Poslovni broj: Us I-3112/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Željku Živkoviću, odvjetnik u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 19, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, radi uspostave ranijeg mapalnog stanja, nakon javne i usmene rasprave zaključene 18. ožujka 2026. u odsutnosti uredno pozvanih tužitelja i tuženika, objavljene 8. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/25-07/266, Urbroj: 541-11/5-25-2 od 1. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 19. prosinca 2025. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/25-07/266, Urbroj: 541-11/5- 25-2 od 1. prosinca 2025., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega navodi kako je isto nezakonito. U ovom predmetu niti tuženik niti prvostupanjsko tijelo nisu ušli u meritum spora, zbog čega nisu odlučivali o zahtjevu tužitelja. Naime, u prvostupanjskom rješenju od 4. travnja 2025. neistinito se navodi da je predlagatelj podnio zahtjev za uspostavu ranijeg mapalnog stanja iz razloga što nije sudjelovao u postupku evidentiranja nerazvrstane ceste u katastar i zemljišnu knjigu, što nije istina. Da se itko potrudio pročitati zahtjev predlagatelja, tada bi vidio da je zahtjev za uspostavu prijašnjeg mapalnog stanja podnesen iz razloga što je njegovoj kč. [katastarska čestica] ZGR promijenjen oblik i površina, sve to bez njegovog znanja i sudjelovanja, na koje okolnosti se PUK Šibenik nije očitovao, makar je je predlagatelj uz svoj prijedlog priložio službenu skicu premjeravanja od 5. svibnja 1968., koja je sastavni dio Prijavnog lista br.1/69 (koji je donesen u postupku vođenim pod br. UP/I- 2285/1969), kojim je predmetna kč. [katastarska čestica] ZGR ucrtana u katastarski operat i kojim je upisana je u katastarski operat u posjedovnom listu br.888 k. o. [katastarska općina] kao kuća i dvor od 260 m2. Navedeni prijavni list (br.1/1969) proveden je u zemljišnim knjigama još 1970. rješenjem br. Z-17/1970 na način da je u ZU.1383 k. o. [katastarska općina] upisana kč. [katastarska čestica] ZGR (kuća i dvor od 260 m2), te je od tada do danas nepromijenjeno zemljišnim knjigama (u ZU.1383 k. o. [katastarska općina]) i u posjedovnom listu (br. 888 k. o. [katastarska općina]). Prvostupanjskim rješenjem prvostupanjsko tijelo potvrdilo je da predmetna kč. [katastarska čestica] ZGR nije uvrštena u geodetski elaborat, pa se ta činjenica pokušava opravdati tvrdnjom da je "izvršen uvid i dodatna analiza", te je citirana odredba čl. 93. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kojim je propisano "Ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela". Tužitelj je u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ukazao da se članak 93. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ne odnosi se na konkretan slučaj, a isti članak je u prvostupanjskom kao i u pobijanom rješenju citiran samo iz razloga da se pokuša zamagliti stvarno stanje, a što proizlazi iz slijedećeg. Za tužiteljevu kč. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] nisu bile utvrđivane granice u katastru zemljišta, jer su granice već bile utvrđene i evidentirane u javnim knjigama u postupku br. UP/I-2285/1969 u kojem postupku je izrađena skica premjeravanja od 5. svibnja 1968. i na temelju koje skice je izrađen prijavni list br.1/1969 koji je proveden u katastarskom operatu i u zemljišnim knjigama. Prijavnim listom br.1/1969 provedeno je u katastarskom planu formiranje kč. [katastarska čestica] ZGR i ta čestica je u svim katastarskim planovima postojala u nepromijenjenom obliku od 1969. do trenutka nezakonite promjene njenog oblika, a što je razvidno iz skica koje je tužitelj priložio uz svoj prijedlog za uspostavu prijašnjeg mapalnog stanja. Dakle, nije vođen nikakav postupak utvrđivanje granica kč. [katastarska čestica] ZGR, kako se to pogrešno navodi u pobijanom rješenju, već je evidentno da se radi o nezakonitom umanjenju (oduzimanju) sjeveroistočnog dijela navedene čestice te o nezakonitom pripajanju oduzetog dijela drugoj čestici oznake kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je vlasništvo treće osobe (Općine Tisno). S obzirom da je evidentno da se radi o sprezi naručitelja parcelacijskog elaborata (Općina Tisno), geodetskog ureda koji je izradio navedeni elaborat i odgovornih osoba u PUK Šibenik, tužitelj je protiv Općine Tisno pokrenuo parnični postupak radi radi nepaćanja u onaj dio njegove kč. [katastarska čestica] ZGR koji Općina Tisno želi oteti makinacijama uz pomoć geodeta i nadležnih upravnih tijela, koja parnica se na Općinskom sudu vodi pod br. P- 1541/2021, pa je sud u tom postupku izveo dokaz vještačenjem po sudskom vještaku mjerniku AČ, kojom prilikom je utvrđeno da je Općina Tisno pripojila svojoj kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dio tužiteljeve kč. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], koji dio je površine 55 m2, i koji je na skici sudskog vještaka označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A (površine 55 m2). Kada tuženik i prvostupanjsko tijelo već nepotrebno citiraju čl. 93. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, tada su mogli uzeti u ruke kalkulator, te utvrditi da 55 m2 u odnosu na 260 m2 kolika je stvarna i upisana površina tužiteljeve kč. [katastarska čestica] ZGR predstavlja 22% u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat. S obzirom da je Zakonom propisano da razlika u odnosu na upisanu površinu ne smije biti veća od 20%, tada se očigledno radi o nezakonitom postupanju geometara, Područnog ureda za katastar i tuženika (jer je 22% veće od 20%). No, kada treba pomoći moćnima, tada tuženiku i prvostupanjskom tijelu zakonske odredbe nisu bitne (za njih očigledno vrijedi načelo "da se zakona ne treba držati kao pijan plota"). Ukazuje se još na slijedeće. Iz skice premjeravanja od 5. svibnja 1968. razvidno je da je sjeveroistočna međa predlagateljeve kč. [katastarska čestica] ZGR prema javnoj cesti u istoj liniji sa susjednom kč. [katastarska čestica] (koja je vlasništvo Općine Tisno). Iz sadašnjeg izvoda iz katastarskog plana (od 18. travnja 2025.) razvidno je da je umanjena samo predlagateljeva kč. [katastarska čestica] ZGR (kuća i dvor od 260 m2, upisano vlasništvo predlagatelja), dok se nisu dirale granice susjedne kč. [katastarska čestica] (zgrada i dvorište od 409 m2, upisano vlasništvo Općine Tisno). Dakle, glede kč. [katastarska čestica] (koja je vlasništvo Općine Tisno) međe su ostale identične kao u skici premjeravanja od 5. svibnja 1968., iz čega proizlazi da PUK Šibenik priznaje kao valjanu službenu skica premjeravanja za kč. [katastarska čestica] (jer se ta čestica ne smije dirati obzirom da je vlasništvo Općine Tisno), ali PUK Šibenik tu skicu ne priznaje za predlagateljevu kč. [katastarska čestica] ZGR (dakle, ta čestica se po nalogu lokalnih moćnika može mijenjati na štetu predlagatelja, a u korist Općine Tisno). Ovo što se danas događa u našoj državi, nije se događalo niti 1945., kada se otimačina kamuflirala u zakonsku formu i provodila se po zakonskoj proceduri, ali u današnje vrijeme više nitko ne vodi računa o zakonima i zakonskoj proceduri, već se otimačina vrši bez zakona i bez zakonske procedure. Tužitelj je u prijedlogu naveo da su državne vlasti u bivšoj državi uporno pokušavale oduzeti sporni dio njegove čestice, te je naveo da je još bivša država (SFRJ) pokušala oduzeti predlagatelju dio njegove kč. [katastarska čestica] ZGR, zbog čega se na Općinskom sudu u Šibeniku vodila parnica br. P-108/1987 i za potrebe koje parnice je izrađena skica mjesta spora od 9. rujna 1988., u kojoj parnici je predlagatelj dokazao da su granice njegove čestice ispravno ucrtane, pa je bivša država izgubila tu parnicu. Dakle, već je u pravomoćno dovršenoj parnici vođenoj pred Općinskim sudom u Šibeniku pod br. P-108/1987 utvrđeno da su katastarske granice kč. [katastarska čestica] ZGR ispravno ucrtane te da je predlagatelj vlasnik cijele kč. [katastarska čestica] ZGR unutar evidentiranih katastarskih međa i da je površina njegove čestice 260 m2 (koja je upisana u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama), pa kada je time otpala mogućnost da se predlagatelju putem suda (na legalan način) oduzme dio njegove čestice, tada se Općina Tisno dosjetila da bi taj dio mogla predlagatelju oduzeti promjenom odnosno prekrajanjem katastarskog plana, u čemu su za sada uspjeli. Možemo o bivšoj državi svašta misliti, ali je glede poštivanja tuđeg vlasništva i poštivanja zakonske procedure bila daleko poštenija od ove države, jer nakon što je bivša država izgubila parnicu br. P-108/1987, nije joj palo služiti se smicalicama te predlagatelju oduzeti njegovo vlasništvo prekrajanjem katastarskih mapa odnosno granica, za razliku od sadašnjih lokalnih vlasti kojima je normalno da se oduzima tuđa imovina bez plaćanja naknade, i kada ne mogu tuđe oduzeti na zakoniti način, onda se oduzimanje vrši na način koji je predmet ovog postupka. Tužitelj je uvjeren da kada bi se radilo o čestici koja je vlasništvo kojeg lokalnog čelnika ili političara ili njima sličnima, da se ne bi pristupilo oduzimanju te čestice na opisani način, već bi se vodili razgovori sa upisanim vlasnikom i posjednikom u svezi eventualnog otkupa ili bi se vlasniku dozvolilo da od svoje čestice ostvaruje ekonomsku korist. Poanta ovog nezakonitog prekrajanja katastarske granice predlagateljeve kč. [katastarska čestica] ZGR je u tome što lokalna vlast ne želi da tužitelj na tom svojoj čestici ostvaruje zaradu naplaćivanjem parkinga u ljetnoj sezoni, već parking želi naplaćivati Općina Tisno. Tužitelj smatra da se radi o otimanju njegove imovine, a kada mu vlast nije uspjela oteti dio njegove čestice legalnim putem (kroz sudski postupak), tada je uz pomoć geometra i uz podršku PUK Šibenik izvela "pravnu akrobaciju" na način da su nezakonito oduzet dio njegove čestice prekrajanjem katastarskog plana i taj dio je nezakonito pripojen drugoj čestici. Pod pretpostavkom da je tužiteljeva čestica umanjena za manje od 20% (makar iz izmjere po sudskom vještaku proizlazi da je umanjena za 22%), postavlja se pitanje koja je njena sadašnja površina. Činjenica je predlagateljeva kč. [katastarska čestica] ZGR ima upisanu i stvarnu površinu od 260 m2 (kuća i dvor od 260 m2), a ne može biti sporno da je nakon prekrajanja granica i pripajanjem dijela iste drugoj čestici, predlagateljeva čestica promijenila oblik i površinu. Tužitelj postavlja pitanje tko je nadležan evidentirati novu površinu njegove čestice u katastarskom operatu i u zemljišnoj knjizi i tko će to platiti. Očigledno je da Općina Tisno i PUK Šibenik smatraju da nije dovoljno da se na nezakoniti način tužitelju otme dio njegove čestice, već, za kaznu što se usudio usprotiviti lokalnim moćnicima i njihovim nezakonitim radnjama, smatraju da tužitelj u svom trošku treba pokrenuti postupak nove izmjere svoje čestice radi upisa površine koju mu je ostavljena nakon nezakonitog prekrajanja granice. Pobijanim rješenjem pokušava se opravdati nezakonito oduzimanje dijela predlagateljeve kč. [katastarska čestica] ZGR, i to je jedini razloga zbog čega se u rješenju ne komentiraju skice koje je tužitelj priložio u spis niti se komentiraju navodi tužitelja o pokušaju bivše SFRJ da mu oduzme opisani dio njegove čestice (presuda br. P-108/1987), niti se komentira tekuća parnica (br. P- 1541/2021) koju glede spornog dijela tužitelj vodi sa Općinom Tisno. Tužitelj smatra da se radi flagrantoj povredi njegovog vlasništva koje je Ustavom zagarantirano i nezakonitom prekrajanju granica njegove parcele, sve to sa svrhom da se dio iste nezakonito dodijeli trećoj osobi (Općini Tisno). Slijedom iznijetog, pobijano rješenje je nezakonito i neustavno, pa tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika, a pored toga predlaže i da sud naloži tuženiku naknaditi mu trošak upravnog spora.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.U sporu je održana rasprava 18. ožujka 2026. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nisu pristupili uredno pozvani tužitelj i tuženik, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

4.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

5.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

6.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

8.Naime, prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik, Klasa: UP/I 932-06/2024-02/3801, Urbroj: 541-26-02/01-25- 8 od 4. travnja 2025. odbačen je zahtjev tužitelja za uspostavu ranijeg mapalnog stanja k.č. *210 k. o. [katastarska općina], a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18, 39/22 i 1521/24), u svezi s odredbom čl. 41. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21).

9.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/25- 07/266, Urbroj: 541-11/5-25-2 od 1. prosinca 2025. postupajući po žalbi tužitelja, njegova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

10.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li u provedenom upravnom postupku pred prvostupanjskim tijelom činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

11.Prema odredbi čl. 25. st. 3. i 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) katastarska čestica u katastru nekretnina može se odrediti i u granice katastarskih čestica određene su lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.

Prema odredbi čl. 84. istog Zakona u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

Prema odredbi čl. 85. istog Zakona u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena podataka o zgradama provodi se u katastarskom operatu na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku. Stranka elaboratu može priložiti akt o uporabi. Prema odredbi čl. 89. istog Zakona nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta. Prema odredbi čl. 90. istog Zakona granice katastarskih čestica za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa. Ako su granice katastarskih čestica sporne (u tijeku sudski postupak uređenja međa), geodetski elaborat se ne izrađuje.

Prema odredbi čl. 91. istog Zakona geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na zemljištu odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu. Da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Prema odredbi članka 6. stavak 1. točaka 1., 14. i 21. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“ br. 59/18, u daljnjem tekstu Pravilnik), geodetski elaborat može biti izrađen u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica, evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica i ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije. Prema odredbi članka 7. stavak 1. Pravilnika, geodetski elaborati su tehnička osnova za provedbu promjena u katastarskom operatu i mogu se izrađivati za potrebe: održavanja katastra nekretnina, postupnog osnivanja katastra nekretnina i provođenja promjena u katastru zemljišta.

Prema odredbi čl. 46. st. 1. i 2. Pravilnika, prije izrade geodetskog elaborata potrebno je pribaviti potrebne katastarske i zemljišnoknjižne podatke o katastarskim česticama, a elaboratu se prilaže potvrda o izdanim podacima, te izdani podaci u digitalnom obliku. Prije izrade geodetskog elaborata po potrebi se pribavljaju podaci o elaboratima koji su prethodili elaboratu koji se izrađuje odnosno podatke katastarske izmjere ili tehničke reambulacije. Koordinate lomnih točaka međa i drugih granica iz prethodnih elaborata mogu se koristiti za ispravak podataka katastarskog plana. Prema odredbi članka 4. stavka 3. istog Zakona zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova dužni su područnim uredima za katastar odnosno tijelu nadležnom za katastarske i geodetske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: ured Grada Zagreba) dostaviti svoja rješenja koja utječu na podatke u katastru nekretnina odmah po njihovoj provedbi u zemljišnoj knjizi.

Prema odredbi članka 34. st. 2. Pravilnika o katastru zemljišta (Narodne novine, br. 84/07, 148/09 – dalje u tekstu Pravilnik), promjene glede broja, položaja, oblika, načina uporabe i površine katastarskih čestica, koje se ne mogu provesti u katastru zemljišta bez prethodno sastavljenih tabularnih isprava pogodnih za upis u zemljišnoj knjizi provode se u katastru zemljišta nakon što te isprave budu sastavljene i nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi.

Prema odredbi članka 34. st. 3. Pravilnika, promjene iz stavka 2. toga članka odnose se na parcelacijske ili druge geodetske elaborate kojima se osniva katastarska čestica od katastarskih čestica ili dijelova katastarskih čestica upisanih u više zemljišnoknjižnih uložaka različitih vlasnika kao i na elaborate koji služe za sudska razvrgnuća suvlasništva i pojedinačne zemljišnoknjižne ispravne postupke u okviru kojih dolazi i do promjene broja, položaja, oblika i površine katastarskih čestica. Prema odredbi članka 34. st. 4. Pravilnika, promjene iz stavka 2. toga članka provode se u katastru zemljišta po službenoj dužnosti nakon što katastarski ured primi obavijest zemljišnog suda o provođenju te promjene u zemljišnoj knjizi.

Prema odredbi članka 97. st. 3. istog Zakona, upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku kada stranka podnese zahtjev kojem je priložena odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu. Prema odredbi stavka 4. istog članka, odgovarajućom ispravom iz stavka 3. toga članka smatra se izvadak iz zemljišne knjige.

Člankom 131. st. 3., 4., 5. i 6. Zakona o cestama ("Narodne novine'' broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 4/23) je propisano da se nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

12.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da u konkretnoj upravnoj stvari nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za uspostavu ranijeg mapalnog stanja k.č. *210 k. o. [katastarska općina], odnosno da nije bilo zakonskih pretpostavki za pokretanje takvog postupka, slijedom čega je prvostupanjsko tijelo pravilnom primjenom odredbe čl. 41. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku odbacilo takav zahtjev, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni osporeno rješenje tuženika u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

13.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka upravnog spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je tužitelj prvostupanjskom tijelu podnio zahtjev za uspostavu ranijeg mapalnog stanja k.č. *210 k. o. [katastarska općina], kakvo je bilo prije provedbe geodetskog elaborata evidentiranja nerazvrstane ceste Obala sv. Ivana u Jezerima evidentirane na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prijavnim listom Klasa: 932-06/2024-2/3801, zbog nesudjelovanja podnositelja zahtjeva u postupku evidentiranja nerazvrstane ceste u katastar i zemljišnu knjigu i neuvrštavanja k.č. *210 u prijavni list kojim je evidentirana predmetna cesta. Nadalje iz upravnog spisa proizlazi da je prvostupanjsko tijelo uvidom u katastarski operat utvrdilo da je 13. prosinca 2024. pod Klasa: 932-06/2024-02/3801 zaprimljen zahtjev ovlaštene osobe IČ, dipl. ing. geod. (Podloga d.o.o.) za pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata izrađenog u svrhu evidentiranja nerazvrstane ceste za naručitelja Općinu Tisno te da se na pregled i potvrđivanje elaborata primjenjuju odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, odredba čl. 82. Pravilnika o geodetskim elaboratima, odredbe dodatka 5. Tehničkih specifikacija za geodetske elaborate te odredbe čl. 131. do 133. Zakona o cestama, koji elaborat je od strane prvostupanjskog tijela potvrđen 27. veljače 2025., te servisno putem OSS-a otpremljen na provedbu u zemljišnoknjižni odjel Tisno pod Z-3644/2025. Isto tako, uvidom u predmetni elaborat prvostupanjsko tijelo je utvrdilo da isti, između ostaloga, sadrži: - Odluku o grafičkom prikazu ulice Obala Sv. Ivana u Jezerima, Općinsko vijeće Općine Tisno Klasa: 024-02/24-01/187, Urbroj: 2182-5-01-24-1, od 4. studenog 2024., - Javni poziv nositeljima prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste/ulice „Obala sv. Ivana" u naselju Jezera, k. o. [katastarska općina], Klasa: 932-03/24-01/138, Urbroj: 2182-5-02-24-l, od 14. studenog 2024., - dokaz da je isti objavljen na službenim stranicama Općine Tisna https://ww.tisno.hr, kao i presliku da je isti objavljen u javnom glasilu „Slobodna Dalmacija", tiskano izdanje od 15. studenog 2024., kojim se nositelji prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama pozivaju na terensko obilježavanje granica izvedenog stanja predmetne ceste, - Zapisnik s terenske izmjere Klasa: 932-03/24-01/138, Urbroj: 2182- 5-05/1-24-2, od 26. studenog 2024. kojim je utvrđeno da na terenskoj izmjeri nije bilo nazočnih stranaka, Zapisnik s javnog izlaganja i uvida u geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste u naselju Jezera za cestu/ulicu naziva „Obala sv. Ivana", k. o. [katastarska općina] Klasa: 932-03/24-01/138, Urbroj: 2182-5-05/1-24-3, od 10. prosinca 2024. kojim je utvrđeno da na javnom uvidu nije bilo nazočnih stranaka, - Očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti da je predmetni geodetski elaborat prema novom stanju odgovara izvedenom stanju ceste na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Potom, prvostupanjsko tijelo u svom rješenju obrazlaže da se u konkretnom slučaju radi o provedbi potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste na koji se primjenjuju odredbe čl. 131. do 133. Zakona o cestama i odredba čl. 64. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina sukladno kojima je određeno kako se predmetni geodetski elaborat prethodno provodi u zemljišnoj knjizi i o toj provedbi nadležni sud donosi akt-rješenje, a po primitku kojeg, postupa katastarski ured kroz propisani neupravni postupak iskaza promjena. Sukladno navedenom, postupajući po službenoj dužnosti iskazom promjena Klasa: 932-07/2025-13/14, Urbroj: 541-26-02/12-25-2, od 4. ožujka 2025., a na temelju prethodne provedbe u zemljišnoj knjizi i dostavljenog rješenja Z-3644/2025, od 3. ožujka 2025 i potvrđenog geodetskog elaborata evidentiranja nerazvrstane ceste Klasa: 932-06/2024-02/3801, u katastarskom operatu je evidentirano izvedeno stanje nerazvrstane ceste Obala sv. Ivana u Jezerima na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ujedno, da ovjera geodetskog elaborata i prijavnog lista kao sastavnog dijela geodetskog elaborata, kojeg na temelju javnog ovlaštenja utvrđenog zakonom potvrđuje tijelo uprave nadležno za geodetske poslove - nisu upravni akti kojim se odlučuje o stanovitom pravu ili obvezi pojedinca, već služi kao tehnička podloga na temelju koje sudovi i druga nadležna tijela utvrđuju činjenice i donose rješenja o promjenama upisa na zemljištu, to protiv istih nije moguće koristiti pravne lijekove (kako redovne tako ni izvanredne). Iskaz promjena, kojim se, nakon što područni ured za katastar zaprimi rješenje o upisu u zemljišnu knjigu izvedenog stanja ceste, provodi promjena i u katastarskom operatu – također da nije upravni akt kojim se odlučuje o stanovitom pravu ili obvezi pojedinca, te protiv istog također nije moguće koristiti pravne lijekove (kako redovne tako ni izvanredne). Slijedom svega navedenog, a na temelju čl. 41. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku prvostupanjsko tijelo svojim rješenjem od 4. travnja 2025. odbacuje zahtjev tužitelja, protiv kojeg je tužitelj izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.

14.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužitelj ističe u tužbi identični onima koje je već istaknuo u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužitelja koje ističe u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.

15.Naime, glede temeljnih tužbenih prigovora u kojima tužitelj ističe da je on podnio zahtjev za uspostavu prijašnjeg mapalnog stanja iz razloga što je njegovoj k. č. [katastarska čestica] ZGR promijenjen oblik i površina, sve to bez njegovog znanja i očitovanja, a na koje okolnosti se prvostupanjsko tijelo nije očitovalo, kao i da se odredba čl. 93. st. 2 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ne odnosi na konkretan slučaj, jer na k. č. [katastarska čestica] ZGR nisu bile utvrđivane granice u katastru zemljišta, tj. nije vođen nikakav postupak utvrđivanja granica k. č. [katastarska čestica] ZGR kako se to navodi u prvostupanjskom rješenju, za kazati je kako sud ne nalazi da su ovakvi navodi od utjecaja na drugačije rješavanje konkretne upravne stvari.

16.U svezi prethodno izloženog za kazati je kako iz spisa predmeta nedvojbeno proizlazi da je rješenje na koje tužitelj ukazuje doneseno na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata, a promjena koju je podnositelj zahtjeva tražio i koja je predložena tim rješenjem odnosi se na evidentiranje izvedenog stanja ceste temeljem Odluke o nerazvrstanim cestama i to Odluke o grafičkom prikazu Ulica obala Sv. Ivana u naselju Jezera, izdane od Općine Tisno, Klasa: 024-02/24-01/187, Urbroj:

2182-5-01-24-1 od 4. studenog 2024., s tim da je sastavni dio geodetskog elaborata i Javni poziv nositeljima prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste/ulice „Obala sv. Ivana" u naselju Jezera, k. o. [katastarska općina], Klasa: 932-03/24-01/138, Urbroj: 2182-5-02-24-l, od 14. studenog 2024., koji je pak objavljen na službenim stranicama Općine Tisno https://ww.tisno.hr, kao i u javnom glasilu „Slobodna Dalmacija", tiskano izdanje od 15. studenog 2024., kojim se nositelji prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama pozivaju na terensko obilježavanje granica izvedenog stanja predmetne ceste.

17.Nadalje, vezano za tužbene navode tužitelja u kojima ističe kako je već u pravomoćno dovršenoj parnici vođenoj pred Općinskim sudom u Šibeniku utvrđeno da su katastarske granice k. č. [katastarska čestica] ZGR ispravno ucrtane te da je predlagatelj vlasnik cijele k. č. [katastarska čestica] ZGR unutar evidentiranih katastarskih međa, također isti nisu od utjecaja za drugačije rješavanje ove upravne stvari, to pak stoga što je sukladno odredbi članka 132. stavka 3. Zakona o cestama, propisano da Ceste (nerazvrstane ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima), a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona i koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odluke iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona, geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 106. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista i stavka 4., a ceste iz prethodnog stavka ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Stoga, prvostupanjsko tijelo te tuženik kao upravna tijela nisu ovlaštena ulaziti u nadležnost suda, s tim da je citiranom odredbom jasno propisano da zemljišnoknjižni sud donosi rješenje prema kojemu se upisuje u zemljišnu knjigu i zatim evidentira u katastru.

18.Slijedom iznijetog i ovaj sud zaključuje kako su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za provođenje predmetne promjene u katastarskom operatu, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je svojim rješenjem odbacilo zahtjev tužitelja za uspostavom ranijeg mapalnog stanja k.č. *210 k. o. [katastarska općina], na koji način nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, kao i što je tuženik zakonito postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv tog rješenja.

19.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

20.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

21.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

22.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 8. travnja 2026.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Željku Živkoviću, odvjetnik u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 19, uz zapisnik od 18. ožujka 2026. i zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 18. ožujka 2026., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- u spis.