Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2776/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog VZ, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenog VZ protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, broj Pp-2145/2025 od 20. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2026.
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe okrivljenog VZ, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke pod I., žalba okrivljenika je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, broj Pp-2145/2025 od 20. veljače 2026., okrivljeni VZ proglašen je krivim zbog počinjenja prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavak 5. istog Zakona, činjenično opisanog u izreci iste, za koje djelo mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 70 dana, te je na temelju članka 142. stavak 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) odlučeno da troškovi prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude okrivljeni VZ je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u bitnom navodeći da nije mogao počiniti ekonomsko nasilje nad TZ s obzirom da isti nije vlasnik prostora za koji mu je okrivljenik prema optužnom prijedlogu onemogućio iznajmljivanje podstanaru FZ. Predlaže da se žalba uvaži i donese odluka u njegovu korist.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona te je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz Prekršajnog zakona jer je prvostupanjski sud prekoračio optužni prijedlog.
5. Naime, u točki 7. obrazloženja pobijane presude prvostupanjski sud navodi kako pogrešno smatra ovlašteni tužitelj da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jer je TZ, žrtva nasilja, rođen 1954. godine, te je on osoba starije životne dobi, a nasilje u obitelji prema osobi starije životne dobi kažnjivo je prema članku 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6. Postupajući na takav način, prvostupanjski sud je sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, dodao kvalifikatorni element protupravnog ponašanja iz („ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu osobe starije životne dobi“), čime nije ostao u zadanom okviru optužbe. Izmjene koje je u zakonskom opisu djela izvršio prvostupanjski sud, po stanovištu ovog suda, predstavljaju prekoračenje optužbe, budući da takva kvalifikacija djela nije slijedila iz opisa djela sadržanog u podnesenom optužnom prijedlogu.
7. Ovlašteni tužitelj je taj koji inicira pokretanje prekršajnog postupka i činjeničnim opisom optužbe određuje opseg te predmet i granice odlučivanja u svakom konkretnom predmetu, jer se na taj način jamči akuzatornost postupka, neometana obrana i objektivnost suda. Prvostupanjski sud može, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret ili da se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret, a upravo se o tome ovdje radi jer je prvostupanjski sud, izmjenom zakonskog opisa prekršaja iz u , proglasio okrivljenika krivim za više od onoga što mu je optužbom bilo stavljeno na teret. Navedena izmjena predstavlja preinačenje na gore za okrivljenika, a što sud nije bio ovlašten učiniti sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja.
8. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Uslijed navedene odluke, žalba okrivljenika je postala bespredmetna.
9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, dati pojedinačnu ocjenu svakog dokaza posebno i u svezi s ostalim dokazima, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
10. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 206. Prekršajnog zakona kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 9. travnja 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v. r
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, oštećenika i tužitelja.
