K-368/2024-7

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

S p l i t

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Marisi Mrass kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Bedalov, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika od 1. ĐK i okrivljenika pod 2. trgovačko društvo ORDO j.d.o.o. zbog kaznenog djela iz čl. 222. st. 4. i čl. 221. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23) u skladu sa člankom 3. stavkom 1. i 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03, 110/07, 45/11, 143/12, 114/22, 114/23), nakon održane rasprave, dana 8. travnja 2026. godine u nazočnosti okrivljenika pod 1. i pod 2., branitelja okrivljenika pod 1. i pod 2. Predraga Jelavića, odvjetnika u Splitu, punomoćnika oštećenika Srđana Granića, odvjetnika u Splitu te zamjenika Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, CK,

p r e s u d i o  j e

1. ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj],sin Đ i pok. C, rođene T, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa],  državljanin  Republike  Hrvatske,  ekonomist, umirovljenik, s mjesečnim primanjima od oko 371,62 eura, pismen sa završenom srednjom školom, oženjen, oca dvoje djece, neosuđivan,

2. t.d. ORDO j.d.o.o. za najam, montažu i prodaju skela, MBS: [matični broj subjekta], OIB: 07543055074, sa sjedištem na adresi [adresa],  zastupano  po opunomoćeniku TK, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem  na  adresi [adresa], neosuđivano,

k r i v i  s u

Prvookrivljeni ĐK:

I.što je dana 30. studenog 2022. oko 15:00 sati u Vinišću, na obiteljskoj kući na adresi [adresa], vlasnice ĐKM, i to kao odgovorna osoba drugookrivljenog t.d. ORDO j.d.o.o. koje je bilo angažirano za postavljanje skele na navedenoj kući, protivno odredbama čl. 17. st. 1. i 2. te čl. 41. st. 1. i 3. i čl. 44. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/18) naložio zaposlenicima društva MK, PK i ŽK montažu skele na navedenoj kući bez da je u skladu s toč. 4.3.2. Priloga II (4.3. Posebne odredbe o uporabi radnih skela) Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 18/17) te čl. 8. i čl. 79. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12) izradio plan montaže, uporabe i rastavljanja skele te osigurao posebne zaštitne mjere protiv dodira dijelova pod naponom ili pak osigurao udaljenost dijelova skele od dijelova pod naponom na udaljenost veću od 2000 mm, lakomisleno smatrajući da tako neće ugroziti sigurnost radnika, pa je uslijed toga prilikom montaže trećeg kata skele radnik MK dotaknuo žice visokonaponskog (10 kV) dalekovoda s metalnom prečkom tzv. pašamanom duljine 2500 mm koji mu je prethodno s drugog kata skele dodao ŽK i pritom doživio strujni udar s posljedičnim električnim biljegom, edemom pluća jakog stupnja i općim zastojem krvi, uslijed čega je preminuo na mjestu događaja,

dakle, pri izvođenju pojedinih radova postupio protivno propisima te je pritom prouzročena smrt jedne osobe, a djelo je počinjeno iz nehaja,

Drugookrivljeno t.d. ORDO j.d.o.o.:

II. što je kaznenim djelom činjenično i pravno opisanim u točki 1. koje je počinio prvookrivljeni ĐK kao odgovorna osoba povrijedila dužnost pravne osobe,

III. čime je prvookrivljeni ĐK počinio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 4. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23), u vezi s kaznenim djelom opasnog izvođenja građevinskih radova iz članka 221. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona, a drugookrivljeno t.d. ORDO j.d.o.o. Split povredom dužnosti na način opisan pod točkom 1. odgovorno za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 4. Kaznenog zakona, u vezi s kaznenim djelom opasnog izvođenja građevinskih radova iz članka 221. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona u skladu sa člankom 3. stavkom 1. i 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03, 110/07, 45/11, 143/12, 114/22, 114/23).

IV. Stoga se okrivljeniku pod 1. ĐK temeljem čl. 222. st. 4. Kaznenog zakona (KZ/11) prethodno utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

[adresa]. ĐK temeljem čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11) i z r i č e

UVJETNA OSUDA

s time da mu se prethodno izrečena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko navedeni u roku od tri godine ne počini neko novo kazneno djelo po pravomoćnosti ove presude.

V. Okrivljeniku pod 2. pravnoj osobi t.d. ORDO j.d.o.o. se na temelju članku 222. stavku 4. KZ/11 u vezi sa člankom 221. stavak 2. u svezi sa st. 1. i člankom 3.st. 1. i st. 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03, 110/07, 45/11, 143/12, 114/22, 114/23) izriče se

NOVČANA KAZNA

u iznosu od 20.000,00 eura (dvadeset tisuća eura) a koju novčanu kaznu je okrivljenik pod 2. td ORDO j.d.o.o.dužno platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.

VI. Temeljem čl. 148. u svezi s čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu ZKP/08) okrivljenik pod 1. ĐK i okrivljena pravna osoba pod 2. t.d. ORDO j.d.o.o. su dužni ovom sudu naknaditi troškove ovog kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 eura (petsto).

Obrazloženje:

1.ODO Split podnijelo je ovom sudu optužnicu br. KO-DO-972/2023 od 31. listopada 2023. protiv okrivljenika pod 1. ĐK zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 4. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23), u vezi s kaznenim djelom opasnog izvođenja građevinskih radova iz članka 221. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona, a drugookrivljeno t.d. ORDO j.d.o.o. Split povredom dužnosti na način opisan pod točkom 1. odgovorno za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 4. Kaznenog zakona, u vezi s kaznenim djelom opasnog izvođenja građevinskih radova iz članka 221. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona u skladu sa člankom 3. stavkom 1. i 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03, 110/07, 45/11, 143/12, 114/22, 114/23), a koje djelo da bi okrivljenici pod 1. i pod 2. počinili na način kako je to činjenično i pravno opisano u optužnici.

2.Suglasnošću stranaka na temelju članka 19. b stavak 3. ZKP/08. raspravu je proveo sudac pojedinac.

3.Pozvan da se izjasni o osnovanosti optužbe, okrivljenik pod 1. ĐK je izjavio kako se u odnosu na optužnicu ne smatra krivim, da bi potom u svojoj obrani na raspravi pred ovim sudom naveo da su tog dana ujutro radili u Trogiru te su nakon toga otišli u [adresa] gdje je trebalo postaviti skelu na kuću vlasnika HK i to skelu kako bi se mogao napraviti novi krov i eventualno fasada te su oni počeli raditi a bilo ih je samo četvero jer je to de facto bio mali posao tri visine skele. Dok su MK i ŽK ostali ispred kuće montirati skelu on i još jedan radnik su montirali skelu s druge strane kuće. U jednom trenutku čuli su ŽK kako viče, brzo su otišli tamo i vidjeli da je MK pao s najviše skele, pozvali su Hitnu pomoć ali nije bilo pomoći.

3.1. Na poseban upit suda a s obzirom na tip posla koji su trebali obaviti te činjenicu da je on vlasnik ovog društva jesu li prilikom montiranja ove skele provjerili kakva je situacija sa električnom energijom i sukladno tome izradili plan montaže, uporabe i rastavljanja skele te osigurali posebne zaštitne mjere protiv dodira dijelova pod naponom ili osigurali udaljenost dijelova skele od dijelova pod naponom na udaljenosti većoj od 2000 milimetara, okrivljeni odgovara da nisu, da je on primijetio jedan stup u dvoru kuće za koji je pretpostavio da je električni stup, međutim, nije vidio žicu niti je postupio kako je gore navedeno jer je smatrao da nema opasnosti. Osobno mora priznati da ovaj stup nije niti vidio nego tek naknadno nakon što se ovo dogodilo. U pravilu dotada oni bi se fokusirali na kuću, i ne bi razmišljali o okolnoj situaciji što nakon ovog događaja redovito radi. Na poseban upit branitelja okrivljenika a u odnosu na dio iskaza okrivljenog da nakon ovog događaja dobro sve provjere i ukoliko naiđu na neku spornu situaciju u vezi s električnim stupom ili strujom, upute investitora da to riješe prije nego što oni uopće pristupe postavljanju skele. Nažalost tako nisu postupali prije nego što je oštećeni preminuo. Na poseban upit branitelja okrivljenika koliko je dugo MK kod njega radio kao i u kakvim su odnosima bili te kako se ponio prema njegovoj udovici nakon ovog događaja, okrivljeni odgovara, da je MK za njega radio tri godine, da je bio s njim jako zadovoljan kao radnikom, isti je bio kvalificirani skelar, znali su se družiti i izvan posla, a nakon što je MK poginuo tu su večer ostali dosta dugo na licu mjesta jer su čekali da policija napravi očevid a zatim i da dođe državni odvjetnik. Nakon toga otišli su u kuću pok. MK i tada je prvi put vidio njegovu suprugu, ona je bila potpuno izvan sebe, tako da su stajali po strani, nisu se ni predstavili a kada je došao slijedeći dan uputili su ga da razgovara s njenim bratom o eventualnom dogovoru o isplati naknade štete, te mu je on dao 5.000,00 Eura koje je uzeo i ponudio se za sve što je potrebno, on je odgovorio da koliko u tom trenutku da zna da će oni vjerojatno naknadu štetu pokušati dobiti sudskim putem, a udovica ga je zamolila da ode na patologiju, uzme njegov smrtni list i zapisnik o očevidu, kojeg je on odnio na Croatia osiguranje d.d. kod kojeg su osigurani, a ujedno im dostaviti medicinski karton pokojnika što mu njegova liječnica nije dopustila jer nije član obitelji. U svakom slučaju oni su tužili Croatia osiguranje d.d. jer uredno plaćaju policu upravo za ovakve slučajeve a u odnosu na naknadu štete obitelji pokojnika prva rasprava je zakazana za lipanj ove godine. Također ističe kako je putem punomoćnika ponudio obitelji nagodbu kako bi sve pokušali riješiti mirnim putem, međutim, oni su se odlučili na sud. Na poseban upit branitelja okrivljenika, u odnosu na ovih 5.000,00 EUR-a koje je kritične prigode dao RK isti su trebali pomoći za prvu ruku, troškove sprovoda i slično, niti u jednom trenutku nije mislio da bi to bio cjelokupan iznos kojeg bi u tom slučaju trebalo platiti. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li bio na pogrebu, isti iskazuje da je. Na daljnji upit branitelja okrivljenika u odnosu na ovaj drveni stup koji se nalazi u dvorištu kuće je li isti bio označen kao stup po visokim naponom, okrivljeni odgovara da ga je on primijetio tek kasnije nakon nesreće te koliko se sjeća na istom nije bilo nikakve oznake. Dodao je da on nažalost iz svoje kože ne može, RK je mrtav, nema tih novaca koji ga mogu vratiti u život, niti njemu osobno olakšati situaciju da je poginuo na ovakav način. Navodi da nije sporno da on nije postupio po propisima Pravilnika o zaštiti na radu kritične prigode i zbog toga se ovo dogodilo i to sebi neću nikada oprostiti.

4.Pozvan da se izjasni o osnovanosti optužbe, predstavnika okrivljenika TD "ORDO" j.d.o.o. predstavnik punomoćnika TK, je izjavio da se ne smatra krvim, da bi potom u obrani kao punomoćnik td „Ordo“ j.d.o.o. naveo kako kritične prigode nije bio tu, međutim, on je jedno tri godine radio upravo na ovom poslu postavljanja skele i osobno može reći da se ne bi složio da je običaj bio doći i ne provjeriti ništa nego odmah krenuti postavljati skelu, već bi pogledali i električne vodove koji se obično nalaze na samoj kući. Ovaj stup on osobno nije vidio ali može reći da njihova firma osim onog osnovnog osiguranja plaća i dodatno osiguranje u slučaju da se radnicima nešto dogodi upravo kako bi se u slučaju ne daj Bože ovakvih situacija zaštitilo kako firmu tako i obitelj oštećenog.

5. U daljnjem tijeku dokaznog postupka u dokazne svrhe suglasnošću stranaka je pregledan i pročitan zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 22. veljače 2023. (listovi spisa 3-13), 2. zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 13. prosinca 2022. (listovi spisa 14-18), 3. zapisnici Državnog inspektorata o davanju izjava (listovi spisa 19-21), 4. zapisnik o obavljenom kontrolnom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 1. prosinca 2022. (listovi spisa 22-24), 5. zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 30. studenog 2022. (listovi spisa 25-31), 6. zapisnik o očevidu od 30. studenog 2022. (listovi spisa 33-34), 7. zapisnik o obdukciji tijela pok. MK (listovi spisa 42), 8. mišljenje stalnog sudskog vještaka sudske medicine (listovi spisa 44-47), 9. zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenog ĐK (listovi spisa 60- 63), s pripadajućom DVD snimkom (list spisa 64), 10. zapisnik o prvom ispitivanju predstavnika osumnjičene pravne osobe ORDO j.d.o.o. (listovi spisa 70-71), 11. zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽK (listovi spisa 78-79), 12. zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆK (list spisa 80), 13. zapisnik o ispitivanu oštećene AK (listovi spisa 82-83), 14. zapisnik o ispitivanju svjedokinje DK (listovi spisa 85-86), 15. uvjerenja i potvrde o kaznenoj i prekršajnoj osuđivanosti za okrivljenike (listovi spisa 87-90). čita se iskaz svjedoka RK sa rasprave održane dana 16. veljače 2026., čita se dopis pun. okrivljenih odvjetniku oštećenih kao i kopija platnih lista 2022. godinu za sada pok. MK, izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika ad. 1. na listu spisa.

6. Kako stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga nakon ovako provedenog dokaznog postupka, tako je dokazni postupak i okončan.

7. Po ovako okončanom dokaznom postupku ovaj sud cijeneći cjelokupni raspravni materijal i utvrđeno činjenično stanje zaključio je kako su osnovani činjenični navodi optužnice koji su kao takovi prihvaćeni osnovanima i utemeljenima. Slijedom toga sud je oglasio okrivljenika pod 1. ĐK i okrivljenika pod 2. td ORDO j.d.o.o. krivima za kazneno djelo koje im se optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Splitu stavlja na teret.

8. Obzirom, da su okrivljenik pod 1. i okrivljenik pod 2. td „Ordo j.d.o.o. prilikom iznošenja svih obrana negirali počinjenje predmetnog kaznenog djela, valjalo je tijekom ovog kaznenog postupka na neprijeporan način utvrditi je suokrivljenici pod 1. i pod 2. u inkriminiranom razdoblju uistinu počinio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 4. Kaznenog zakona (KZ/11).

9. Svjedok RK ispitan pred ovim sudom u svom iskazu je naveo da je on brat oštećene udovice, tako da mu je poznat razvoj događaja nakon ove nezgode. Tu večer od svoje supruge je doznao da je RK poginuo te je odmah požurio kod svoje sestre koja živi nekih 2 km udaljena od njega, koja je bila u potpunom šoku, izvan sebe, do mjere da nije ni njega prepoznala. Misli da je to bilo sljedeću večer kada je okrivljeni došao u njihovu kuću, on ga osobno nije poznavao a bilo je i puno ljudi, međutim on mu je prišao i zamolio ga da izađu vani te mu se vani predstavio i pitao kome treba dati novce koje je ostao dužan pokojnom RK, neke zaostatke i zadnju plaću. Kako njegova sestra nije bila u stanju komunicirati, on je taj novac preuzeo i potpisao te da bi nakon nekoliko dana to predao sestri koja je komentirala da je on dužan puno više. U tom trenutku kada je došao predati plaću ĐK se ponudio da je tu za njih ako bilo što treba, međutim, nakon toga on se obitelji više nije javio niti na bilo koji način pomogao. A na poseban upit suda jesu li oni njega kontaktirali a s obzirom da je prema riječima udovice ostao dužan neke novce, svjedok odgovara da nisu, da je on sestri rekao da sačeka sud te da će tamo sve riješiti. Na poseban upit branitelja I. okrivljenika je li mu poznato je li njegova sestra u građanskoj parnici tužila okrivljene te je li motiv tužbe bio zaostale plaće ili naknada štete, svjedok odgovara da misli da je bila riječ o naknadi štete a možda i sve skupa. Na daljnji upit je li mu poznat da bi njegova sestra dobila neki dopis od punomoćnika okrivljenih a u vezi naknade štete, isti iskazuje da to njemu stvarno nije poznato. Na poseban upit branitelja okrivljenih je li ĐK bio na pogrebu, svjedok odgovara da se stvarno toga ne može sjetiti. Na posebno pitanje branitelja okrivljenika u koliko se navrata on osobno susreo sa okrivljenikom ad. 1. te je li je isti naknadno donosio novac, svjedok odgovara a ga je on prvi i zadnji put vidio taj dan u sestrinoj kući i koliko se može sjetiti on je tada dao 5.000,00 Eura, barem je tako pisalo na koverti, a van toga ga nije nikada poslije ni susreo niti vidio.

10. Svjedoci ŽK i PK suglasno su naveli kako su kao zaposlenici t.d. ORDO j.d.o.o. po nalogu šefa – ĐK postavljali skeli na objektu u [adresa]. Isti su naveli, a što je i u skladu s obranom okrivljenika, da ih nitko nije upozorio na dalekovod i da na to nisu prije početka postavljanja nisu obraćali pažnju. Nitko od svjedoka nije vidio sam događaj već su čuli pad tijela pokojnika na betonsku ploču krova dok je svjedok PK naveo kako je čuo i zvuk udara struje. Svjedok ŽK se popeo na krov i vidio nepomično tijelo pokojnog MK nakon čega je pozvana Hitna pomoć.

11. Rezimirajući ovako utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud dolazi do neprijepornog zaključka kako su okrivljenik pod 1. i pod 2. inkriminirane prigode bez da su izradili plan montaže, uporabe i rastavljanja skele te osigurao posebne zaštitne mjere protiv dodira dijelova pod naponom ili pak osigurao udaljenost dijelova skele od dijelova pod naponom na udaljenost veću od 2000 mm, lakomisleno smatrajući da tako neće ugroziti sigurnost radnika, pa je uslijed toga prilikom montaže trećeg kata skele radnik MK dotaknuo žice visokonaponskog (10 kV) dalekovoda s metalnom prečkom tzv. pašamanom duljine 2500 mm koji mu je prethodno s drugog kata skele dodao ŽK i pritom doživio strujni udar s posljedičnim električnim biljegom, edemom pluća jakog stupnja i općim zastojem krvi, uslijed čega je preminuo na mjestu događaja, pri izvođenju pojedinih radova postupio protivno propisima te je pritom prouzročena smrt jedne osobe, a djelo je počinjeno iz nehaja, ostvario sva zakonska obilježja teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 4. Kaznenog zakona (KZ/11). Takvo obavljanje radova bilo je protivno propisima, te je dovelo do smrtnog ishod čime su ostvarena obilježja utuženog kaznenog djela od strane okrivljenika kao odgovorne osobe trgovačkog društva.

12. Iz rezultata provedene istrage, obdukcije tijela preminulog MK i rezultata provedenog očevida nesporno je utvrđeno kako je navedeni preminuo od strujnog udara prilikom sklapanja skele na krovu kuće u [adresa] na adresi [adresa]. Strujni udar posljedica je dodirivanja ili neposrednog približavanja metalne šipke koju je držao pokojnik koji se nalazio na krovu kuće ispod visokonaponskog (10 kV) dalekovoda koji je bio pod naponom.

13. Kako iz rezultata dokaznog postupka a osobito zapisnika o inspekcijskom nadzoru, očevidu, te obdukciji te nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka, a koje dokaze obrana tijekom postupka nije osporavala proizlazi dokazanim kako su okrivljenik i okrivljena pravna osoba počinili kazneno djelo kako im se to stavljalo na teret. Obrana očito osporava samo svoju svijest to jest svijest okrivljenika pod 1. da su radovi vršeni u blizini dalekovoda, navodeći kako nije "percipirao" tj. primijetio dalekovod. Međutim, očevidom je utvrđeno kako se dalekovod nalazio neposredno uz kuću u dvorištu iste a žica istog je bila neposredno pokraj i iznad krova predmetne kuće, radovi su se vršili tijekom dana te je isti mogao i morao biti svjestan da ne može svojim određenim zaposlenicima naložiti sastavljene metalne skele koja sadrži metalne šipke duljine 2,5 metara bez da prije toga sukladno propisima nije osigurao sigurnost radnika, probao isključiti struju ili u konačnici odbio predmetni posao, što bi sve spriječilo ovu štetnu posljedicu kaznenog djela.

14. Slijedom navedenog ovaj sud smatra utvrđenim da su okrivljenik pod 1. ĐK i okrivljeni pod 2 td Ordo j.d.o.o. ne postupajući po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom prouzročena je smrt jedne osobe i to ŠK, odnosno između nepostupanja po propisima okrivljenih i nastupile posljedice postoji uzročno posljedična veza.

15. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da su okrivljenici pod 1. i pod 2. inkriminirane prigode postupali sa svjesnim nehajem, naime, oni su olako držali da će uspješno obaviti posao postavljanja skele, ne pridržavajući se propisa, olako su držali da postupanje u suprotnosti s propisima neće dovesti do nesreće i do opasnosti za život i tijelo, kao i do smrtne posljedice, iako su morali poznavati propise iz svog djelokruga, bili svjesni da je moguće ne pridržavanjem propisa koji se prvenstveno odnose na sigurnost i zaštitu na radu da dođe do opasnosti po život i tijelo, odnosno da mogu ostvariti obilježja kaznenog djela.

16. Zakonom je izričito propisano kažnjavanje postupanja iz nehaja u konkretnom slučaju.

17. Kako ubrojivost okrivljenika pod 1. ĐK tijekom postupka nije bila upitna, sud ga drži u cijelosti ubrojivim počiniteljem.

18. Nadalje, okrivljenik pod 1. ipod 2. okrivljena pravna osoba su svjesni protupravnosti svog ponašanja, te su bili dužni i mogli biti svjesni da je njihovo djelo zabranjeno, naime isti nisu postupali u skladu s propisima koji normiraju njihovu djelatnost, što podrazumijeva da poznaju propise posla kojeg obavljaju. Naime, isti obavljaju sve poslove u odnosu na poslovanje pravne osobe, radi se o osobama sa životnim i poslovnim iskustvom, što i sami ističu, te kako takvi su bili svjesni da se ne pridržavanjem i nepostupanjem po zakonu, propisima i tehničkim pravilima o zaštiti na radi i mjerama zaštite na radu mogu ostvariti obilježja kaznenog djela, ali su lakomisleno smatrali da se to neće dogoditi.

19. Nadalje, okrivljeni pod 1. ĐK je svjestan protupravnosti svog ponašanja, svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, jer svaki prosječni građanin zna da nepostupanjem po propisima o zaštiti na radu je zabranjeno, a isti je osoba koja ima dugogodišnje poslovno iskustvo u radu stoga je zasigurno svjestan protupravnosti nepostupanja po propisima zaštite na radu. Ovaj sud nije pronašao niti jedan ispričavajući razlog ovakvom postupanju okrivljenika pod 1. Odgovornost okrivljenika pod 2. pravne osobe ORDO j.d.o.o. temelji se na krivnji odgovorne osobe, u skladu s čl. 5. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela pa je stoga i pravna osoba kriva za kazneno djelo koje joj se stavlja na teret a opisano u izreci presude.

20.Slijedom navedenog sud je zaključio da su okrivljenici pod 1. i pod 2. okrivljena pravna osoba krivi za počinjenje kaznenog djela opisanog u izreci.

21. Potom je valjalo odlučiti i o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije, koja će biti najprimjerenija okrivljeniku pod 1. i pod 2. a obzirom na počinjeno kazneno djelo pa je tako u odnosu na okrivljenika pod 1. ĐK sud prethodno utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, potom primjenom čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11) spram okrivljenika pod 1. izrekao uvjetnu osudu na način kako je to i navedeno u izreci ove presude.

22. Neizvršenje kazne zatvora u trajanju od jedne godine spram okrivljenika pod 1. ĐK, sud je uvjetovao nepočinjenjem novog kaznenog djela u roku provjeravanja od tri godine, od dana pravomoćnosti ove presude.

23. Okrivljeniku pod 2. pravnoj osobi t.d. ORDO j.d.o.o. sud je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 20.000,00 eura (dvadeset tisuća eura) a koju novčanu kaznu je okrivljenik pod 2. pravna osoba td ORDO j.d.o.o. dužna platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.

24. Prilikom odluke o duljini trajanja kazne zatvora kao i duljini trajanja roka provjeravanja sud je cijenio na strani okrivljenika pod 1. ĐK kao olakotne okolnosti njegovu neosuđivanost, korektno držanje pred sudom kao i iskazanu želju sklapanja nagodbe s obitelji žrtve, dok je kao otegotne okolnosti cijenio društvenu opasnost te štetne posljedice počinjenjem ovakove vrste kaznenog djela, za pravnu osobu pod 2. kao olakotne okolnosti cijenio dosadašnju neosuđivanost a kao otegotne okolnosti cijenio društvenu opasnost te štetne posljedice počinjenjem ovakove vrste kaznenog djela.

25. Stoga, ovaj sud smatra kako će se upravo ranije navedenom kaznenopravnom sankcijom spram okrivljenika pod 1. i pod 2. okrivljene pravne osobe ostvariti svrha kažnjavanja odnosno polučiti ciljevi kako specijalne tako i generalne prevencije imajući u vidu vrstu i težinu kaznenog djela za koje su okrivljenici osuđeni u ovom postupku. Ujedno će se ranije spomenutom kaznenopravnom sankcijom spram okrivljenika pod 1. ĐK utjecati na istoga da se ubuduće suzdrži počinjenja ovakvog ili nekog novog kaznenog djela kao i na svijest građana da će svako protupravno ponašanje biti sankcionirano.

26.Temeljem čl. 148. u svezi s čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu ZKP/08) okrivljenik pod 1. ĐK i okrivljena pravna osoba pod 2. t.d. ORDO j.d.o.o. su dužni ovom sudu naknaditi troškove ovog kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 eura (petsto).

27. Slijedom svega prethodno iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Splitu, 8. travnja 2026.g.

Sudac:

Marisa Mrass

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na županijski sud u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka, a putem ovog suda.

DNA:

- okrivljeniku pod 1.

- okrivljenoj pravnoj osobi pod 2. Ordo j.d.o.o.

- ODO Split

- branitelju okrivljenih pod 1. i pod 2. Predragu Jelaviću, odvj. u Splitu

- pun. oštećenika Srđanu Graniću, odvj. u Splitu