REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2014/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog HO zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.) odlučujući o žalbi okrivljenog HO podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru broj: 85. Pp-2358/2022-10 od 27. prosinca 2022. na sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenog HO, pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
-
- Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru broj: 85. Pp-2358/2022 od 27. prosinca 2022. okrivljeni HO je proglašen krivim, da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji prekršaj mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 450 kuna što je protuvrijednost 120 DEM, koju kaznu je obvezan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.
2. Na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka.
3. Protiv te presude okrivljeni HO je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o izrečenoj novčanoj kazni. Iz sadržaja žalbe proizlazi da se radnja događaja odvijala u dvorištu ispred garaža, a žalitelj ističe da se branio od napada susjeda PO, te navodi da je dobio ozljede od istoga, odnosno da mu je zadao udarac u predjelu lijevoga oka, da se odmah pojavila oteklina koju su vidjeli sva trojica policijskih službenika koji su izašli na uviđaj, a da je policijski službenik ZO neistino rekao da nije vidio oteklinu kao i ostali svjedoci. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe o prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te je pritom ovaj sud utvrdio da činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti pravilno utvrđeno a što pravilno žalitelj ističe u žalbi.
1. Naime, odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je propisano tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se kaznom zatvora ili novčanom kaznom propisanom u citiranom zakonu, a okrivljeniku se stavlja na teret da je u dvorištu, na javnom mjestu odnosno dostupnom javnosti narušavao javni red i mir te je navedeno postupanje okrivljenika kritične zgode. Slijedom navednog, dvorište samo po sebi predstavlja fiktivno javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto ali pod određenim uvjetima to može postati, a s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim odnosno dostupnost uz takvog ponašanja čujnosti ili vidiku s neograničenog javnog mjesta.
2. Dakle nastupanje posljedice u javnosti predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a prema stajalištu ovoga suda posljedica dostupnosti takvog ponašanja na neograničenom javnom mjestu, mora biti navedena u činjeničnom opisu izreke jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja odnosno reflektiranje u javnosti nekog od ponašanja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kada se ono nije dogodilo na neograničeno otvorenom javnom mjestu (ulici, javnoj cesti, trgu) već na takozvanom fiktivnom mjestu (u ovom slučaju dvorište) predstavlja jednu od odlučnih činjenica prekršaja iz navedene odredbe Zakona koja kao takva mora biti navedena u činjeničnom opisu optužnog prijedloga i izreke.
3. U činjeničnom opisu prekršaja je navedeno postupanje okrivljenika u dvorištu na javnom mjestu odnosno dostupnom javnosti, međutim prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude nije obrazložio na koji način je dvorište bilo dostupno javnosti, odnosno izostalo je obrazloženje prvostupanjskog suda o reflektiranju u javnosti konkretnog događaja kada se ono nije dogodilo na neograničenom otvorenom javnom mjestu. Navođenje u izreci da se događaj odvijao u dvorištu na javnom mjestu, odnosno dostupnom javnosti je trebalo obrazložiti nakon provedenog dokaznog postupka te navesti na koji način se događaj reflektirao na javnom mjestu, a što fiktivno javno mjesto čini javnim mjestom odnosno dostupnost ponašanja čujnosti sa neograničenog javnog mjesta odnosno vidljivosti, dakle nastupanje posljedice u javnosti predstavlja odlučnu činjenicu koju je prvostupanjski sud propustio obrazložiti.
1. Jednako tako po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud nije dao niti razloge zbog kojih nije prihvatio obranu okrivljenika da se kritične zgode branio od napada PO, jer iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika sastavljenom 25. srpnja 2022., u 13,30 sati, sat vremena nakon predmetnog događaja proizlazi da je okrivljenik iskazao da je bio napadnut od strane PO, da je krenuo prema njemu da su se naguravali, te da ga je PO zakačio po licu pri naguravanju navodeći da je PO udario njega. Imajući u vidu obranu okrivljenika te zapisnik o ispitivanju osumnjičenika na ime HO te da su prekršaj utvrdili i svjedoci ZO i KO, svakako je u postupku trebalo ispitati u svojstvu svjedoka i policijskog službenika KO. Imajući u vidu navedeno prvostupanjski sud je nepotpuno utvrdio činjenično stanje pa je preuranjena odluka o krivnji žalitelja zbog prekršaja iz primijenjene odredbe zakona.
2. Zbog navedenih razloga trebalo je žalbu okrivljenika prihvatiti pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Prvostupanjski sud će ponovno provesti dokazni postupak, u postupku ispitati okrivljenika, ispitati oštećenika kao i ponovno ispitati do sada ispitane svjedoke, provesti dokaz ispitivanja svjedoka policijskog službenika KO na okolnost ozljeda okrivljenika, odnosno postupiti u smislu razloga ove odluke, provesti i sve druge dokaze koje ocjeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica ovom predmetu donijeti novu valjano obrazloženu odluku.
3. Slijedom navedenog u smislu članka 206. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 9. travnja 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković,
v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku, u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
