Poslovni broj: Us I-137/2026-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Grada Trilja, OIB: 91648398574, Trilj, Poljičke Republike 15, zastupanog po opunomoćenicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva KRKA & KRKA d.o.o. Split, Starčevićeva 13, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, OIB: 33706439962, Zagreb, Šubićeva 29, radi uklanjanja građevine, nakon javne i usmene rasprave zaključene 25. ožujka 2026. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 9. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traže poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/25-02/882, URBROJ: 443-02-03-09-25-01 od 22. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 21. siječnja 2026. protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/25-02/882, URBROJ: 443-02-03-09-25- 01 od 22. prosinca 2025., tužitelj u bitnom najprije u cijelosti reproducira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega navodi kako pregledom obrazloženja rješenja građevinski inspektor je navodno utvrdio da je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na predjelu groblje u Veliću, Grad Trilj izveo radove, tako da je na postojećem zemljanom putu – nerazvrstane ceste izvršeno nasipanje tucanikom u debljini sloja od cca 10 cm, te nad istim tucanikom izveden asfaltno betonski kolnički zastor u duljini od cca 200 m, širine cca 3,00-3,40 m i debljine cca 5 cm, da su navedeni radovi izvedeni bez građevinske dozvole, a što je protivno odredbi čl. 106. st. 1. i 2. Zakona o gradnji, da je investitoru Gradu Trilju naloženo da ukloni radove koje je izveo, a u protivnom da će se uklanjanje dijela građevine izvesti putem treće osobe, međutim rješenje je neosnovano i nezakonito. Tužitelj ističe da je on stvarno investitor navedenih radova koji su izvedeni na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to predio groblje u Veliću, Grad Trilj. Navedeni radovi su izvedeni na postojećem zemljanom putu koji se nalazi u bazi nerazvrstanih cesta Grada Trilja (odvojak za mjesno groblje VEL-241). Dakle, radi se o nerazvrstanoj cesti koja je u vlasništvu Grada Trilja. Prema odredbi članka 131. st. 2. Zakona o cestama, propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu ovog Zakona (koji je stupio na snagu 16. srpnja 2011.) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste. S obzirom na navedeni propis nije sporno da se ovaj zemljani put koristio za pristup do mjesnog groblja u Veliću, te da se temeljem istog zakona navedeni zemljani put koristio za promet vozila, te je bio pristupačan većem broju korisnika, i do istog groblja se pristupalo upravo ovim zemljanim putem. Upravo zbog navedenog razloga predmetni zemljani put predstavljao je javnu cestu, te je Odlukom Grada Trilja uvršten u bazi nerazvrstanih cesta Grada Trilja kao javna cesta u vlasništvu Grada Trilja. Također se uvidom u posjedovni list Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Sinj, posjedovni list broj 85 nesporno može utvrditi da su Hrvatske šume utvrđene kao posjednik navedenih nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, ne bi trebalo biti sporno da se već dugi niz godina navedeni put koristi kao pristupni put za mjesno groblje u Veliću. Isto tako bez obzira na posjedovni list nije sporno da se stvarno fizički navedeni put nalazi u posjedu Grada Trilja i da se već dugi niz godina ovim putem dolazi do mjesnog groblja u Veliću. Prema odredbi članka 5. st. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima propisano je: „Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi: 1. Na postojećoj građevini kojima se unaprjeđuje ili poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.” U konkretnom slučaju radilo se o zemljanom putu, kojim se pristupalo do groblja u Veliću, pa je na taj isti zemljani put izvršeno nasipanje tucanikom, te je izvršeno asfaltiranje istog puta, kako bi mještani Velića mogli normalno pristupati do groblja u Velićima. Dakle, na postojećoj građevini – zemljanom putu izvršeno je poboljšanje temeljnih zahtjeva za građevinu jer se na isti zemljani put izvršilo nasipanje sa tucanikom i isti put je asfaltiran. S obzirom na navedene radove, tužitelj smatra da za ove radove temeljem čl. 5. st. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima nije bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Također je zemljani put na mjesnom groblju u naselju Velić stekao legalnost prema Zakonu o cestama, te je isti vidljiv na kartama iz 2011. godine i isti se nalazi u bazi nerazvrstanih cesta Grada Trilja. Slijedom izloženog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže sudu donijeti presudu kojom će sud poništiti osporeno rješenje tuženika, ujedno predlaže i da sud naloži tuženiku naknaditi mu trošak upravnog spora.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, u bitnom naveo kako osporava tužbene navode tužitelja jer da su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u osporenom rješenju, slijedom čega da tuženik ostaje u cijelosti kod navoda obrazloženja osporenog akta i predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.U sporu je održana rasprava 25. ožujka 2026. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupila opunomoćenica tužitelja, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

4.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

5.Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja i to da se obavi očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske i građevinske struke, to na okolnosti koje su precizirane na održanoj raspravi, kao nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu tuženika dostavljenom uz odgovor na tužbu i spisu upravnog spora, imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

6.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

7.Tužbeni zahtjevi nije osnovan.

8.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

9.Naime, osporenim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/25-02/882, URBROJ: 443-02-03-09-25-01 od 22. prosinca 2025., točkom 1. naređuje se tužitelju u svojstvu investitora da u roku od 15 dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni rekonstruirani dio postojećeg zemljanog puta - nerazvrstane ceste i to: - izvedenog sloja tucanika (donji dio kolničke konstrukcije) debljine sloja od cca 10 cm, duljine cca L=cca 200 m i širine Š=cca 3,00 do 3,40 m, s kojim je izvršeno razastiranje po postojećem zemljanom putu - nerazvrstanoj cesti, - izvedenog asfalt betonskog kolničkog zastora (gornji dio kolničke konstrukcije) debljine sloja od cca 5 cm, duljine cca L=cca 200 m i širine Š=cca 3,00 do 3,40 m, izvedenog nad slojem tucanika (donji dio kolničke konstrukcije), a što je sve izvedeno na postojećem zemljanom putu - nerazvrstanoj cesti, na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], Velić, predjel groblje u Veliću, Grad Trilj, izvan građevinskog područja, bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, dok je točkama od 2. do 5. tužitelj upozoren o posljedicama ukoliko ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke ovog rješenja, sve na način kako je to precizno navedeno u naznačenim točkama izreke osporenog rješenja.

10.Među strankama ovog spora prijepornim se ukazuje jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene zakonske pretpostavke da se tužitelju naredi inspekcijska mjera uklanjanja građevine pobliže opisane točkom 1. u izreci osporenog rješenja, u svezi s čim je li u provedenom upravnom inspekcijskom postupku koji je prethodio donošenju osporenog akta činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i potom na isto primijenjeno mjerodavno materijalno pravo i to u odnosu na jedino sporno pitanje, konkretno je li predmetnu građevinu bilo moguće izvesti bez pravomoćne građevinske dozvole u smislu odredbe članka 5. st. 1. toč. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ili je pak za istu takav akt trebalo ishoditi, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

11.Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

Odredbom čl. 3. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (točka 10.), dok je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (točka 11.), a rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine (točka 21.).

Odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim Zakonom.

Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

St. 2. da ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. St. 3. da rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. St. 4. da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

St. 5. da protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

St. 6. da kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, on može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje zbog onih razloga zbog kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.

Odredbom čl. 108. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine i 6. obustavu građenja.

Odredbom čl. 113. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja i 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe.

St. 2. da rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. St. 3. da prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne. Odredbom čl. 115. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23) propisano je da u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području i u rješenju o uklanjanju donesenom nepoznatoj osobi, bez obzira na kojem se području građevina nalazi, rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana. Stavkom 3. istog članka propisano je da rješenjem kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području i rješenje o uklanjanju nepoznatoj osobi bez obzira na kojem se području građevina nalazi, izvršava se putem treće osobe bez prethodnog izricanja novčane kazne iz članka 114. stavak 3. ovog Zakona.

12.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe tuženik pravilno i zakonito donio rješenje kojim je točkom 1. naredio tužitelju kao investitoru da u roku od 15 dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni predmetnu građevinu pobliže opisanu točkom 1. izreke rješenja, ovo stoga što i ovaj sud drži da su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke da bi se tužitelju naredila citirana inspekcijska mjera s obzirom da je u upravnom postupku nedvojbeno utvrđeno kako je on investitor konkretne građevina koja je izgrađena bez potrebnog akta za građenje, i to bez pravomoćne građevinske dozvole, što pak predmetnu gradnju čini nezakonitom, uslijed čega sud nalazi da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, kao i da su u konkretnoj upravnoj stvari pravilno primijenjene mjerodavne materijalno pravne odredbe.

13.Prvenstveno je za naglasiti kako u upravnom postupku tužitelj nije osporavao da je on investitor predmetne građevine u odnosu na koju mu je naređeno uklanjanje, što predstavlja prvu pretpostavku da bi mu se mogla narediti predmetna inspekcijska mjera u smislu odredbe čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, a isto tako tužitelj nije osporavao da za konkretnu građevinu nije ishodio potreban akt za građenje, tj. pravomoćnu građevinsku dozvolu, što pak predstavlja drugu pretpostavku za naređivanje inspekcijske mjere kakvu u vidu ima odredba čl. 108. st. 1. t. 4. istog Zakona, pa kod neprijepornog utvrđenja da su u konkretnoj upravnoj stvari na strani tužitelja kumulativno ispunjene obje navedene pretpostavke, to je jasno kako je tuženik pravilno postupio kada je svojim rješenjem tužitelju naredio uklanjanje predmetne građevine, zbog čega je isto zakonito.

14.Glede temeljnih, a zapravo i jedinih tužbenih prigovora u kojima tužitelj ističe kako je osporeno rješenje nezakonito jer je predmetnu građevinu bilo moguće izvesti bez pravomoćne građevinske dozvole, a na temelju odredbe čl. 5. st. 1. toč. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, slijedom čega po njegovom mišljenju nije bilo mjesta donošenju rješenja kojim mu se naređuje inspekcijska mjera uklanjanja, za kazati je kako sud ovakve navode ne nalazi osnovanima.

15.Naime, s prethodnim u vezi najprije je za navesti kako je odredbom čl. 5. st. 1. toč. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine", broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23) propisano da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj građevini kojima se unapređuje ili poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

16.Dakle, radove kakve u vidu ima naprijed citirana odredba moguće je izvesti u skladu s glavnim projektom pod uvjetom da se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, no i ovaj sud zaključuje kako takvi uvjeti u konkretnom slučaju nisu bili zadovoljeni. Ovo iz razloga što radovi na postojećem zemljanom putu-nerazvrstanoj cesti (Odvojak Mjesno groblje) kojima je izvedeno razastiranje istog puta sa tucanikom u debljini sloja od cca 10 cm (donji dio kolničke konstrukcije) i nad istim tucanikom izveden asfalt betonski kolnički zastor (gornji dio kolničke konstrukcije) u duljini od L=cca 200 m, širine Š=cca 3,00 do 3.40 m debljine D=cca 5 cm, nedvojbeno predstavljaju radove rekonstrukcije postojećeg zemljanog puta - nerazvrstane ceste, kojim pak radovima se nesumnjivo mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena i to upravo iz razloga što je umjesto postojećeg zemljanog puta sada izveden put sa asfalt betonskim kolničkim zastorom, kod kojeg nedvojbenog stanja stvari je za radove kakve je izveo tužitelj prije početka izvođenja radova trebalo ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu, a kako tužitelj takav akt nije ishodio, jasno je da se ovdje radi o nezakonitoj gradnji, te je tuženik stoga zakonito postupio kada je osporenim rješenjem tužitelju naredio inspekcijsku mjeru uklanjanja, na koji na čin nije povrijedio zakon na štetu tužitelja.

17.Pored toga, za ukazati je tužitelju kako je odredbom čl. 1. st. 2. istog Pravilnika propisano da u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu, pa kako se prema Prostornom planu uređenja Grada Trilja (Službeni glasnik Grada Trilja, broj 1/05, 7/08, 4/11, 2/13, 6/18, 3/24 4/24) navedena lokacija nalazi izvan građevinskog područja i unutar arheološkog područja, to pak samo dodatno ukazuje da se radovi kakve je tužitelj izveo ni u kojem slučaju ne mogu izvoditi na temelju Pravilnika jer su protivni prostornom planu, s tim da čak kada bi isti i bili mogući na temelju odredbe čl. 5. st. 1. toč. 1. Pravilnika, a nisu uslijed prethodno obrazloženog, bilo bi neophodno izraditi glavni projekt, koji u konkretnom slučaju nije izrađen.

18.Konačo, u cijelosti je bespredmetno pozivanje tužitelja na odredbu članka 131. st. 2. Zakona o cestama i s njom u vezi da bi se u konkretnom slučaju radilo o nerazvrstanoj cesti, to pak stoga što je u ovoj upravnoj stvari potpuno nebitno je li riječ o nerazvrstanoj cesti s obzirom da se spornim radovima predmetna nerazvrstana cesta rekonstruira i time se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena i to upravo iz razloga koje je sud obrazložio u pasusu broj 15. ove presude, što nedvojbeno znači da je tužitelj prije početka rekonstrukcije predmetne nerazvrstane ceste bio u obvezi ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu, koju on nije ishodio i upravo zbog toga se ovdje radi o nezakonito izvedenim radovima rekonstrukcije nerazvrstane ceste, u odnosu na koje je tuženik s pravom naredio inspekcijsku mjeru uklanjanja.

19.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

20.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS- a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

21.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 9. travnja 2026.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja odvjetnicima iz Odvjetničkog društva KRKA & KRKA d.o.o. Split, Starčevićeva 13, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Građevinskoj inspekciji, Zagreb, Šubićeva 29, uz zapisnik od 25. ožujka 2026. i zapisnik o objavi,

- u spis.