Posl. broj: P-772/2021-42

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi br. 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. PG iz [adresa], P 120 Sečovlje, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. EG iz [adresa], 8134 Adliswil i 3. GG, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanih po punomoćnici Irene Zustović, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, odvjetnicama u Labinu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po ODO Pazin, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne i javne rasprave 18. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnice tužiteljica i punomoćnice tuženika, 8. travnja 2026. objavio je i p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljice PG, EG i GG suvlasnice na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to PG u 7162/15022 dijela, EG u 853/15022 dijela te GG u 6309/15022 dijela.

II. Po pravomoćnosti ove presude zemljišno knjižni odjel ovoga suda provesti će upis prava vlasništva nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa imena i suvlasništva Republike Hrvatske na ime i suvlasništvo PG u 349/15022 dijela, EG u 88/15022 dijela te GG u 261/15022 dijela.

III. Tužena Republika Hrvatska dužna je naknaditi tužiteljicama parnični trošak u iznosu od 3.253,09 eura (tri tisuće dvjesto pedeset tri eura i devet centi), sa zakonskom kamatom koja teče od 8. travnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenjivala na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se u cijelosti zahtjev tužene za naknadu troškova ovog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljice su podnijele tužbu protiv tužene i nepoznatih nasljednika iza DG.

2. U tužbi navode da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu ZK odjel Labin na 960/1 k. o. [katastarska općina]-Presika tužena Republika Hrvatska upisana kao suvlasnik u 698/15022 dijela, GG u 6048/15022 dijela, PG u 6813/15022, DG u 698/15022 dijela, BG u 765/15022 dijela. U zemljišnim knjigama k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Presika naziva Baredine u površini od 17.499 m2 je upisana kao šuma sa 11.547 m2, zgrada 139 m2, oranica 4154 m2, dvorište 818 m2 te vinograd sa 841 m2. Ova nekretnina od uvijek je u posjedu obitelji tužitelja s time da je ranije prije osnivanja katastarske općine [katastarska općina] -Presika se vodila pod drugim katastarskim oznakama. Tako da [adresa] i DG nisu nikada bili upisani kao suvlasnici na nekretninama zajedno sa podnositeljima zahtjeva već su oni bili upisani kao suvlasnici na parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja je formiranjem nove katastarske općine [katastarska općina]-Presika sukladno posjedovnom stanju objedinjena u jednu katastarsku česticu pa su tako [adresa] i DG došli upisani i kao suvlasnici zgrade, dvorišta, šume i ostalog. Nekretnine pod nazivom Baredine obuhvaćale su k. č. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ove nekretnine kupio je pravni prednik tužitelja ĐG (ZG) od VG. DG temeljem ugovora o kupoprodaji zaključenog 26.09.1936. godine. Te godine prednik tužitelja ĐG ušao je u posjed svih parcela zvanih Baredine te se ponašao u cijelosti kao v lasnik svih nekretnina. Međutim parcela k. č. [katastarska čestica] a koja se nalazi u kompleksu Baredine nije bila upisana na SG jer je omaškom izostavljena a da je tome tako potvrđuje i izjava koju je VG kao prodavatelj dao 11.04.1946. godine kojom potvrđuje da je i ova nekretnina prodana zajedno sa svim nekretninama temeljem ugovora od 26.09.1936. godine. Dakle VG je svojom izjavom iz 1946. godine potvrdio da se predmetom kupoprodajnog ugovora zaključenog između VG i OG kao prodavatelja i ZG (Županić ĐG) pravni prednik tužitelja bila obuhvaćena i parcela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim iz izjave od 11.04.1946. proizlazi da je u periodu između zaključenja ugovora o kupoprodaji 1936. pa do 1946. godine nećak VG, DG već umro no VG se obvezao da po dovršetku ostavinskog postupka iza smrti svog nećaka da će potpisati ugovor koji se odnosi i na česticu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz navedenog proizlazi da je pravni prednik tužitelja još 1936. godine od tada upisanih vlasnika VG i OG kupio sve nekretnine uključujući i k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], pa dakle da je kupio sve nekretnine koje danas čine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Presika. Uvidom u povijesni zk izvadak utvrđuje se da je Republika Hrvatska se upisala kao vlasnik temeljem rješenja o nasljeđivanju iza VG pok. OG (CG pok. E) iza kojeg je vođen ostavinski postupak O-57/71. Da bi nakon toga se ova nekretnina upisala kao vlasništvo RH dok je i dalje ostao upisan DG koji je upisan i danas. DG, sukladno izjavi VG od 11.04.1946. godine ovu je nekretninu prodao tako da ni DG u trenutku svoje smrti više nije bio vlasnik ove parcele s obzirom da je ona bila obuhvaćena u kompleks Baredine koje su predane pravnom predniku tužitelja. S obzirom da je predmetna nekretnina prodana pravnom predniku tužitelja prije prijenosa u društveno vlasništvo odnosno prije provođenja ostavinskog postupka, jer je nekretninu za života prodao VG a o čemu je dao izjavu 1946. godine to Republika Hrvatska niti je bila vlasnik k. č. [katastarska čestica] u trenutku osnivanja nove katastarske općine k. o. [katastarska općina], a niti je dana suvlasnica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Presika, isto tako ni nasljednici iza OG nisu mogli biti vlasnici predmetne nekretnine. Tužitelji su se prije podnošenja tužbe obratili Republici Hrvotskoj radi priznanja prava vlasništva nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Presika. Zbog svega navedenog podnose tužbu, predlažu da sud prihvati tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, a tuženu obvežu da tužiteljima nadoknadi troškove parničnog postupka u cijelosti.

3. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, u cijelosti se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu. Tužena ističe kako iz priloženih dokaza ne proizlazi da su ispunjene pretpostavke iz čl. 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 142/12 i 152/14, dalje ZV) kao niti iz prethodno važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u daljnjem tekstu ZOVO), a niti onih predviđenih u OGZ- u, za stjecanje prava vlasništva tužiteljica dosjelošću na gore navedenoj nekretnini. Prilikom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] -Presika nastala je od k. č. br. [katastarska čestica] i k.č. Z-561 k. o. [katastarska općina]. Katastarska čestica br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1396 m2, bila je upisana kao suvlasništvo OG i [adresa], svaki u 1/2 dijela. Prema površinama čestica od kojih je formirana novoosnovana čestica (17499 m2), odnosno, obzirom na udjele pojedinih suvlasnika, Republici Hrvatskoj pripada 698 m2, odnosno udio od 698/15022 dijela. Tužiteljice su sudjelovale u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, te nisu prigovarale na utvrđeno. Izvršeno je izlaganje na javni uvid podataka izmjere za k. o. [katastarska općina], poništena je k. o. [katastarska općina] i formirana nova k. o. [katastarska općina]-Presika kada su upisani kao suposjednici tužiteljice, [adresa] i DG, na koje utvrđene tužiteljice nisu imale primjedbi. Tužiteljice su imale saznanja već od 2005. godine (rješenje OS Labin posl .br. Z-1441/05, O 219/4, UPP/OS-131/04) da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila u posjedu niti u vlasništvu njihova pravnog prednika, slijedom čega ne stoje njihovi navodi da bi iste bile u samostalnom i poštenom posjedu sporne nekretnine nove izmjere (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Presika) niti putem svojih pravnih prednika.. Iz dostavljenih isprava ne proizlazi da bi ĐG, kao pravni prednik tužiteljica, bio u posjedu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, što je bilo poznato tužiteljicama. Uvidom u povijesni vlasnički list za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, a koja je ušla u sastav novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] -Presika razvidno je da je ista bila upisana najprije kao suvlasništvo VG i OG, potom kao Društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Labin od 1975. godine, nakon čega se Republika Hrvatska 1998. godine uknjižila kao vlasnica temeljem Uvjerenja tadašnjeg nadležnog tijela uprave od 16.09.1997. godine. Tužiteljice su dostavile uz tužbu prijevod navodno izjave VG te preslik izjave na talijanskom jeziku, međutim, izjava nije ovjerena odnosno potpis na istoj nije ovjeren, slijedom čega nije razvidno da bi se zaista radilo o izjavi VG koja je nastala upravo 11. travnja 1946. godine. Uvidom u sve isprave dostavljene uz tužbu, nije utvrđeno odnosno ne postoji niti jedan dokaz koji bi potvrdio navode tužiteljica da bi iste bile u posjedu sporne nekretnine putem svojih prednika. Nije jasno, da stoje navodi tužiteljica iz tužbe, koji je razlog da ĐG ne bi za života potpisao ugovor sa VG i u svezi nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, da je uistinu i tu česticu kupio i držao u posjedu. Slijedom svega iznijetog, nema dokaza da bi tužiteljice i njihovi pravni prednici predmetnu nekretninu posjedovali kao svoje vlasništvo, da je takav posjed tužiteljica računajući i posjed njihovih prednika samostalan, pošten i miran te da je trajao neprekidno kroz zakonom određeno vrijeme tako da bi tužiteljice dosjelošću stekle predmetnu nekretninu. Jedna od nužnih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbi čl. 159. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15-pročišćeni tekst - dalje: ZV) i poštenje (savjesnost) posjeda stjecatelja, a ista pretpostavka bila je nužna i prema odredbi čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91- dalje: ZOVO), a ranije i sukladno pravnim pravilima imovinskog prava. Pretpostavka o poštenju (savjesnosti) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova, što ovdje nije slučaj. Sukladno spomenutim odredbama nepošten (nesavjestan) posjednik ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću ni redovnom ni izvanrednom, a budući se pravo vlasništva dosjelošću može steći samo u smislu odredbe članka 11. stavak 1. ZV-a, ako postoji samostalan posjed, dakle, ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na nekretnini kao da je vlasnik nekretnine (ako je imao tzv. vlasnički posjed), zaključiti je da je pošteni posjednik onaj koji nije znao ili nije morao znati (niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati) da mu ne pripada to pravo. Ukazuje se naslovnom sudu da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Presika površine 17499 m2 upisana kao BAREDINE, šuma 11547 m2, zgrada 139 m2, oranica 4154 m2, dvorište 818 m2 i vinograd 841 m2, slijedom čega proizlazi da većim dijelom sporna čestica je u naravi šuma, odnosno šumsko zemljište. Odredbom čl. 55.st.2. Zakona o šumama (Narodne novine br. 52/90 pročišćeni tekst) bilo je propisano da se vlasništvo na šumama i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu ne može steći dosjelošću dok je odredbom čl. 16. st.1. istog Zakona bila utvrđena zakonska presumpcija temeljem koje je Republika Hrvatska vlasnik svih šuma i šumskog zemljišta na području Republike, koja nisu u privatnom vlasništvu. Citirana odredba čl.55.st.2. Zakona o šumama (Narodne novine br. 52/90 pročišćeni tekst) ukinuta je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-374/1998 od 12. siječnja 200. godine te je rok za stjecanje prava dosjelošću na šumama i šumskom zemljištu počeo teći tek od 12. siječnja 2000. godine (recentna praksa: Županijski sud u Rijeci posl. br. Gž 1505/2018-2 od 5.9.2018.g.). Budući da tužiteljice svoj tužbeni zahtjev temelje na institutu dosjelosti, prvotužena ističe kako tužiteljice pa tako niti njihovi pravni prednici nisu mogli steći pravo vlasništva na utuženoj nekretnini temeljem dosjelosti. Tužiteljice su putem pravnih prednika eventualno mogle steći pravo vlasništva na nekretnini koja je predmetom ovog postupka jedino kada bi iste dokazale da su putem svojih pravnih prednika bile u kvalificiranom posjedu nekretnine duže od 30 godina, do 6. travnja 1941. godine (vrijeme dosjelosti), što je uvjet za stjecanje prava vlasništva dosjelošću prema tada važećim propisima OGZ-a, budući da se pravna pravila OGZ-a primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. godine (NN 73/91). Kako je ranije navedeno, iz materijalnih dokaza koje su predložile tužiteljice ne proizlazi da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 160. ZV -a, kao niti iz prethodno važećeg ZOVO za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na spornoj nekretnini. Nadalje, osim što tužiteljice i njihovi pravni prednici nisu mogli steći pravo vlasništva spornih nekretnina temeljem dosjelosti budući su iste do upisa Republike Hrvatske bile upisana kao društveno vlasništvo, a od upisa Republike Hrvatske nije proteklo zakonom propisano vrijeme, tužitelj kao i njegovi pravni prednici su nepošteni (nesavjesni) posjednici jer su znali i iz okolnosti slučaja mogli su znati odnosno imali su dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo samostalnog posjedovanja nekretnina. Slijedom navedenoga, prvotužena predlaže naslovnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka u cijelosti odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljica uz naknadu troškova parničnog postupka prvotuženoj.

4. Rješenjem ovog suda posl.br. 26 P-772/2021-9 od 15. veljače 2023. utvrđeno je da se smatra da je tužba u ovoj stvari povučena u odnosu na tuženika 2. označenog kao „nepoznati nasljednici iza Lucas Andresa, zastupani po Ivanu Vidaku, odvjetniku u Labinu“, a sukladno navedenom tužiteljice su uredile svoj tužbeni zahtjev podneskom od 18. veljače 2026. (str. 268-269 spisa).

5. U dokaznom postupku sud je pročitao spise R1-33/12, O-764/2015, O- 408/03, izjavu u ovjerenom prijevodu sa talijanskog jezika na str. 8-11, zahtjev za mirno rješenje spora na str. 12-15, kupoprodajni ugovor na str. 16-27, vlasnički list na str. 28-29, povijesni posjedovni list na str. 32-40, rješenja na str. 40-48, posjedovne listove na str. 49-51, zapisnik na str. 60-66, povijesni vlasnički list na str. 67-73, rješenje Z.1441/05 na str. 74-75, rješenje Z.3013/11 na str. 76-78,rješenje o nasljeđivanju na str. 83-86, povijesni zk izvadak i preslika iz zbirke isprava na str. 106-154, podatke iz katastra – povijesni pregled posjedovnog stanja DGU od 28.4.2023. na str. 156-202, iskaz prvotužiteljice na str. 216-220, skicu lica mjesta na str. 242-246, kopiju katastarskog plana na str. 261, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka na str. 257-259.

6. Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.

7. Nije sporno da je prilikom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Presika nastala od k. č. [katastarska čestica] i Z - 561 k. o. [katastarska općina], te da je k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama bila upisana kao vlasništvo OG i [adresa], svakog u ½ dijela.

8. Nije sporno da su u trenutku formiranja katastarske općine [katastarska općina] – Presika kao suvlasnice k. č. [katastarska čestica] i Z-561 k. o. [katastarska općina], bile upisane ovdje tužiteljice.

9. Nije sporno da je rješenjem o nasljeđivanju posl.br. O-57/71-13 (str. 83-86 spisa) suvlasnički udio VG na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prenesen u društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Labin, te nije sporno da je Republika Hrvatska uknjižena kao suvlasnik 1998.

10. Sporno je u ovoj pravnoj stvari jesu li tužiteljice i njihov pravni prednik stekli pravo vlasništva na spornoj nekretnini temeljem jednog od dva osnova na kojima temelje svoj zahtjev- na temelju izvršene kupoprodaje ili pak dosjelošću, obzirom da tuženica osporava da bi prednik tužiteljica ZG (Dinko) Županić (Zuppani) kupio nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od prodavatelja G TG zajedno s ostalim nekretninama koje je kupio Kupoprodajnim ugovorom iz 1936.

11. Iz izjave sastavljene 11. travnja 1946. (stranica 11 spisa, s prijevodom na str. 9-10 spisa) proizlazi da je VG potvrdio da je putem kupoprodajnog ugovora od 26. rujna 1936., bilježnički akt 4433 javnog bilježnika dr. Manzin prodao sav teren nazvan Baredina, a kojim ugovorom je izostavljena čestica k. č. [katastarska čestica] koja zajedno s drugim česticama čini teren nazvan Baredina, te se po pribavi smrtnog lista njegovog nećaka obvezuje potpisati ugovor koji se odnosi na k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina].

12. Iz kupoprodajnog ugovora broj. 4433/2245 od 26. rujna 1936. (str. 16-27 spisa) proizlazi da navedenim ugovorom VG pok. DG u svoje ime i kao opunomoćenik nećaka D pok. dr. UG prodao i prenio u vlasništvo ĆG k. č. [katastarska čestica], parcele nazvane „Baredina“ upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijenu od 3.000 lira. Ugovor je potpisan pred javnim bilježnikom Domenicom Manzin. Uz kupoprodajni ugovor priložena je i specijalna punomoć koju je DG potpisao IG za prodaju terena u [adresa], a punomoć je obuhvaćala i k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina].

13. Iz povijesnog posjedovnog lista (str. 32-36, 160-165 spisa) proizlazi da je uvidom u katastarski operat iz 1926. utvrđeno da se k.č. *561, k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] nalaze upisane u posjedovnom listu 1423 na posjednika ĆG iz [adresa], dok se k. č. [katastarska čestica] nalazi upisana na posjednika VG i DG svakoga u ½ dijela. U razdoblju od 1945. do 1950. izvršene su revizije i detaljne identifikavije na terenu, te je sastavljen katastarski operat za k. o. [katastarska općina] te se parcele k. č. zgr [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] , k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] nalaze upisane u posjedovnom listu 424 na posjednika LG pok. B iz [adresa], koji je ostao upisan kao posjednik do 2005. kad su temeljem rješenja o nasljeđivanju kao posjednici upisani NG i PG. NG PG naslijedila je Zubčić Loredana 2012. godine. 2014. godine poništena je katastarska općina k. o. [katastarska općina] te je formirana nova katastarska općina [katastarska općina]-Presika, te je prijavom 932-07/14-05/74 od k. č. zgr. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] u postupku objedinjavanja formiraju jednu k.č. u katastarskoj općini [katastarska općina] – Presika i to k. č. [katastarska čestica] Baredine – oranica sa 4154m2, vinograd sa 841m2, šuma sa 11547m2, dvorište sa 818m2 i zgrada sa 139m2, ukupne površine 17499m2 i upisana je u posjedovni list 1239 na suposjednike GG, PG, DG, [adresa], te EG.

14. Iz zapisnika o izlaganju katastarskih podataka za k. o. [katastarska općina] od 27.X.1958. do 21.XI.1958. (str. 37-39) proizlazi da je ĐG **.**.1958. bio u posjedu nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a proizlazi da je u posjedu bio i 1996. godine (str. 41-43).

15. Iz rješenja Z.1441/05 od 24. svibnja 2005. (str. 44 do 45) proizlazi da je temeljem rješenja o nasljeđivanju donijetog po javnom bilježniku Ingrid Zustović Batelić iz [adresa] od 7. veljače 2005. broj O.219/04, UPP/OS -131/04 dopuštena je uknjižba brisanja prava društvenog vlasništva kao i prava korištenja k. č. [katastarska čestica] zemljište pod kućom sa 60m2, 218/1 livada, upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na ime dosadašnjeg korisnika Zuppani Domenica, od Đ iz [adresa], te uknjižba prava vlasništva cjeline k. č. [katastarska čestica], Z-561, 218/1 upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] dijela k. č. [katastarska čestica] upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 6/30 dijela Z-255, 154, 155, 156, 157/1, 157/2, 158, 159/1, 159/2, 160, 161, 167, 168, 169, 172, 336/2, 336/3, 336/5, 336/24, upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] ko. [katastarska općina] sa imena SG pok. Z iz [adresa], na ime AG i PG, svakoga u ½ dijela, NG naslijedile su GG u 3/8 dijela i EG u 1/8 dijela (str. 46-48 spisa).

16. Iz popisnog lista Područnog ureda za katastar Pazin, Ispostava Labin iz 2013. godine (str. 50-51 spisa) proizlazi da k. č. [katastarska čestica] Baredine k. o. [katastarska općina]-Presika čine slijedeće nekretnine iz k. o. [katastarska općina]: 218/1, 191/1, 191/2, 192, 193, 194, 195, 218/1, Z - 561 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

17. Iz zapisnika sastavljenog prilikom preoblikovanja zemljišne knjige sastavljenog 2.7.2013. (str. 65-67) proizlazi da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Presika nastala od k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i Z -561 k. o. [katastarska općina], s time da je k. č. [katastarska čestica] , ukupne površine 6118m2, upisana kao suvlasništvo GG u 3/8 dijela, EG u 1/8 dijela, te PG u 4/8 dijela. Na k.č. Z-561, k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 7.508 m2 GG i PG upisane su svaka u ½ dijela, dok je k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 1.396 m2 kao suvlasnici su upisani DG i [adresa] svaka u ½ dijela, pa su spajanjem navedenih nekretnina u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Presika kao suvlasnici upisani GG sa 6048/15022 dijela, PG u 6813/15022 dijela, EG u 765/15022 dijela, Republika Hrvatska u 698/15022 dijela, te Lucas Andresa u 698/15022 dijela.

18. Iz povijesnog vlasničkog lista (str. 67-73) proizlazi da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila 1931. upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] kao suvlasništvo OG i VG svakoga u ½ dijela, a 1975. dio VG prenesen je u društveno vlasništvo, dok je 1998. upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske.

19. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. VG.57/71 (str. 83 -86 spisa) proizlazi da njegovu ostavinu između ostalog čine nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] u ½ dijela, te pokretnine, a nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Labin.

20. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. LG (str. 128 -131 spisa) proizlazi da njegovu ostavinsku imovinu čine nekretnine koje ulaze u sastav današnje nekretnine Baredine, a k. č. [katastarska čestica] nije bila predmetom ostavinskog postupka.

21. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. UG proizlazi da je njegovim nasljednikom proglašen sin DG **.**.1932. (str. 138-141 spisa), dok je IG kao suvlasnik na k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] upisan rješenjem od 16.12.1927.(str. 142-144 spisa).

22. Na uviđaju na licu mjesta vještak mjernične struke ČG izvršio je identifikaciju nekretnine. K. č. [katastarska čestica] Labin- Presika nalazi se cca 200m južno od starog grada [adresa]. Svojom zapadnom granicom graniči sa asfaltiranom cestom, a na parceli se nalaze dvije kuće, pomoćni objekt, dvorište, vinogradi i voćnjaci, maslinik koji se nalazi zapadnom dijelu parcele, dok je istočni dio zarastao u šumu. Današnja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Presika obuhvaćala je sljedeće parcele u k. o. [katastarska općina]: zgr 561, k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], dio k. č. [katastarska čestica], dio k. č. [katastarska čestica] i dio k. č. [katastarska čestica]. Vještak je izvršio preklop arhivske k. o. [katastarska općina] na postojeći DKP k. o. [katastarska općina]-Presika za parcelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str. 244-246 spisa).

23. Stranke nisu imale primjedbi na mjernično vještačenje, te je sud isto ocijenio stručnim i objektivnim, a budući je vještak utvrdio neposredno zatečeno stanje ne spornoj nekretnini prilikom uviđaja na licu mjesta, a u što se osobno uvjerio i ovaj sud.

24. Tužiteljica PG, rođena 1937. godine, u svojem je iskazu navela da je kao dijete živjela na području Podvinja, a nakon toga su preselili u novu kuću koju je otac sagradio na nekretninama koje su predmetom ovog postupka, a koje je njezin otac kupio od osobe koja se zvala IG. Bila je jako mala kad su preselili, bilo je prije početka (2. svjetskog) rata. Živjeli su u prizemlju kuće, a na gornjem katu su živjeli talijanski vojnici. Oko kuće su imali njive koje su obrađivali, kao i vinograd, a iz okolne šume su rezali drva kako bi se mogli grijati. Do udaje je živjela u toj kući, a braća su ostala tamo živjeti. Otac je uvijek govorio da je sve parcele kupio od IG. Na njivi su sadili pšenicu i krumpir, a krave su pasle u tzv. koroni. Nikada im nitko nije zabranio da rade na toj zemlji. IG je živio blizu Općine, nije joj poznato je li imao obitelj, a nikada nije dolazio na parcele koje je prodao. Nakon smrti oca nije nikada od suda dobila obavijest ili poziv vezano za parcele. Otac je uvijek mislio da su nekretnine njegovo vlasništvo, a plaćao je i porez. Njezin sin danas obrađuje nekretnine. GG je njezina nećakinja, a EG je Loredanina nećakinja.

25. Na uviđaju na licu mjesta saslušani s svjedoci MG, sin 1. tužiteljice PG, ŠG, ŽG, JG, te RG.

26. Svjedok MG je od malih nogu (rođ. 1956.) dolazio na ove nekretnine jer je dolazio kod tete HG u [adresa], nedaleko nekretnine k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina]-Presika. Poznaje 1. tužiteljicu, njezinu majku FG, a poznavao je i oca 1. tužiteljice V, koji je imao 2 krave i kosio je ručno ovu nekretninuu. Na mjestu današnje kuće bila je i njihova kuća. ZG je ranije imao kuću 500 metara zračne linije od ove današnje, te zna da je kupio ovu nekretninu od talijana u Starom gradu Labinu. ZG je mlad kupio nekretninu, imao je već troje djece. Imao je sinove NG i KG, a često je dolazio jer je KG bio majstor za plugove. Mene je govorio da se dio nekretnine zove Mala i Velika korona, sadio je vinovu lozu, a ZG je rekao da su kupili sve, ali nisu upisali na sudu. Potvrđuje sa sigurnošću da je ZG od IG kupio zemlju, a nije poznavao IG ni njegovu obitelj. Nekadašnja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je bila livada koju su kosili ZG i sinovi, pomagao im je i PU, preko te parcele je vodio put do maslina i tim putem se išlo po dva na Domenicovu parcelu, te ispod je i Domenicova šuma. Ispod državnog zemljšta na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su parcele od Domenica, zvane Male Korone. K. č. [katastarska čestica] bile su Domenicove, kosio ih je, a FG je nosila sijeno u košarama, 1968. kad je on imao 12 godina. Prije nego je ŠG posadio masline, tu se oralo, sadio krumpir, češnjak, blitva, grah.

27. Sin tužiteljice ŠG iskazivao je da je djed bio iz Podvinja, kuće nedaleko ove, a djed je 1939. kupio nekretnine. Parcelu Baredine zvali su Korone (male i velike) jer se ovdje kosilo i djed je od jasena izrađivao kolce za vinovu lozu. Djed je to kupio od EU. Svjedok je tu dolazio od djetinjstva (r. 1966.g.), a djed je umro 2004. Nekretnina Baredine bila je ograđena kamenim zidovima, koji su danas većinom uništeni. On je vodio postupak legalizacije druge zgradne nekretnine i 2016. kad je izradio novi z.k.uložak vidio je da su na nekretnini upisani [adresa] i DG, te da je provedeno objedinjenje čestica. O tom postupku nisu imali saznanja, mama nikada nije dobila poziv od suda. Nije mu poznato da bi netko od suda ili druge institucije bio na terenu vezano za to. S je kupio cijelu parcelu Baredine. S je 1932. slomio nogu u rudniku i bio je invalid, te je uspio to kupiti s jednom plaćom. Posudio je novac za kupnju nekretnina i sav je novac vratio, a O su ubili čovjeka koji mu je posudio novac. Nono je sadio krumpir, imao je žito, radić i vrt.

28. Svjedokinja ŽG rođena 1950. izjavila je da su pok. ZG i FG njoj bili kao drugi roditelji. Domenicov sin NG njezin je krsni kum, a sin KG bio je krsni kum njezinom sinu, a supruga je bila njezina krizmana kuma. Oduvijek je dolazila ovdje, nekretnina je bila obrađivana, uredna, bila je posađena vinova loza. ZG je kupio parcelu od EU koji je živio iza općinem parcelu i kuću, sve zajedno. ZG je imao štalu, 2 krave, imao je parcelu za kuću, Velu i Malu koronu, Baredine, Njivicu, sve s kosilo i grabilo. Baredine su ispod postojećih trsa, a donja nekretnina kojom se dolazilo do Domenicove stare kuće je bila veća.

29. Svjedokinja JG rođena 1937. prvi put je došla na ovu nekretninu 1960. jer su joj oni bili prvi susjedi, a kako su ZG i JG bili stariji, dolazila im je pomagati. Domenicova supruga je u [adresa] prodavala mlijeko, on je bio invalid, bili su siromašni. Sinovi NG i KG pomagali su ocu u radu na parcelama. ZG je obrađivao nekretnine na kojima je vinova loza, a sinovi su obrađivali desni dio nekretnine, ispod su imali trešnje.

30. Svjedok RG bio je, te je i danas susjed obitelji tužiteljica, a s ocem je dolazio kod V jer su pomagali kositi. ZG je bio invalid, te je bio običaj da mu dođu pomoći. Zna gdje su bile granice parcela, a sjeća se i vidljivih zidova. Sve je bilo uredno, kosili su gdje je danas loza i dio ispod vinove loze. ZG je imao dvije krave, a na međama je imao trešnje. ZG je kupovao zemlju za vrijeme Italije, prije 2. svjetskog rata od nekog EU, a svjedokova je obitelj kupila nekretnine 1902. od talijana, pa zna da su o tome govorili. To su bile bogate obitelji od kojih su ljudi kupovali nekretnine.

31. Sud je iskaze navedenih svjedoka ocijenio istinitima i vjerodostojnima. Svjedoci RG, JG, ŽG, MG su po ocjeni ovog suda iskazivali uvjerljivo, na temelju vlastitih saznanja i neposrednih zapažanja obzirom da su svi svjedoci poznavali GU, njegovu suprugu, sinove i ovdje tužiteljicu, pomagali su im obrađivati nekretnine. Iskazi su međusobno podudarni, a svjedoci su iskazivali objektivno, obzirom da nisu izravno zainteresirani za ishod ovog postupka.

32. Iskaz svjedoka DU, te tužiteljice sud je također u cijelosti prihvatio kao istinite, obzirom da su po ocjeni ovog suda iskazivali uvjerljivo, a njihovi su iskazi u bitnome podudarni sa iskazima ostalih saslušanih svjedoka i materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu.

33. Dakle, iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je današnja nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Presika ukupne površine 17.499 m2 nastala 2014. godine kada je poništena katastarska općina [katastarska općina], te je formirana nova katastarska općina [katastarska općina] – Presika, a nastala je spajanjem nekretnina k. č. [katastarska čestica], Z-561 k. o. [katastarska općina]. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1.396 m2 bila je upisana kao suvlasništvo ovdje tužene i OG, dok su preostale nekretnine od kojih je nastala k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Presika bile upisane kao suvlasništvo ovdje tužiteljica. Spajanjem navedenih nekretnina nastala je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Presika (Baredine), koja je upisana kao suvlasništvo GG u 6048/15022 dijela, PG u 6813/15022 dijela, EG u 765/15022 dijela, Republike Hrvatske u 698/15022 dijela, te OG u 698/15022 dijela.

34. Uvidom u kupoprodajni ugovor iz 1936, u povijesni zemljišnoknjižni izvadak, u povijesni posjedovni list, te iz iskaza svjedoka utvrđeno je da je prednik tužiteljica GU nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] sve upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Presika kupio od prodavatelja VG i OG za cijenu od 3.000,00 lira, dok iz izjave potpisane 11. travnja 1946. (str. 11 spisa) proizlazi da je prodavatelj VG potvrdio da je ugovorom iz 1936. BU prodao cijeli kompleks nekretnina zvan „Baredine“, te da je navedenim kupoprodajnim ugovorom izostavljena k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se obvezuje potpisati ugovor koji se odnosi na navedenu česticu 191/1 čim bude reguliran smrtni list njegovog nećaka.

35. Kad je riječ o stjecanju prava vlasništva temeljem pravnog posla, onda valja reći da se shodno odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZV) vlasništvo nekretnine temeljem pravnog posla stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, što je shodno odredbi čl. 55. st. 2. ZV-a i zakonom određeni način stjecanja prava vlasništva na temelju sporazuma o razvrgnuću suvlasništva. Isti način stjecanja primjenom odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a (ako je pravo vlasništva temeljem pravnog posla stečeno do 1. siječnja 1997. kada je na snagu stupio ZV-a) regulirale su odredbe čl. 16. i čl. 33. ZOVO-a. Jedino u okolnostima kada je pravo vlasništva temeljem pravnog posla stečeno do 1. rujna 1980. (dakle, do stupanja na snagu ZOVO-a) u primjeni pravnih pravila općeg građanskog prava (paragraf 431. OGZ-a) sudska praksa tumačila je tako da se vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige već i faktičnim izvršenjem pravnog posla, dakle kada je pravni posao bio izvršen.

36. U konkretnom slučaju na sklopljeni pravni posao- kupoprodajni ugovor sklopljen između GU, te VG i OG valja primijeniti pravna pravila Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a, budući se prema navedenoj odredbi stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu navedenog zakona, prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, što znači da se u vrijeme sklapanja ugovora 1936., prema pravnim pravilima OGZ-a vlasništvo nekretnine moglo steći i bez upisa u zemljišnu knjigu, ako je ugovor faktički izvršen.

37. Navedeno je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske kad je u više svojih odluka izrazio shvaćanje da se već i na osnovu stvarno realiziranog (izvršenog) kupoprodajnog ugovora, a sklopljenog za razdoblja važenja Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ-a), vlasništvo nekretnine moglo steći i bez upisa u zemljišne knjige (odluka Vrhovnog suda posl. br. U-zpz 21/17-5 od 12. rujna 2017., odluka Rev 2064/13-3 od 25. veljače 2014., Hrvatske, pravno shvaćanje izraženo u odluci Rev- 250/90 od 20. ožujka 1991., odluka posl.br. Rev 778/2021-2 od 6. srpnja 2022.).

38. Sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio da je pravni prednik tužiteljica GU stupio u posjed k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina], odnosno u posjed cijelog kompleksa nekretnina koje danas čine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Presika odmah po sklapanju kupoprodajnog ugovora 1936. (povijesni vlasnički list, str. 120 spisa), te da se sa svojom obitelji preselio iz [adresa] ([adresa], 500 m zračne linije od današnje kuće) na današnju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Presika prije početka 2. svjetskog rata, što proizlazi iz iskaza tužiteljice PG, saslušanih svjedoka, a da je to tako ukazuje i povijesni posjedovni list (str. 161) iz kojeg proizlazi da je 1942. na području gdje se danas nalazi kuća na k. č. [katastarska čestica] nastala nova zgradna čestica *561 kuća sa 60m2, a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je promijenila površinu sa 6279m2 u 6220m2, obje upisane kao posjed LG. Nekretnine kraj kuće GU je obrađivao, kosio, sadio vinovu lozu, poljoprivredne kulture, a služile su za ispašu njegovih krava o kojima su suglasno kazivali i saslušani svjedoci.

39. Da je k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] također bila u njegovom posjedu proizlazi iz suglasnih iskaza saslušanih svjedoka, ali i iz povijesnog posjedovnog lista (str. 32-36, te 160-165), te zapisnika o izlaganju iz 1958. (str. 167-169) iz kojih dokumenata proizlazi da je u razdoblju od 1945. do 1950. izvršena revizija i detaljna terenska identifikacija na terenu, te i k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] dolazi upisana kao posjed LG, a općepoznata je činjenica da je katastar, prvenstveno zbog poreznih nameta na zemlju odražavao stvarno, faktično stanje.

40. Dakle, GU je nakon sklapanja Kupoprodajnog ugovora 1936. godine pa na dalje ušao u posjed svih nekretnina zvanih Baredine, uključujući k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se ponašao u cijelosti kao vlasnik svih nekretnina, što su suglasno kazivali saslušani svjedoci, te je njegov posjed bio samostalan i nesmetan, te pošten, obzirom da je na isti način ušao u posjed i nastavio posjedovati i spornu k. č. [katastarska čestica] k.o., a posebno je to potvrđeno i izjavom VG od 1946. (str. 9-11) koju je tužena tek paušalno osporila. Sama okolnost da prednik tužiteljica u zemljišnim knjigama nije bio upisan kao vlasnik na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne čini njegov posjed nesavjesnim jer on nije imao nikakvog razloga da uvidom u zemljišne knjige utvrđuje zemljišnoknjižno stanje. On je na temelju svih navedenih okolnosti osnovano vjerovao da je vlasnik cjeline nekretnina i tako se ponašao, pa mu se zato propust da izvrši uvid u zemljišne knjige ne može stavljati na teret u smislu da predniku tužiteljica ili njegovim nasljednicima nije moglo ostati nepoznato da je kao vlasnik upisan VG, a nakon toga Republika Hrvatska.

41. Uvidom u povijesni posjedovni list (str. 160-165) utvrđeno je da VG od 1952. godine na dalje nije bio upisan kao posjednik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da ta nekretnina nikada kao posjednika nije imala upisanu ovdje tuženu. Uvidom u povijesni vlasnički list utvrđeno je da se Republika Hrvatska upisala kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem rješenja o nasljeđivanju iza VG pok. [adresa], ali obzirom da su DG i VG tu nekretninu prodali LG, te VG u trenutku svoje smrti više nije bio vlasnik ove nekretnine odnosno prodana je predniku tužiteljica prije provođenja ostavinskog postupka, to tužena nije bila vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u trenutku osnivanja nove katastarske općine ko. [katastarska općina] – Presika, niti je danas suvlasnica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Presika.

42. Tužena je ukazivala kako su stranke sudjelovale u postupku preoblikovanja katastarske općine [katastarska općina] u katastarsku općinu [katastarska općina] – Presika, a iz zapisnika o preoblikovanju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] (str. 62 do 66, te 145-153) proizlazi da je PG u postupku bila zastupana po privremenoj zastupnici PGĆ, odnosno da nije osobno sudjelovala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige. Iz zapisnika doista proizlazi da je NG potpisao zapisnik i naveo da je suglasan s navedenim postupkom, ali obzirom da se radilo o osobi starije životne dobi (rođen 1931.) sud ocijenjuje istinitim navod tužiteljica da isti nije razumio da će se njegove nekretnine upisati kao suvlasništvo Republike Hrvatske ili treće osobe jer nije životno ni logično da bi na tako nešto pristao, posebno uzimajući u obzir da je utvrđeno da tužena u to vrijeme uopće nije bila vlasnik k. č. [katastarska čestica].

43. Dakle, GU je realizacijom kupoprodajnog ugovora iz 1936. stekao pravo vlasništva kompleksa nekretnina zvanih Baredine – današnje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Presika, koji kompleks nekretnina je uključivao i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nastavno su tužiteljica PG i njezin brat NG kao njegovi nesporni pravni sljednici stekli pravo vlasništva na tim nekretninama nasljeđivanjem nakon smrti oca, te su nakon smrti oca posjedovali cjelinu današnje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - Presika nesmetano i kontinuirano. NG naslijedile su kćer GG i unuka EG koje su nastavile do danas zajedno s tužiteljicom PG samostalno vršiti posjed kompleksa Baredine. Radi svega navedenog, sud smatra da su konkretni uvjeti stjecanja prava vlasništva zadovoljeni u smislu da su ĐG kao kupac i VG i DG kao prodavatelji sklopili kupoprodajni ugovor 1936. i za k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina], te da je isti u smislu stupanja u posjed u cijelosti realiziran, sve kako je predviđeno pravnim pravilima OGZ-a, a obzirom da su tužiteljice pravne sljednice GU, to je je tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaćen i odlučeno je kao u izreci ove presude.

44. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP -a odnosno stoga što su tužiteljice u cijelosti uspjele u sporu tužena im je dužna naknaditi parnični trošak u cijelosti, a koji trošak se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, dalje: OT) odnosi na trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u smislu čl. 186. a ZPP-a, u svezi tbr. 28. OT. I tbr. 7. t. 1. OT u iznosu od 200,00 eura, za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 14.2.2023. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. t. 1. OT), za pristup ročištu 21.2.2023., 3.4.2023., 6.3.2024., 5.9.2024., 18.2.2026. iznos od po 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. OT), te za zastupanje na uviđaju na licu mjesta iznos od 200,00 eura (Tbr. 9. t .7. OT), odnosno ukupno 1.800,00 eura uvećano za trošak zastupanja tri tužitelja (Tbr.40) što iznosi 2.160,00 eura. Tužiteljicama na taj iznos pripada i PDV, što ukupno iznosi 2.700,00 eura. Tužiteljicama pripada i naknada uplaćenog predujma za provođenje mjerničkog vještačenja i uviđaja na licu mjesta u iznosu od 500,00 eura. Tužiteljicama je priznat i zatraženih troškova sudske pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 53 ,09 eura. Dakle, tužena je dužna tužiteljici nadoknaditi troškove postupka u ukupnom iznosu od 3.253,09 eura, u roku od 15 dana, sa pripadajućom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

45. Tužena je u cijelosti izgubila ovaj spor, pa je odbijen njezin zahtjev za naknadu troškova postupka u cijelosti kao neosnovan.

U Labinu 8. travnja 2026.

Sutkinja

Erica Golja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

Dna:

1. Tužiteljicama po pun.

2. Tuženoj po pun.