Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 SPLIT

Ovr-440/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Splitu po sutkinji Vesni Šprljan Prelević, a na prijedlog više sudske savjetnice Nade Bajić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB. 57509775367, zastupan po punomoćniku Zvonimir Buterin, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika ĐO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Stjepan Grubišić, odvjetniku u Solinu, 09. travnja 2026.

r i j e š i o j e:

I.Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži Financijskoj agenciji odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu za naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika Zrinke Milić-Štrkalj, broj Ovrv-117/2013 od 14.ožujka 2013., kao neosnovan.

z a k l j u č i o  j e:

I.Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene pljenidbe i prijenosa u postupku koji se vodi kod Financijske agencije po Zahtjevu za naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, rješenja o ovrsi javnog bilježnika Zrinke Milić-Štrkalj broj Ovrv-117/2013 od 14. ožujka 2013. iz žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda zaprimljena je žalba ovršenika nakon proteka roka protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojeg je donio javni bilježnik Zrinka Milić-Štrkalj poslovni broj Ovrv-117/2013 od 14. ožujka 2013. I prijedlog za odgodu ovrhe, a zbog zastare potraživanja.

2. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenika pobijajući ga u cijelosti.

3. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13 i 93/14, 55/16 i 73/17 – dalje OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agencija da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u stavku 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

4. Žalba nakon proteka roka je izvanredni pravni lijek kojim se omogućuje stranci, tj. ovršeniku da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave podnese žalbu, iako je protekao žalbeni rok od 8 dana (članak 11. st. 3. OZ-a), a koji počinje teči od dostave prvostupanjskog rješenja. Za podnošenje ovog pravnog lijeka bitno je to da se, prema članku 53. Ovršnog zakona može podnijeti samo nakon pravomoćnosti i to ako se razlog zbog kojeg se podnosi nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Zakon u istom članku upućuje na razloge zbog kojih se može istaknuti ovaj pravni lijek, a koji su propisani člankom 50. st.1. toč.7. i toč. 9-11. OZ-a. Tako se žalba može izjaviti samo ako:

a) ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije na temelju nje ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika, ili

b) ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnoasno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili

c) ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno, ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili

d) ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Ovršenik kao žalbene razloge navodi da je nastupila zastara potraživanja.

5. Odredbom članka 55. st. 1. OZ-a određeno je da ako rješenje o žalbi iz članka 53. st. 1. OZ-a ovisi o utvrđenju neke sporne činjenice, sud će uputiti ovršenika da u roku 15 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovog članka.

6. Glede navedenog odlučeno je kao u zaključku.

7. Člankom 65. st.1. OZ-a koji regulira odgodu ovrhe propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu i ako je ispunjena jedna od taksativno navedenih pretpostavki iz odredbe čl. 65.st.1.toč.1. do 10. OZ-a.

8. Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje (subjektivni razlog) več je samo paušalno naveo da će mu nastati šteta jer se radi o zastari potraživanja. Pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o tome jeli imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku naplate zaplijenjen s njegovog računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da ona nije dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku, što ovršenik nije dokazao, zbog čega je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

U Splitu, 09. travnja 2026

.

Sutkinja:

Vesna Šprljan Prelević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog, putem ovog suda, a za Županijski sud u 3 (tri) primjerka. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

DNA:

– Ovrhovoditelj po pun.

– Ovršenik po pun.

– FINA Split