Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-802/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihela Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Željke Skomeršić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog ZR, zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesene protiv presude Općinskog suda u Rijeci, broj: K-384/2024 od 31. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci, broj: K-384/2024 od 31. listopada 2025., pod točkom I, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24, 72/25 i 13/26 u daljnjem tekstu: ZKP), optuženi ZR oslobođen je optužbe da je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom - opisano u odredbi članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po stavku 3. citiranog članka i Zakona.

1.1. Istom presudom pod točkom II, na temelju članka 544. stavak 1. ZKP-a, stavljen je izvan snage kazneni nalog Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K-384/2024-2 od 5. lipnja 2024., povodom izjavljenog prigovora optuženika na isti.

1.2. Temeljem odredbe članka 149. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP-a, te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelju padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

4. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

5. Suprotno navodima državnog odvjetnika koji u svojoj žalbi prigovara pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje te savjesnom analizom i ocjenom dokazne građe osnovano utvrdio da izvedeni dokazi ne ukazuju da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu je bilo stavljeno na teret.

6. Naime, iako je točno da je bivša izvanbračna supruga optuženika DR ispitivana u dva navrata i to: 18. ožujka 2025. (list 71-76 spisa) i 7. listopada 2025. (list 110-113), uvidom u oba raspravna zapisnika prvostupanjskog suda, posebice onog od 7. listopada 2025. razvidno je da je ista ponovo ispitivana kako bi se otklonile nedoumice i razlike u njezinom iskazu. Sve navedeno prvostupanjski sud je i obrazložio pod točkama 20. i 22. obrazloženja svoje presude (očitom omaškom u pisanju propuštajući pravilan slijed brojeva), navodeći što je razlogom neprihvaćanja svjedočkog iskaza bivše izvanbračne supruge optuženika, DR. Naime, sama je svjedokinja DR iskazujući u dva navrata različito u bitnim dijelovima opisala sam događaj. Tako je, iskazujući 18. ožujka 2025. pred prvostupanjskim sudom vrlo detaljno opisivala inkriminirani događaj, navodeći da je sa optuženikom bio njegov prijatelj kao i da je u trenutku kada je došao počela spuštati rolete dok je susjeda AR čula vrijeđanje optuženika, dok je na raspravi 7. listopada 2025. vrlo jasno navela da samom događaju nije bio nitko prisutan osim optuženika i nje same izrijekom navodeći da nisu bili prisutni AR i ŠR. Uzimajući u obzir te činjenice nema govora da bi DR sadržajno na istovjetan način opisivala predmetne događaje kako to u žalbi ističe državni odvjetnik.

6.1. Nadalje, sasvim pogrešno u svojoj žalbi državni odvjetnik ukazuje na iskazane datume kada je optuženik navodno pokušao stupiti u kontakt sa DR. Naime, predmet ovog događaja je onaj od 20. travnja 2024., pa stoga događaji na koje ukazuje državni odvjetnik, a koji su sukladno žalbenim navodima obuhvaćeni drugom pravomoćnom presudom za nametljivo ponašanje, nisu one činjenice koji bi ukazivale na zaključak da je i ova radnja kaznenog djela prijetnje, na način kako je to opisano u izreci prvostupanjske presude - bila ostvarena. Imajući u vidu izneseno, očito je da ono što državni odvjetnik zamjera činjeničnim utvrđenjima sadržanim u presudi prvostupanjskog suda predstavlja neprihvaćanje zaključaka iz prvostupanjske presude i subjektivnom stavu prema tim zaključcima, koje pak zaključke i ovaj sud kao drugostupanjski, ocjenjuje kao životno i logički utemeljene razloge koje su odlučne za utvrđenje odgovornosti okrivljenika.

7. Budući da žalbenim prigovorima nije dovedena u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja kao ni izvedeni zaključci prvostupanjskog suda, žalba državnog odvjetnika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

8. U ovom postupku nisu utvrđene bitne povrede na koje drugostupanjski sud povodom žabe pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP-a, zbog čega je valjalo žalbu na temelju članka 482. ZKP-a odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu, te riješiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 8. travnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac