Poslovni broj: Us I-3038/2025-15

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljica pod 1) AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2) ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 3) VB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 4) ABŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe OB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opunomoćenici Danieli Rude, odvjetnici u Odvjetničkom društvu RUDE I PARTNERI d.o.o., Šibenik, Stjepana Radića 6/II, radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 19. ožujka 2026. u prisutnosti tužiteljica od pod 1) do pod 4) i opunomoćenice zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 8. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljica od pod 1) do pod 4) kojim traže poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/25-07/271, Urbroj: 541-11/5-25-2 od 3. studenog 2025., te da se predmet vrati tuženiku na ponovno odlučivanje.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljica od pod 1) do pod 4) za naknadom troškova upravnog spora.

II. Nalaže se tužiteljicama od pod 1) do pod 4) da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o troškovima spora na ime naknade troškova upravnog spora isplate zainteresiranoj osobi iznos od 2.500,00 (dvije tisuće petsto) eura.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužiteljice pod 1) podnesene ovom sudu 10. prosinca 2025., tužiteljice pod 2) podnesene ovom sudu 11. prosinca 2025., tužiteljice pod 3) podnesene ovom sudu 17. prosinca 2025. i tužiteljice pod 4) podnesene ovom sudu 31. prosinca 2025., koje su sve podnesene protiv istog rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/25-07/271, Urbroj: 541-11/5-25-2 od 3. studenog 2025., te u podnesku priloženom u spis na održanoj raspravi 19. ožujka 2026., tužiteljice u bitnom identično navode te ističu kako je tuženik pogrešno primijenio Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Nije u pravu tuženik kada odbija žalbe podnesene protiv prvostupanjskog rješenja s obrazloženjem da se tužiteljice protive samo zbog neriješene ostavine iza smrti pok. pradjeda IB pok. A, a propustio je uočiti (utvrditi) i bitnu činjenicu, navedenu u žalbi da se protive iz razloga što je elaborat OB za kat.čest. *54 k. o. [katastarska općina] izrađen i potvrđen po Područnom uredu za Katastar Šibenik, a nije smio biti niti izrađen niti potvrđen i to ne na način da oduzima i zadire u njihovo privatno zemljište jer se time bez da ih se poziva na teren mijenjaju granice njihovih čestica zemlje, a da se vlasnice ne pozivaju na teren niti ih obavještava, što je tuženik propustio navesti u svojem obrazloženju. Tuženik da se ne osvrće niti na jedan članak, a zaboravlja na činjenicu koja proizlazi s posebnim osvrtom na članke 25., 69, 70., te stavak 14. čl. 70., ako su granice katastarskih čestica sporne elaborat se ne izrađuje i ne potvrđuje. Prema odredbi članka. 71., 84., 85. i 89. Zakona osporavano rješenje navodi da katastarski elaborat ne utječe na vlasnička prava, međutim u konkretnom slučaju evidentno je da je elaborat poslužio kao faktična osnova za promjenu granica te posjedovnih i vlasničkih odnosa. Time je došlo do zadiranja u stvarno pravne odnose, iz čega proizlazi, da granice elaborata, kojeg je izradio i potvrdio Područni ured za katastar zadire u njihova imovinska prava, što je protivno načelu zakonitosti. Sudska praksa RH jasno navodi da katastarski postupci ne mogu mijenjati vlasničke odnose te da se sporovi stvarno pravne naravi mogu rješavati isključivo pred sudom, a ne putem katastarskih evidencija, ali iz elaborata je jasno da se zadire u imovinska prava i to u privatno vlasništvo koje je zagarantirano Ustavnim i Zakonom, slijedom čega elaborat nije smio biti izrađen niti potvrđen, to iz razloga što su granice, međe elaborata na ime OB sporne i iz razloga što zadiru u njihovo privatno vlasništvo, koji elaborat nisu potpisale, dakle međe su sporne. Stoga, međe su sporne na dvije strane, na sjeverozapadnoj strani u odnosu na kuću kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i na jugozapadnoj strani u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Tijekom cijelog prvostupanjskog postupka tužiteljice niti drugi međaši nisu bili obaviješteni o radnjama, nisu sudjelovali u postupku što je tuženik propustio utvrditi. U identifikaciji nisu imali pravo uvida u spis već su pozvane kad je već ing. ŠB izradio elaborat i prikazao im ga na umanjenoj skici, gdje se niti najvećim povećalom nisu mogle vidjeti nikakve međe, pa one nisu htjele ništa potpisati jer je sve bilo usitnjeno i nevidljivo, a na teren da ih nije pozvao. Dakle, skice međa u elaboratu nisu potpisale niti priznale, a to i iz razloga što je sam geodet kazao da ulazi u njihovu čest. zem. [katastarska čestica]. sve k. o. [katastarska općina]. Neuručivanje poziva strankama čije se granice mijenjaju predstavlja tešku procesnu povredu koja u cijelosti onemogućuje zakonito okončanje postupka. Nadalje, nije proveden dokazni postupak niti je utvrđeno stvarno stanje na terenu, nisu pozvane na lice mjesta gdje bi one mogle točno pokazati njihove međe. Drugostupanjsko rješenje paušalno i neargumentirano odbacuje njihove navode. Nije utvrđen točan slijed nositelja prava, iako su tužiteljice dostavile ostavinsku dokumentaciju. Elaborat je izrađen bez sudjelovanja stranaka te se temelji na podacima koji nisu usklađeni sa zemljišnim knjigama. Time su stvorene pogrešne i proturječne evidencije između katastra i zemljišnih knjiga. Sudska praksa navodi da takav nesklad ima za posljedicu ništetnost postupka. Analizom elaborata vidljivo je da isti nije izrađen u skladu sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, da nije izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da nije usklađen s važećim zemljišnoknjižnim stanjem, da ne sadrži potpise svih nositelja prava, da ne sadrži provjeru usklađenosti s prijašnjim stanjem čestica. Elaborat obuhvaća i granične linije koje su u sporu, što prema čl. 90. Zakona zahtijeva prekid postupka i upućivanje stranaka na sud. Zbog svega navedenog, osporavano rješenje je nezakonito jer nije proveden dokazni postupak, procesna prava tužiteljica su povrijeđena, činjenično stanje je nepotpuno i pogrešno utvrđeno, elaborat je nezakonit i ne može biti osnova za promjene, iz razloga što zadire u njihovo privatno vlasništvo i to na dvije čestice. Prema odredbi članka 90. Zakona o državnoj izmjeri katastra nekretnina granice čestica za koje se izrađuje odgovarajući elaborat i granice katastarskih čestica koje nesporno graniče s katastarskom česticom za koju se izrađuje odgovarajući elaborat u primjeni ovog Zakona ako su u trenutku izrade elaborata granice katastarskih čestica sporne, geodetski elaborat se ne izrađuje i ne potvrđuje, s tim da su one pred Zemljišnoknjižnim odjelom Općinskog suda u Šibeniku već poduzele odgovarajuće mjere u vezi zaštite njihove imovine koju su naslijedili iza smrti pok. majke KB, što je razvidno i iz odgovora predsjednika Općinskog suda u Šibeniku, te podneska Zemljišnoknjižnom odjelu u Šibeniku, a vezano za zemlju po rješenju iza smrti BB. Slijedom izloženog, tužiteljice tužbenim zahtjevom predlažu sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika i predmet mu vratiti na ponovno odlučivanje, a pored toga predlažu i da sud naloži tuženiku naknaditi im trošak upravnog spora.

2.Naprijed citirane tužbe tužiteljica od pod 1) do pod 4) po kojima su oformljeni spisi ovog suda pod poslovnim brojevima: Us I-3038/2025, Us I-3079/2025, Us I- 3115/2025 i Us I-23/2026 koje su podnesene protiv istovjetnog rješenja tuženika, ovaj sud je rješenjem poslovni broj: Us I-3038/2025-5 od 29. siječnja 2026. spojio radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja, na način što su predmet poslovnih brojeva: Us I-3079/2025, Us I-3115/2025 i Us I-23/2026 pripojeni predmetu poslovni broj: Us I- 3038/2025, a koji se nadalje vodio kao spis pod jedinstvenim poslovnim brojem: Us I- 3038/2025.

3.Tuženik je u odgovorima na tužbe, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljica.

4.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako se u cijelosti protivi tužbama i tužbenim zahtjevima kao neosnovanim, te se u tom smislu pridružuje svim navodima tuženika iz drugostupanjskog rješenja kao i odgovoru na tužbu tuženika. U odnosu na navode tužiteljica da je pobijano rješenje neosnovano i nezakonito doneseno, te da nisu uvaženi njihovi argumenti o tome da je postupak izrade geodetskog elaborata ovlaštenog inženjera geodezije ŠB od 18. listopada 2024., a koji je potvrđen od strane DGU, PUK Šibenik, KLASA: 932-06/2024- 02/3865, URBROJ: 541-26-02/2-25-5 od 10. veljače 2025. na predmetnoj nekretnini nezakonit budući da u njoj nisu sudjelovali, te da geodetski elaborat koji je proveden u tu svrhu je nepravilno i netočno prikazao predmetnu česticu, odnosno da su međe utvrđene bez sudjelovanja međaša u postupku, takvi navodi da nisu točni i tužiteljice u prilog svojim tvrdnjama ne prilažu nikakve dokaze. U odnosu na njihove navode, tj. da je predloženo stvarno stanje iz geodetskog elaborata nezakonito zato što u postupku nisu sudjelovale tužiteljice, isto ne odgovara istini, odnosno zainteresirana osoba navodi da je Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, te Pravilnikom o geodetskim elaboratima propisano kako se obavijest dostavlja samo i isključivo međašima sa upisanim adresa u zemljišnim knjigama ili katastru, a što ovdje nije slučaj. Tužiteljice u potpunosti zanemaruju činjenicu da je zainteresirana osoba OB jedina stvarna i zemljišnoknjižna vlasnica što dokazuje izvatkom iz zemljišne knjige, nasuprot njihovim paušalnim navodima o tome kako ta ista zainteresirana osoba nikad nije boravila u [adresa] pa da o tome nema nikakvih saznanja što je potpuno neistinito i ne odgovara stvarnom stanju. Zainteresirana osoba je predmetnu nekretninu kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla temeljem nasljeđivanja iza svog supruga pok. BB, a koji je pak tu nekretninu stekao dijelom nasljeđivanjem iza smrti oca pok. TB, a dijelom tako što je ostale suvlasničke dijelove otkupio od braće ĐB i ĆB. Zapadno od predmetne nekretnine položena je nekretnina u vlasništvu CB (strica pok. supruga OB), dakle on je izravni međaš sa te zapadne strane, a ne tužiteljice kako navode. Ovdje zainteresirana osoba navodi da tužiteljice nisu u nikakvom srodstvo s njom i da na ovom dijelu gdje je njena nekretnina, po njenom saznanju, one nemaju nikakvih nekretnina, uopće joj nije poznato tko su tužiteljice i tko su njihovi prednici niti na koji bi način polagale pravo na njenu nekretninu. Nasuprot, dakle paušalnim tvrdnjama i izjavama tužiteljica, zainteresirana osoba u ovom postupku dostavlja dokaze iz kojih je razvidno da je ona vlasnica predmetne nekretnine za cijelo i da provedba predloženog elaborata kojim se usklađuje stvarno stanje je u cijelosti zakonito provedena. U postupku izrade elaborata te očevidom na terenu utvrđeno je da su točke linije područja mjernih podataka na terenu definirane i vidljivo označene međašnim znakovima, pozvani su svi međaši po zemljišnoknjižnom i posjedovnom stanju te je predmetni elaborat pregledan i potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Šibenik. U konkretnom slučaju, predmetni geodetski elaborat je potvrđen kao tehnički ispravan, te predloženo stanje predstavlja stvarni položaj predmetne čestice što je utvrđeno terenskim očevidom od strane ovlaštenog izvođača. Zaključno, imajući u vidu sve izneseno te da tužiteljice ovom tužbom samo odugovlače postupak i stvaraju zainteresiranoj osobi kao zemljišnoknjižnoj vlasnici dodatne troškove, zainteresirana osoba predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljica kao neosnovan, te im naložiti da zainteresiranoj osobi naknade trošak upravnog spora.

5.U sporu je održana rasprava 19. ožujka 2026. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupile tužiteljice od pod 1) do pod 4) i opunomoćenica zainteresirane osobe, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

6.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10.Naime, prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik, Klasa: UP/I 932-07/25-02/285, Urbroj: 541-26-02/8-25-2 od 18. veljače 2025. u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] (Mbr. 329932) mijenjaju se podaci u posjedovnom listu br. 1123 na način kako je to precizno iskazano u izreci tog rješenja pod A) dosadašnje stanje i pod B) novo stanje, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18, 39/22 i 152/24).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II- 932-07/25-07/271, Urbroj: 541-11/5-25-2 od 3. studenog 2025., postupajući po žalbama tužiteljica iz ovog spora, njihove žalbe su odbijene, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbe tužiteljica podnesene protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li u provedenom upravnom postupku pred prvostupanjskim tijelom činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kao i je li u provedenom upravom postupku došlo do procesnih povreda na štetu tužiteljica koje bi bile od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

13.Prema odredbi čl. 25. st. 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18, 39/22 i 152/24) katastarska čestica u katastru nekretnina može se odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.

Prema odredbi čl. 69. istog Zakona osobe upisane u katastarski operat prema prijašnjim propisima, vlasnici, suvlasnici, ovlaštenici, upravitelji javnih dobara te nositelji stvarnih prava, kao i osobe koje su u posjedu katastarske čestice, a nisu upisane ni u katastarski operat ni u zemljišnu knjigu, dužne su u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na katastarskim česticama koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra nekretnina. Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina. Geodetske elaborate izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti.

Prema odredbi čl. 70. istog Zakona granice katastarskih čestica za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se nespornim ukoliko u postupku izrade te pregleda i potvrđivanja elaborata, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa. Ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 14. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje i ne potvrđuje. Prema odredbi čl. 71. istog Zakona da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu sa odredbama ovoga Zakona, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe održavanja katastarskog operata.

Prema odredbi čl. 84. istog Zakona u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

Prema odredbi čl. 85. istog Zakona u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena podataka o zgradama provodi se u katastarskom operatu na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku. Stranka elaboratu može priložiti akt o uporabi. Prema odredbi čl. 89. istog Zakona nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta. Prema odredbi čl. 90. istog Zakona granice katastarskih čestica za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa. Ako su granice katastarskih čestica sporne (u tijeku sudski postupak uređenja međa), geodetski elaborat se ne izrađuje.

Prema odredbi čl. 91. istog Zakona geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na zemljištu odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu. Da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Prema odredbi čl. 93. istog Zakona ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izvorno izrađenim u HDKS/GK projekciji te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5%, a najviše do 500 m 2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela, a ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20%, a najviše do 1000 m 2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela. Ispravljanje razlika većih od naprijed navedenih moguće je samo kad se utvrdi da su razlike nastale grubom pogreškom prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbama tužiteljica iz ovog spora iste odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbe tužiteljica izjavljene protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni osporeno rješenje tuženika u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljica.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka upravnog spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je OB, zainteresirana osoba u ovom sporu prvostupanjskom tijelu 10. veljače 2025. podnijela zahtjev za provedbu geodetskog elaborata oznake 186/2024 izvođača UOIG Luka Lakoš, dipl. ing.geod. iz Šibenika. Iz spisa je nadalje razvidno kako je OB uz svoj zahtjev priložila geodetski elaborat za diobu ili spajanje katastarskih čestica te evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a navedeni elaborat potvrđen je od strane prvostupanjskog tijela u klasi: 932-06/2024-02/3867, urbroj: 541-26-02/2-25-5 od 10. veljače 2025. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru nekretnina, a koji ujedno sadrži i lokacijsku informaciju, klasa: 350-05/24-10/000897, urbroj: 2182- 16/22-24-0003 od 29. listopada 2024. izdanu od strane Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, s tim da isti ne sadrži akt o uporabi građevina, te je kao dokaz vlasništva priložen z.k. izvadak Općinskog suda u Šibeniku OSS br. 61944/2025 za Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. S obzirom da je prvostupanjsko tijelo zaključilo da su ispunjene sve pretpostavke za provedbom predmetne promjene u katastarskom operatu, donijelo je svoje rješenje od 18. veljače 2025. naprijed citirane izreke, a protiv kojeg rješenja su tužiteljice iz ovog spora podnijele žalbe. Iz spisa je nadalje razvidno kako je prvostupanjsko tijelo nakon zaprimljenih žalbi temeljem čl. 54. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 47/09 i 110/21) tužiteljicama uputilo poziv KLASA: UP/I 932-07/25-02/285, URBROJ: 541-26-02/8-25-9 od 3. travnja 2025. u postupku promjene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], radi saslušanja i uvida u predmetni elaborat (geodetski elaborat br. 186/2024 izrađen od UOIG Luka Lakoš, dipl. ing.geod. iz Šibenika) za dan 25. travnja 2025. u 08,00 sati, a koje su uredno zaprimile pozive, na koju raspravu nisu pristupile te su se pisano očitovale pojedinačnim dopisima u kojima su u bitnom navele da ostaju kod žalbenih navoda, nakon čega je prvostupanjsko tijelo predmet spisa dostavilo tuženiku radi donošenja odluke po izjavljenim žalbama, pa je tuženik osporenim rješenjem odbio njihove žalbe, a u odnosu na koje su tužiteljice pokrenule predmetni upravni spor.

16.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužiteljice ističu u tužbi identični onima koje su već istaknule u žalbama izjavljenima protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužiteljica koje ponavljaju u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.

17.Naime, glede tužbenih prigovora u kojima tužiteljice problematiziraju provedenu promjenu katastarskog upisa po osnovu neriješene ostavine iza pok. pradjeda IB, pok. A, rođenog **.**.1861., koji je umro **.**.1933. broj O 29/34 (omot spisa O 19/34 Općinski sud Skradin), a jedina nasljednica dotičnog da je njihova sada pok. majka KB, pok. Ž i iza njene smrti njezini oporučni nasljednici, pa da tek kada Općinski sud u Šibeniku ispravi napravljenu omašku i okonča ostavinsku raspravu iza pok. BB, pok. A iz [adresa] da će se tek tada utvrditi pravo stanje vlasništva u odnosu na česticu koja je bila predmet upravnog postupka, za kazati je kako ovakvi navodi nisu od utjecaja na drugačije rješavanje konkretne upravne stvari.

18.U svezi prethodno izloženog, za kazati je kako je u predmetnoj upravnoj stvari od bitne važnosti da je prvostupanjsko tijelo donijelo svoje rješenje na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata, s tim da se promjena koju je podnositeljica zahtjeva zainteresirana osoba u ovom sporu predložila, a koja je prihvaćena prvostupanjskim rješenjem odnosi se, između ostalog, na diobu ili spajanje katastarskih čestica te na evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama za kč. br. *54 k. o. [katastarska općina], s čim u vezi je dodatno za naglasiti kako se u smislu odredbe članka 97. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku kada stranka podnese zahtjev kojem je priložena odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu, pa kako su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke kakve u vidu ima citirana odredba s obzirom da je zainteresirana osoba iz ovog spora podnijela predmetni zahtjev uz koji je priložila odgovarajuću ispravu, to je najprije prvostupanjsko tijelo zakonito postupilo kada je donijelo svoje rješenje naprijed citirane izreke, a potom i tuženik kada je osporenim rješenjem odbio žalbe tužiteljice podnesene protiv prvostupanjskog rješenja, na koji način nije došlo do povrede zakona na štetu tužiteljica.

19.U odnosu na brojne tužbene prigovore u kojima tužiteljice ističu kako se predmetnom promjenom katastarskog upisa mijenjaju vlasničko pravni odnosi te da se istim utječe na njihova vlasnička prava, za kazati je kako su i takvi navodi u cijelosti neutemeljeni, to pak stoga što se predmetnom promjenom nedvojbeno ne mijenjaju vlasnički odnosi, pa tako niti suvlasnički udjeli na novonastalim česticama, slijedom čega je potpuno jasno da provođenje promjena u katastru zemljišta ne utječe na vlasničke odnose, niti se geodetskim elaboratom uopće mogu mijenjati vlasnički odnosi na zemljištu ili zgradi, s čim u vezi je dodatno za ukazati tužiteljicama kako upravna tijela nisu niti nadležna provoditi bilo kave postupke kojim bi se utvrđivalo pravo vlasništva ili suvlasništva, s obzirom da je takvo što isključivoj u nadležnosti redovitih sudova opće nadležnosti. Stoga, neprijeporno je da se prvostupanjskim rješenjem ne utvrđuje, pa tako niti ne mijenja pravo vlasništva predmetne čestice ili dijela čestice, niti se istim razrješava spor između nositelja prava vlasništva na susjednim česticama. Iznesenom u prilog ide i činjenica koja je vidljiva i iz Prijavnog lista za zemljišnu knjigu staro stanje-novo stanje i to da vlasništvo na predmetnoj čestici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti na česticama nastalim cijepanjem nije promijenjeno, u svezi s čim je još jednom za ponoviti da je utvrđivanje prava vlasništva na katastarskim česticama u isključivoj nadležnosti redovitih sudova opće nadležnosti, te su bilo koje promjene vlasništva moguće isključivo na temelju sudskih odluka, a ne na temelju rješenja donesenih od strane upravnih tijela u upravnom postupku.

20.Vezano za tužbene navode tužiteljica u kojima ističu da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta izrađivanju i potvrđivanju elaborata na temelju kojeg je predložena promjena katastarskog upisa s obzirom da su međe sporne, za kazati je kako su i ovakvi navodi u cijelosti neosnovani, to pak stoga što prema odredbi čl. 70. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina granice katastarskih čestica za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se nespornim ukoliko u postupku izrade te pregleda i potvrđivanja elaborata, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa, dok ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 14. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje i ne potvrđuje, pa kako iz podataka upravnog spisa ne proizlazi da bi prije izrade elaborata, kao niti tijekom pregleda i potvrđivanja elaborata u tijeku bio sudski postupak uređenja međa, a takvo što ne tvrde niti same tužiteljice, niti o tome dostavljaju bilo kakve dokaze, to pak znači da u konkretnoj upravnoj stvari nije bilo nikakvih zakonskih zapreka da se predmetni elaborat izradi i potvrdi, koji je stoga bio valjana i zakonita podloga da se na temelju istog provede predmetna promjena katastarskog upisa.

21.Konačno, u odnosu na tužbene navode u kojima tužiteljice ukazuju na počinjene procesne povrede u provedenom upravnom postupku pred prvostupanjskim tijelom s obzirom da im nije omogućeno sudjelovanje u postupku te izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari, za kazati je kako iz podataka upravnog spisa kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu doista proizlazi da tužiteljice prije donošenja prvostupanjskog rješenja nisu bile pozvane od strane tog tijela da sudjeluju u upravnom postupku, međutim iz podataka upravnog spisa neprijeporno proizlazi da je tijelo prvog stupnja nakon donošenja svog rješenja i to nakon zaprimljenih žalbi tužiteljica na temelju čl. 54. Zakona o općem upravnom postupku njima uputilo poziv KLASA: UP/I 932-07/25- 02/285, URBROJ: 541-26-02/8-25-9 od 3. travnja 2025. u postupku promjene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], radi saslušanja i uvida u predmetni elaborat i to za dan 25. travnja 2025. u 08,00 sati, koje su pozive uredno zaprimile, a na zakazanu raspravu nisu pristupile, već su se pisano očitovale pojedinačnim dopisima u kojima su u bitnom navele da ostaju kod žalbenih navoda, pa je tek nakon toga prvostupanjsko tijelo predmet spisa dostavilo tuženiku radi donošenja odluke po izjavljenim žalbama. Stoga, potpuno je jasno da je prvostupanjsko tijelo na opisani način naknadno otklonilo počinjene procesne povrede, te je tužiteljicama nesumnjivo omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari, te su se tužiteljice očitovale o predmetu postupka najprije pred tijelom prvog stupnja, potom i u izjavljenim žalbama, te konačno i u ovom upravnom sporu, kod kojeg stanja stvari sud ne nalazi da bi u provedenom postupku došlo do povrede procesnih prava na štetu tužiteljica, koja bi bila od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora.

22.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljica, pa kako tužiteljice u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njihove tužbe.

23.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužiteljica nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

24.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljica kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

25.Potom, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljica, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njihov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao pod točkom I. u izreci rješenja.

26.Naposljetku, s obzirom na uspjeh zainteresirane osobe u ovom sporu, trebalo joj je priznati zahtijevanu naknadu troškova u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23) i to za sastav odgovora na tužbu od 6. ožujka 2026. te za pristup na raspravu 19. ožujka 2026. u iznosu od po 500 bodova (Tbr. 27. st. 1. t. 1. i 2.), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54.), daje iznos od 2.000,00 eura, i što uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46.) ukupno iznosi 2.500,00 eura, koji iznos je zainteresiranoj osobi i obistinjen, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom II. u izreci rješenja.

U Splitu, 8. travnja 2026.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljicama pod 1) AB, iz [adresa], pod 2) ŽB, iz [adresa], pod 3) VB, iz [adresa] i pod 4) ABŽ, iz [adresa], uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 18. ožujka 2026., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- opunomoćenici zainteresirane osobe Danieli Rude, odvjetnici u Odvjetničkom društvu RUDE I PARTNERI d.o.o., Šibenik, Stjepana Radića 6/II, uz zapisnik o objavi,

- u spis.