Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Županijski sud u Splitu

    Gundulićeva 29 a, Split

    Poslovni broj Gž-2642/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ankice Matić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Edinu Muminagiću, odvjetniku u Zagrebu, Ulica Pavla Hatza 27, protiv tuženika Hanza Media d.o.o. iz Zagreba, Koranska 2, OIB 79517545745, zastupan po punomoćnici Barbari Živković, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri d.o.o. u Zagrebu, Radnička cesta 22, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-571/22-18 od 22. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-571/22-18 od 22. srpnja 2025 . godine.

    Obrazloženje

    1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

    "I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    „Nalaže se tuženiku HANZA MEDIA d.o.o., OIB: 79517545745, Koranska 2, Zagreb, da tužitelju NE, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], na ime nematerijalne štete isplati iznos od 2.654,46 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 3. prosinca 2021. do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

    Nalaže se tuženiku HANZA MEDIA d.o.o., OIB: 79517545745, Koranska 2, Zagreb, Zagreb, da tužitelju NE, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], naknadi parnični trošak sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

    II. Nalaže se tužitelju NE, OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženiku Hanza Media d.o.o., OIB 79517545745, naknadi parnični trošak u iznosu od 1.750,00 eur sa zateznom kamatom od 22. srpnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana".

    2. Protiv navedene presude žali se tužitelj te presudu pobija u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP) predlažući pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti te vratiti sudu prvog stupanja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

    3. Na žalbu nije odgovoreno.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Predmet spora čini zahtjev tužitelja za nakandu štete koja mu je nastala, prema njegovoj tvrdnji, objavom neistinite i netočne informacije u članku objavljenom na portalu tuženika 3. prosinca 2021. godine.

    6. U postupku među strankama nije sporno:

    - da je 3. prosinca 2021. na portalu www. slobodnadalmacija.hr, kojeg je tuženik nakladnik, objavljen članak pod naslovom "Šokantan skup uhićenih radikala, otvoreno pozivaju na rat: Navucite uniforme, rasprodajte sve! Bolje metak nego cjepivo...",

    - da je tuženik 11. siječnja 2022. godine na istom portalu objavio zatraženi ispravak u svezi utuženog članka.

    7. Među strankama sporno je, je li tužitelju objavom navedenog članka nanesena šteta koju bi tuženik trebao naknaditi uutuženom iznosu ili je pak objavom zatraženog ispravka tužitelju u cijelosti nadoknađena šteta.

    8. Po provedenom postupku suda prvog stupnja utvrđuje da je u predmetnom članku navedeno za tužitelja kako je isti bio član i osnivač brojnih ekstremno desnih organizacija i stranaka,

    - da se radi o informaciji koja bi bila podobna kod tužitelja izazvati povredu prava na dostojanstvo, ugled i čast, jer takva informacija ne zadire samo u profesionalni nego i moralni integritet, tužitelja koji je zasigurno nakon objave tog članka imao određenih neugodnosti,

    - da se sagledavanjem cjelokupnog članka u kojem je za tužitelja u naslovu navedeno da se radikal, da poziva na rat i huška čitatelje protiv korištenja medicinskih priznatih načina sprječavanja zaraznih bolesti na način da tvrdi da je bolje umrijeti nego koristiti cjepivo. Također, da se u članku za tužitelja piše kao o osobi koja potkopava legalne institucije (SOA, POA) te tvrdi da je za legitimne i legalne institucije izjavio da nisu N nego lažni J, da se radi o zvijerima, životinjama i sotonama kao i da zemljom upravljaju zlotvori.

    9. Radi iznesenog, po stavu prvostupanjskog suda, kada se stavi u kontekst ono što je za tužitelja utužena informacija (da je bio član i osnivač brojnih ekstremno desnih organizacija i stranaka) u odnosu na sve drugo što je u odnosu na njega navedeno u članku ili što se u članku tvrdi da je on rekao, utvrđuje se da je objavom zatraženog ispravka tužitelju u cijelosti naknađena šteta. Naime, u odnosu na utuženu informaciju koja je za tužitelja sporna, nespornim sud utvrđuje da je objavljen ispravak kako je to tužitelj sadržajno zatražio pa je puno višeg sadržaja od objavljene informacije. Prethodno utvrdivši kako je tužba tužitelja podnesena 3. ožujka 2022., uz prethodno obraćanje tužitelja tuženiku u smislu odredbe članka 22. stavak 2. Zakona o medijima (Narodne novine“, broj 163/03, 59/04, 84/11 i 81/13 – dalje u tekstu: ZM) zaključuje kako je evidentno da je predmetna tužba dopuštena i pravovremena, pa je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

    10. Pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

    11. Prema odredbi čl. 22. Zakona o medijima nematerijalna šteta u pravilu naknađuje se objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava. Shodno iznesenom, u odnosu na žalbene prigovore tužitelja koji upiru kako je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio zahtjev tužitelja za naknadu štete valja odgovoriti kako slijedi. Šteta se u pravilu nadoknađuje i objavljivanjem ispravka informacije i isprikom te isplatom, pa je sud u konkretnom slučaju zaključio kako je objavom ispravka tužitelju u cijelosti nadoknađena nematerijalna šteta.

    12. Dakle, u ovom postupku (sporno je pitanje) i u ovoj fazi postupka je li objavom ispravka informacije, kako je to tužitelj, tražio istom u cijelosti naknađena šteta.

    13. U odnosu na žalbu tuženika odgovoriti je da, i po shvaćanju ovog žalbenog suda okolnosti, predmetnog slučaja ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade. Naime, pravična se novčana naknada treba dosuđivati samo onda kada to kroz objavu ispravka ili objave nije dovoljno, odnosno ako nije moguće popraviti štetu na drugi način

    13.1. U ovoj pravnoj stvari, ne postoji niti jedan razlog za dosuđivanje naknade tužitelju, budući da je eventualno nastala neimovinska šteta već popravljena, a odnosno eventualna šteta ukoliko je nastala nije nastala u tolikoj mjeri da bi istom dodatno pripadala i pravična novčana naknada u vidu isplate. Inače, odštetna odgovornost tuženika kao nakladnika postoji isključivo za sadržaj koji bi generirao kao nakladnik, a ne i za sadržaj koji su generirale treće osobe. U konkretnom slučaju tuženik nije omogućio korisnicima portala komentiranje objavljenog članka te se ispod članka ne nalaze komentari korisnika portala slobodnadalmacija.hr. Stoga ne postoji neprimjereni sadržaj koji bi u vidu poruka od građana odnosno komentara tuženiku prouzročio daljnje duševne boli. Osim toga, ne može svaka informacija može povrijediti pravo osobe, već to može samo informacija kojom se može umanjiti ugled u javnosti. Obzirom na činjenicu da je tužitelj osoba koja istupa u javnosti, već ima izgrađen stav, jasno je da predmetni članak, odnosno vrijednosni sud autora, nikako nije mogao utjecati na mišljenje hrvatske javnosti. Tužitelj nije osoba koja se ne pojavljuje u medijima, pa o kojoj bi autor članka informirao javnost. Naime, radi se o subjektivnom stavu autora članka da su organizacije kojih je tužitelj, član desno orijentirane Stoga stav iznesen u spornom članku pojavljuje se kao zaključak autora članka, a na temelju javnih istupa tužitelja, slijedom čega se o stavu ovog suda, radi o dopuštenom vrijednosnom sudu. Temeljem gore iznesenog neosnovani su žalbeni navodi tužitelja koji upiru na protivno.

    13. Radi iznesenog, valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu, te presudu prvostupanjskog suda potvrditi sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a, kao i odluku o troškovima postupka.

    U Splitu 9. travnja 2026.

    Predsjednica vijeća

    Dragica Samardžić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.