REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj Pn-29/2023

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru po sutkinji tog suda Jadranki Nižić - Peroš, u pravnoj stvari tužitelja Lovačko društvo Diana, OIB:40150958829, R.K.Jeretova 5, Zadar, zastupano po EKV, a ovaj po punomoćniku Boži Vrkić, odvjetniku iz Zadra protiv tuženika EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku mr.sc. Ivi Brkić, odvjetniku iz Zadra, nakon održane glavne i javne rasprave od dana 17. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, radi naknade štete, dana 8. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.500,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počevši od 02. kolovoza 2022. pa do isplate po stopi od 7,49 % godišnje, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate prema eskontnoj stopi HNB uvećanoj za pet postotnih poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.353,10 EUR sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se u preostalom dijelu zatraženom u iznosu većem od dosuđenog zahtjev za naknadom troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj dana 9. ožujka 2023. navodi da je na području Blatki gaj, u ograđenom žičanom prihvatilištu imao u uzgoju 200 komada fazanske divljači. Nažalost, dana 02. kolovoza 2022. psi u vlasništvu tuženika, koje je tuženik držao bez nadzora, probili su ograđeni kavez te unutra zaklali 196 komada fazana. Tu činjenicu tužitelju je prijavio PU Zadarskoj pa je ista dana 14. rujna 2022. podnijela Općinskom državnom odvjetništvu Posebno izvješće pod posl.br.511-18- 07-2670/2022. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru je, po provedenom postupku, ocijenilo da tuženik nije namjerno ubacio pse u zagrađeni prostor pa da, stoga, nije počinio kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja iz čl. 205. st.1. Kaznenog zakona. Međutim, u tom postupku tuženik je priznao da su njegovi psi poklali fazane u vlasništvu tužitelja. Šteta koju tužitelj trpi je iznos od ukupno 1.500,00 eura kolika je vrijednost fazana na dan štetnog događaja. Tuženik da je odgovoran za štetu kao vlasnik psa koji sami po sebi predstavljaju opasnu stvar.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od dana 21. ožujka 2023. navodi da u cijelosti osporava tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev kao neosnovan, kao i visinu štete, te predlaže sudu u cijelosti odbaciti tužbu i tužbene zahtjeve, podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev te naložiti tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate. Tužitelj tužbom tvrdi kako su psi u vlasništvu tuženika EK probili ograđeni kavez te unutar tog prostora zaklali 196 komada fazana. Na predmetnu tvrdnju, tužitelj ne podnosi dokazne prijedloge. Predmetna konstrukcija koju tužbom tužitelj pokušava istaknuti, da su psi tuženika zaklali 196 komada fazana, naprosto nije istinita budući psi tuženika nikada nisu počinili takvu radnju, slijedom čega ne postoji odgovornost tuženika za štetu u ovom postupku. Tuženik EK osporava da bi u postupku koji se vodio pred Općinskim državnim odvjetništvom u Zadru, posl. br. KP-DO-872/2022 priznao učin nekakvog prekršaja ili kaznenog djela vezanog za njegove pse, budući on nikada nije izjavio takvo što. Opreza radi tuženik osporava i pravnu osnov i visinu štete navodno nastale tužitelju.

3. U ovoj pravnoj stvari izvedeni su sljedeći dokazi, izvršen je uvid i pročitano je rješenje Općinskog državnog odvjetništva u zadru od 11. listopada 2022. (l.s.4 – 6), preslik spisa Općinskog državnog odvjetništva u Zadru broj Kr-Do-604/2022 (l.s.21-25), dopis Hrvatskih šuma d.o.o. od dana 24. srpnja 2025. (l.s.53), nalaz i mišljenje vještaka za veterinarsku medicinu Davora Velagić od dana 1. prosinca 2025. (l.s. 56-61), saslušani su svjedoci LK i RK te tužitelj.

4. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za naknadom štete, za koju tvrdi da je odgovoran tuženik te zahtjev za isplatom iznosa od 1.500,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom na ime naknade imovinske štete jer da je na području Blatski gaj, u ograđenom žičanom prihvatilištu, imao u uzgoju 200 komada fazanske divljači, te da su dana 02. kolovoza 2022. psi u vlasništvu tuženika, koji su bili bez nadzora, provalili u ograđeni prostor i usmrtili ukupno 196 komada fazana. Među strankama nije sporno da se u ograđenom prostoru nalazilo 196 usmrćenih fazana.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Iz izvedenih dokaza, osobito kaznene prijave lovačkog društva „Diana“ od 3. kolovoza 2022. (podnesene odmah idući dan nakon štetnog događaja protiv ovdje tuženika), posebnog izvješća Policijske postaje Zadar te službenih zabilješki od 11. kolovoza 2022. i 04. listopada 2022., sve iz spisa Općinskog državnog odvjetništva u Zadru broj Kr-Do-604/2022, sud kao nespornim utvrđuje da je na predmetnoj lokaciji došlo do ulaska psa u ograđeni prostor fazanerije, gdje je izvršen pokolj većeg broja fazanskih pilića, a kako proizlazi i iz priloženih fotografija u spisu (l.s.4-19).

6.1 Iz kaznene prijave proizlazi da su na mjestu događaja zatečeni psi u vlasništvu tuženika, te da je tuženik po dolasku na lice mjesta izjavio da su psi njegovo vlasništvo i da će podmiriti štetu, što tijekom ovoga postupka tuženik negira.

6.2. Kaznena prijava je dana 11. listopada 2022. odbačena od strane Općinskog državnog odvjetništva u Zadru jer je utvrđeno da ne postoji osnovana sumnja da je osumnjičenik EK počinio prijavljeno kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja iz čl. 205. st. 1. KZ/11 ili neko drugo kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti.

6.3. Međutim, u tome postupku je nesporno utvrđeno, a kako slijedi iz donesenog rješenja od 11. listopada 2022., da je 2. kolovoza 2022. na području Blatski gaj iza naselja Novi Bokanjac, u ograđenom žičanom prihvatilištu u vlasništvu Lovačkog društva za fazansku divljač Diana Zadar, zatečena unutar prihvatilišta kuja i u vanjskom dijelu prihvatilišta pas, oboje u vlasništvu EK, a koji psi su zaklali oko 190 komada fazanskih pilića te da je pas koji je zatečen u ograđenom dijelu fazanerije sam ušao na način da je iskopao rupu kroz koju se provukao u unutrašnjost iste.

6.4. Nadalje, iz posebnog izvješća Policijske postaje Zadar od 14. rujna 2022. proizlazi da je predsjednik lovačkog društva EKVA prijavio kako su dva psa u vlasništvu tuženika ušla u ograđeni prostor i usmrtila oko 190 fazanskih pilića, pri čemu je nastala znatna materijalna šteta.

6.5. Iz službene zabilješke o obavljenom razgovoru s EK, ovdje tuženikom od 11. kolovoza 2022. proizlazi da je isti naveo kako posjeduje dva psa pasmine kangal, koji služe za čuvanje stada, te da je moguće da je jedan od njegovih pasa otišao do fazanerije gdje su podavljeni fazani, kao i da je istoga dana kontaktiran od strane lovačke udruge da naknadi štetu u iznosu od 11.000,00 kuna, što mu se učinilo puno, pa im je rekao da nema što sa njima razgovarati i da se obrate policiji.

6.6. Iz službene zabilješke od 04. listopada 2022. proizlazi da je LKV zajedno sa lovcima iz lovačkog društva Diana zamijetio psa unutar ograđenog prostora koji je usmrtio fazane, kao i drugog psa izvan ograde, za koje je naveo da pripadaju tuženiku, te da je pas ušao i izašao u prostor iskopavanjem prolaza ispod žice, kao i da u blizini nije bio vlasnik pasa.

7. Svjedok LK u svom iskazu naveo je da je dana 2. kolovoza 2022. godine, oko 12,00 sati, kao član lovačkog društva „Diana“, došao nahraniti fazane u ograđenom prihvatilištu. Dolaskom na mjesto događaja uočio je da se unutar ograđenog prostora nalazi pas pasmine kangal, veće tjelesne građe i bijele boje, za kojeg je odmah prepoznao da pripada tuženiku EK, s obzirom na ranija saznanja i činjenicu da je tuženik i ranije puštao svoje pse bez nadzora u okolini gdje se nalaze ovce i koze. Svjedok je naveo da se prihvatilište nalazi na udaljenosti od približno 2 km od imanja tuženika, te da u neposrednoj blizini nema drugih objekata ili izvora iz kojih bi psi mogli doći. Također je uočio i drugog psa iste pasmine, koji se nalazio izvan ograde. U trenutku dolaska svjedok je zatekao veći broj zaklanih fazana. Prema njegovim navodima, pas koji se nalazio unutar ograđenog prostora ušao je tako što je iskopao rupu ispod žičane ograde i kroz nju se provukao, dok je drugi pas pobjegao s mjesta događaja. Svjedok je potom kontaktirao tuženika, koji je došao na lice mjesta te izjavio da mu je žao zbog nastale štete i da će istu nadoknaditi, uz prijedlog da se ne obavještava policija. Svjedok je istaknuo da tuženik tom prilikom nije osporavao da se radi o njegovim psima.

7.1. Svjedok RK iskazao je da je dugi niz godina, točnije oko 41 godinu, obavljao poslove lovočuvara u lovačkom društvu „Diana“ te da dobro poznaje područje i prilike na terenu, kao i tuženika i njegove pse. Naveo je da se mjesto na kojem se nalazi prihvatilište za fazane nalazi na udaljenosti od oko 250 metara zračne linije od tuženikova imanja, odnosno približno 4 km cestovnim putem. Istaknuo je da tuženik drži pse pasmine kangal, koji nisu socijalizirani, nisu vezani te se kreću bez nadzora, zbog čega predstavljaju opasnost za okolne životinje. Svjedok je naveo da je osobno više puta upozoravao tuženika na potrebu držanja pasa pod nadzorom, osobito imajući u vidu blizinu fazanerije, te da je tuženik i dalje dopuštao njihovo nekontrolirano kretanje. Također je naveo da je gotovo svakodnevno viđao pse tuženika u blizini lovačke kuće i fazanerije, te da posjeduje fotografiju na kojoj se vidi pas u ustima nosi zaklano jare, što ukazuje na agresivno ponašanje pasa. Iako ta fotografija nije izravno povezana s predmetnim događajem, svjedok ju je naveo kao ilustraciju naravi i ponašanja pasa tuženika.

8. Tuženik EK u svom iskazu osporio je navode tužitelja te je izjavio da njegovi psi nisu zaklali fazane. Naveo je da se dana 2. kolovoza 2022. godine, kao i uobičajeno, nalazio u blizini svoje štale s ovcama, u vremenu od ranih jutarnjih sati do oko 10,00 sati, nakon čega je napustio lokaciju. Istaknuo je da su se psi nalazili uz stado te da nisu bili u blizini fazanerije. Tuženik je naveo da se fazani nalaze na udaljenosti od približno 4 do 5 km od njegovog imanja, te da njegovi psi nikada ranije nisu odlazili na takvu udaljenost niti činili štetu te vrste. Također je izjavio da nije točno da je priznao odgovornost za štetu niti da je obećao naknadu, već da je eventualno iskazao spremnost pomoći ako bi se utvrdilo da su njegovi psi odgovorni. Nadalje, tuženik je naveo da njegovi psi nemaju naviku kopati rupe u zemlji niti ulaziti u ograđene prostore na način opisan od strane svjedoka, već da se uglavnom zadržavaju u blizini štale i noću čuvaju stado. Također je istaknuo da se psi mogu slobodno kretati u okolici štale, osobito u večernjim i noćnim satima. Psi da mogu nesmetano šetati okolo štale i to u periodu od cca 22h navečer do cca 5h ujutro, a misli da je fazane možda zaklala lisica ili čak čagalj dok je on LK bio na licu mjesta i vidio zadavljene fazane. Navodi i da svjedok LK laže kada kaže da je vidio njegovog psa kangala u žici, a da mu je LK rekao da je bolje da se ništa ne prijavljuje na policiju.

9. U ovome postupku je provedeno veterinarsko vještačenje radi utvrđenja visine nastale štete te iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za Veterinarsku medicinu univ. mag. Davor Velagić proizlazi da službena cijena fazana iznosi 16,19 EUR po komadu te da je ukupna vrijednost štete 3.076,10 EUR. Mišljenja je da službena cijena fazana predstavlja jedini vjerodostojni i objektivni izračun štete, a da se zbroj zaklanih jedinki temelji se na službenim dokumentima (kaznena prijava, policijsko izvješće). Tužitelj i tuženik nisu imali primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

10. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje ZOO) tko drugome uzrokuje štetu dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Da bi nastao odnos odgovornosti za štetu, potrebno je da se ostvare određene pretpostavke, a to su šteta, štetna radnja, štetnik, protupravnost i uzročna veza između štetne radnje i nastale štete.

10.1. U parnici radi naknade štete je tužitelj dužan dokazati sve zakonom predviđene pretpostavke odgovornosti za štetu: štetnu radnju štetnika, štetu, uzročnu vezu između štetne radnje i štete na način da se šteta javlja kao posljedica štetne radnje i protupravnost, čijim utvrđenjem tek sud može udovoljiti tužbenom zahtjevu tužitelja i naložiti tuženiku da naknadi nastalu štetu tužitelju. Nadalje, čl. 1063. i 1064. ZOO-a propisuju odgovornost za štetu od opasne stvari, koja se temelji na objektivnom principu. Ovaj sud je utvrdio da su ostvarene sve zakonom predviđene pretpostavke odgovornosti za nastalu štetu.

11. Naime, sud je tijekom postupka posebno cijenio iskaz svjedoka LK, koji je neposredno nakon događaja došao na lice mjesta i zatekao psa pasmine kangal unutar ograđenog prostora te drugog psa izvan ograde, koje je prepoznao kao pse tuženika, a koje pse je i ranije viđao u blizini. Njegov iskaz je detaljan, logičan i životno uvjerljiv, osobito u dijelu u kojem opisuje način ulaska psa kroz otvor ispod žičane ograde, kao i okolnosti nakon događaja.

11.1. Nadalje, svjedok LK iskazuje da je tuženik po dolasku na lice mjesta priznao da su njegovi psi počinili štetu te izrazio spremnost da istu nadoknadi, što je u suglasju s navodima iz kaznene prijave i policijske dokumentacije, jer iz istih proizlazi da je EK nakon štetnog događaja naveo da je moguće da je šteta počinjenja od strane njegovih pasa.

12. Iskaz svjedoka RK dodatno potvrđuje način držanja pasa od strane tuženika. Svjedok navodi da tuženik drži pse pasmine kangal koji nisu pod nadzorom, slobodno se kreću te su viđani u blizini fazanerije, pri čemu je tuženik bio upozoravan na potrebu kontrole pasa. Ovakav iskaz potvrđuje postojanje kontinuiranog propusta u nadzoru nad psima.

13. Sud nalazi da se iskazi svjedoka međusobno nadopunjuju i čine jedinstvenu i logičnu cjelinu, koja je ujedno potvrđena materijalnim dokazima iz spisa, a posebno u dijelu kada jasno, istovjetno i detaljno navode da su psi pasmine kangal u vlasništvu tuženika često, gotovo svakodnevno bili u blizini lovačke kuće. Stoga je ovaj sud iskazima svjedoka u cijelosti poklonio vjeru.

14. Suprotno tome, iskaz tuženika sud ne prihvaća kao vjerodostojan. Tuženik u jednom dijelu navodi da nije bio na licu mjesta zajedno sa svjedokom LK, dok u drugom dijelu priznaje da je bio na mjestu događaja i komunicirao s njim. Nadalje, u policijskoj zabilješci priznaje mogućnost da je njegov pas počinio štetu, dok u ovom postupku u cijelosti poriče odgovornost. Takve kontradikcije sud cijeni kao pokušaj izbjegavanja odgovornosti.

15. Sud dodatno nalazi odlučnim istaknuti da se u konkretnom slučaju radi o psima pasmine kangal, koja dva psa takve vrste je tuženik nesporno vlasnik, koji su prema općepoznatim obilježjima snažni, izrazito teritorijalni i uzgajani za samostalnu zaštitu stada od predatora. Takvi psi imaju izražen nagon reagiranja na druge životinje te su sposobni samostalno savladavati prepreke u cilju dolaska do izvora podražaja.

15.1. Iako kopanje nije njihova primarna karakteristika, sud nalazi da je u konkretnim okolnostima životno i logično očekivati da pas takvih fizičkih sposobnosti i nagona može iskopati prolaz ispod žičane ograde i ući u ograđeni prostor u kojem se nalazi perad ili divljač. Navedeno je ujedno potvrđeno i provedenim dokazima, osobito iskazom svjedoka LK, koji je zatekao psa unutar ograde sa zaklanim fazanima i rješenjem Općinskog državnog odvjetništva od 11. listopada 2022., iz kojih proizlazi da je pas ušao u ograđeni prostor upravo na način da je iskopao prolaz ispod žice.

15.2. Takva sposobnost i ponašanje dodatno potvrđuju da se radi o životinji povećane opasnosti u smislu odredbi Zakona o obveznim odnosima, slijedom čega je vlasnik dužan osigurati pojačan nadzor i poduzeti sve mjere kako bi spriječio nastanak štete.

16. Sukladno ustaljenoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske vlasnik životinje odgovara za štetu koju ona prouzroči prema načelu objektivne odgovornosti, a može se osloboditi odgovornosti samo ako dokaže da je poduzeo sve potrebne mjere nadzora i sprječavanja štete ili da je šteta nastala uslijed nepredvidivih i neotklonjivih okolnosti.

17. Tuženik u ovom postupku nije dokazao da je poduzeo potrebne mjere nadzora, niti je dokazao postojanje okolnosti koje bi ga oslobodile odgovornosti, dapače i sam je iskazivao o tome da se radi o psima koji nesmetano šetaju. Nadalje, iz svih provedenih dokaza proizlazi da su njegovi psi bili bez nadzora i kontrole, što je omogućilo njihov ulazak u ograđeni prostor i nastanak štete.

17.1. Navode tuženika da je fazane možda zaklala lisica ili čak čagalj ovaj sud nije našao osnovanima pokraj iskaza svjedoka LK, kojem je u cijelosti poklonio vjeru, a koji je osobno vidio od ranije poznatoga psa u vlasništvu tuženika kako se nalazi unutar prostora u kojem su bili zaklani fazani, a neposredno odnosno u vrijeme samoga štetnog događaja dok se drugi pas u vlasništvu tuženika u tome trenutku nalazio ispred ograđenog prostora. .

18. U odnosu na visinu štete, sud je primijenio odredbu čl. 1046. ZOO-a prema kojoj je štetnik dužan uspostaviti prijašnje stanje, a ako to nije moguće, nadoknaditi štetu u novcu. Budući da je riječ o uništenju žive divljači, restitucija u naravi nije moguća.

19. Visina štete utvrđena je na temelju tržišne vrijednosti fazana na dan nastanka štetnog događaja, što predstavlja mjerodavan kriterij za određivanje naknade sukladno pravilima obveznog prava. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka veterinarske struke, budući da isti sadržava stručnu, jasnu i uvjerljivu analizu, te je izrađen u skladu s pravilima struke.

19.1. Tuženik nije iznio konkretne ni argumentirane prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, niti je predložio provođenje dopunskog vještačenja ili izveo druge dokaze kojima bi osporio utvrđenu visinu štete. Slijedom navedenog, sud nije imao osnove dovoditi u pitanje pravilnost i potpunost vještačkog nalaza.

19.2. Iako je vještak procijenio ukupnu štetu u iznosu od 3.076,10 EUR, sud je, vezan granicama tužbenog zahtjeva, prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti u iznosu od 1.500,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, jer tužitelj nije zahtijevao viši iznos. Stoga je sud zaključio da je visina štete dokazana u traženom iznosu.

20. Slijedom svega navedenog, sud nalazi da su ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu, te je odlučeno kao u izreci presude.

21. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, pa je tako tužitelju valjalo priznati trošak na ime zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika, obračunat prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN broj: 138/22) i to za ) i to za sastav tužbe od 08.03.2023. u iznosu od 200,00 EUR, za sastav podnesaka od 30.03.2023., 29.08.2024. i 11.12.2025. u iznosu od po 600,00 EUR, za pristup na ročišta dana 15.04.2024., 03.06.2025., 02.04.2025. i 17.02.2026. , u iznosu od po 800,00 EUR, što ukupno iznosi 1.600,00 EUR, uvećano za 25% PDV- a u iznosu od 400,00 EUR, odnosno ukupno 2.000,00 EUR te trošak predujma za vještačenje u iznosu od 300,00 EUR i sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 26,55 EUR, ukupno iznosi 2.353,10 EUR, dok je u preostalom dijelu, koji predstavlja razliku zatraženog i dosuđenog iznosa, zahtjev tužitelja za naknadom troška odbijen kao neosnovan. Ovo se odnosi na zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 700,00 EUR dok trošak sudskih pristojbi iznosi po 26,55 EUR, koliko je i plaćeno za sudsku pristojbu na tužbu.

U Zadru, 8. travnja 2026.

Sutkinja

Jadranka Nižić – Peroš, univ.spec.iur.

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku,

2. Tuženiku po punomoćniku.