalno ugrožava svoje zdravlje i zdravlje drugih ljudi.

4.1. Polazeći od utvrđenja da je citiranim rješenjem DE prisilno smješten u psihijatrijskoj ustanovi (najduže) do 7. travnja 2026. te smatrajući prijedlog psihijatrijske ustanove od 2. travnja 2026. prijedlogom za produženje prisilnog smještaja u smislu odredbe čl. 40. st. 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (''Narodne novine'' broj 76/2014, dalje: ZZODS), kao i imajući u vidu da je predlagatelj u točki 9. obrazloženja rješenja poslovni broj R1-5/2026-6 od 17. ožujka 2026. upozoren na rok za podnošenje prijedloga za donošenje rješenje o produženju prisilnog smještaja , prvostupanjski sud zaključuje da je prijedlog za produženje prisilnog smještaja od 2. travnja 2026. podnesen izvan roka propisanog odredbom čl. 40. st. 1. ZZODS -a, slijedom čega je primjenom iste zakonske odredbe odbacio isti kao nepravovremen.

5. Predlagatelj u žalbi navodi da je DE bio ambivalentan u suglasnosti s liječenjem, u jednom trenutku je pristao na produženo liječenje, te nakon toga u nekoliko navrata povukao taj pristanak, radi čega su čekali da se dogovore s istim oko nastavka liječenja, te predlažu da se prihvati prijedlog za produženje prisilnog smještaja.

6. Odredbom čl. 40. st. 1. ZZODS-a propisano je ako psihijatrijska ustanova utvrdi da prisilno smještena osoba treba ostati prisilno smještena i nakon isteka trajanja prisilnog smještaja određenog u rješenju suda, o tome je obvezna najkasnije u roku od 7 dana prije isteka tog vremena predložiti sudu donošenje rješenja o produženju prisilnog smještaja, kojom je, dakle, propisan rok za podnošenje prijedloga za donošenje rješenja o produženju prisilnog smještaja. Iz sadržaja citirane zakonske odredbe ne proizlazi da bi u situaciji kada psihijatrijska ustanova predloži donošenje rješenje o produženju prisilnog smještaja izvan roka propisanog odredbom čl. 40. st. 1. ZZODS- a, isto imalo za posljedicu odbačaj tog prijedloga kao nepravovremenog.

7. Naime, odredbom čl. 40. ZZODS-a propisano je produženje prisilnog smještaja, pa je tako psihijatrijska ustanova ovlaštena sudu predložiti produženje prisilnog smještaja najkasnije u roku od sedam dana prije isteka vremena za koje je određen prethodni prisilni smještaj, a sud je o tom prijedlogu psihijatrijske ustanove obvezan donijeti rješenje najkasnije do isteka roka prethodno određenog prisilnog smještaja . Prema stavu ovog suda, propisani rok za podnošenje prijedloga za produženje prisilnog smještaja nije prekluzivan i prekoračenje tog roka nema za posljedicu odbačaj prijedloga kao nepravovremen, već je taj rok propisan da sud u istom provede sve radnje propisane navedenim Zakonom, radi donošenja određene odluke .

8. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 i 146/2025– dalje: ZPP), a koji se Zakon primjenjuje temeljem čl. 34. st. 8. ZZODS-a, uvažiti žalbu predlagatelja te ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, u kojem će provesti postupak sukladno čl. 40. ZZODS-a.

U Varaždinu, 9. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Tatjana Ledinšćak-Babić