REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4959/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Davora Pustijanca, predsjednika vijeća, Radovana Raduke, suca izvjestitelja i Nevenke Baran, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SUDAR COMMERCE d.o.o., OIB: 07017709694, Bizovac, Valpovačka 64, kojeg zastupa punomoćnica Inge Ilin, odvjetnica u Osijeku, protiv 1. tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroslavonija Osijek, OIB: 46830600751, Osijek, Šetalište k. F. Šepera 1a i 2. tuženika Allianz Hrvatska d.d., OIB: 23759810849, Zagreb, Heinzelova 70, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Ergotić, odvjetnik u Vinkovcima, radi naknade štete u iznosu 9.145,43 eura, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-62/2025-75 od 14. studenoga 2025., u sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-62/2025-75 od 14. studenoga 2025. u točkama I., II. i IV. izreke.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 9.145,43 eura sa zakonskim zateznim kamatama te troškovima parničnog postupka (točka I. izreke). Odlukom iz točke II. izreke presude, tužitelju je naloženo naknaditi prvotuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 650,54 eura. Odlukom iz točke III. izreke presude, odbijen je kao neosnovan prvotuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 18,42 eura. Odlukom iz točke IV. izreke presude, tužitelju je naloženo naknaditi drugotuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 2.131,46 eura. Odlukom iz točke V. izreke presude, odbijen je kao neosnovan drugotuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 187,50 eura.

2. Predmet postupka je zahtjev za isplatu iznosa od 9.145,43 eura koji se odnosi na naknadu štete koja je tužitelju nastala zbog prekida dotoka električne energije u hladnjači u kojoj je skladištio voće. Posljedica prekida dotoka struje je bilo fermentiranje, odnosno propadanje uskladištenih plodova višnje. Tužitelj je tužio prvotuženika kao operatora sustava distribucije električne energije, dok je drugotuženika tužio kao prvotuženikovog osiguravatelja. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan zaključivši da je do prekida struje došlo zbog nepredviđenog događaja (kvar na rastavljaču kao posljedica nevremena) a ne zbog krivnje prvotuženika.

3. O troškovima postupka prvostupanjski sud je odlučio primjenom odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/2014, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15).

4. Protiv te presude tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom dopuštenih razloga - bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje prihvativši nalaz vještaka nekritički. Naime, vještak je u dopunskom vještačenju naveo da je razlog prekida isporuke električne energije povezan s vremenskim neprilikama. Navedeni nalaz vještak bazira na pretpostavkama bez ikakve tehničke analize uzroka neispravnosti rastavljača. Nadalje, iz dnevnika radova za 2018. godinu proizlazi da su tužiteljevi radnici višekratno održavali teren oko rastavljača (rezali raslinje) dok sam rastavljač nisu pregledavali. Smatra da je vještak dao nalaz isključivo na temelju pretpostavki te da je iz tog razloga presuda utemeljena na pogrešnim i netočnim činjenicama. Tužitelj je predložio da ovaj sud preinači prvostupanjsku presudu na način da ocijeni osnovanim tužbeni zahtjev, podredno da je ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Tužiteljeva žalba nije osnovana.

6. Nakon što je ispitao pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. ZPP -a, u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je ona pravilna i zakonita.

7. Prije svega valja ukazati da je prvostupanjski sud 28. veljače 2022. donio presudu poslovni broj P-187/20 kojom je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan, a koju je ovaj sud rješenjem poslovni broj Pž-1316/2022 od 17. prosinca 2024. ukinuo i predmet vratio na ponovno suđenje. Prvostupanjski sud je upućen da u ponovnom postupku utvrdi postoji li tuženikova odgovornost zbog nastanka kvara, odnosno je li do kvara došlo zbog neodržavanja rastavljača ili iznimnog nepredvidivog kvara. Ukoliko se utvrdi da je do kvara došlo zbog tuženikove odgovornosti, potrebno je dalje utvrditi kako je došlo do fermentiranja voća u hladnjači, odnosno na koliko stupnjeva višnje fermentiraju.

8. Predmet postupka je tužbeni zahtjev za naknadu štete nastale kvarenjem, odnosno fermentacijom višanja. Tužitelj tvrdi da je 8. lipnja 2018. oko 21.30 h spremio u hladnjaču 17500 kg svježih višanja. U prilog toj tvrdnji dostavio je račun - otpremnicu Voćarske zadruge Jabuka iz koje proizlazi da je na taj dan tužitelj preuzeo navedenu količinu višanja. Nadalje, tužitelj tvrdi da je 9. lipnja 2018. u jutarnjim satima, došavši do hladnjače primijetio da termostat ne pokazuje visinu temperature iz čega je zaključio da se radi o prestanku dotoka struje. Nakon što je otvorio hladnjaču utvrdio je da su višnje propale na način da su zbog visoke temperature fermentirale. Svoj zahtjev temelji na odgovornosti prvotuženika koji ga je propustio obavijestiti o prestanku struje i predviđenoj duljini trajanja radova na popravljanju kvara.

9. Tuženici su osporili osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Naime, osnovanost su osporili činjenicom da je do nestanka struje došlo zbog više sile - grmljavinskog nevremena i kiše. A visinu su osporili navodeći da tužitelj nije dokazao da je višnje skladištio u hladnjači. Međutim, tijekom postupka, saslušan je tužiteljev zastupnik po zakonu, koji je naveo da je višnje kupio u Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, za što je i priložio dokaz (račun-otpremnicu), da ih je isti dan uskladištio u hladnjaču, koje je, nakon nestanka struje i posljedično fermentiranja, morao baciti na deponij. Na taj iskaz tuženik nije imao primjedbi. Također je tužiteljev navod o količini uskladištenih višanja potvrdio i svjedok NV.

10. Tijekom postupka je izveden dokaz vještačenjem po vještaku za elektrotehniku koji je kao uzrok nestanka struje naveo neispravnost rastavljača na odvojku Bizovac Bušotina INA.

11. Prema odredbi čl. 16. Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“ broj 22/13; dalje: Opći uvjeti) pouzdanost napajanja odnosi se na stalnost isporuke električne energije korisniku mreže. Korisnik mreže dužan je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao zaštitu svojih postrojenja i instalacija od posljedica prekida napajanja. Operator sustava dužan je nakon saznanja o prekidu napajanja u najkraćem mogućem roku ponovno uspostaviti napajanje. Ukoliko operator sustava procijeni da će prekid napajanja trajati dulje od dva sata dužan je putem medija i svoje internetske stranice bez odgađanja obavijestiti korisnike mreže i korisnike mjernih podataka o procijenjenom trajanju prekida napajanja. Ukoliko prekid napajanja u mreži operatora prijenosnog sustava uzrokuje prekid napajanja u mreži operatora distribucijskog sustava, operator prijenosnog sustava dužan je bez odgađanja obavijestiti operatora distribucijskog sustava o procijenjenom trajanju prekida napajanja te mu u najkraćem roku dostaviti pisano izvješće s analizom uzroka prekida napajanja.

12. Prema odredbi čl. 29. Općih uvjeta korisnik mreže ima pravo na naknadu štete od operatora sustava zbog privremene obustave isporuke električne energije bez opravdanog razloga. U slučaju štete na postrojenjima i instalacijama korisnika mreže uzrokovanih namjerom ili krajnjom nepažnjom operatora sustava, operator sustava dužan je korisniku mreže naknaditi prouzročenu štetu. Korisnik mreže i korisnik mjernih podataka nemaju pravo na naknadu štete ukoliko je ona nastala zbog više sile, iznimnog događaja ili prekida napajanja.

13. S obzirom na to da je bilo potrebno utvrditi da li je neispravnost rastavljača posljedica neodržavanja postrojenja ili se radi o iznenadnom kvaru usred nevremena, u ponovljenom postupku izveden je dokaz dopunskim vještačenjem. Vještak je naveo da je sukladno dostupnoj dokumentaciji moguće utvrditi da su postrojenja i oprema ključna za isporuku električne energije održavana u skladu s propisima i rokovima održavanja. Razlog prekida isporuke električne energije je najvjerojatnije povezan s vremenskim neprilikama budući da su 8. lipnja 2018. i 9. lipnja 2018. zabilježeni kvarovi do kojih je došlo zbog udara groma. Do dana kada se šteta dogodila (8. lipnja 2018.) nije bilo prekida u isporuci električne energije što bi značilo da je rastavljač do dana nevremena bio ispravan.

14. Prema ocjeni ovog suda, jednako kao i prvostupanjskog, sudski vještak je otklonio tužiteljeve prigovore da prvotuženik nije dokazao da je rastavljač uredno održavan. Naime, tuženik je dostavio izvješća o održavanju navedenog rastavljača sastavljena par godina prije kvara do samog kvara (list 279.-526. spisa). Na navedenim izvješćima su navođeni uočeni nedostaci koji nisu obuhvaćali rastavljač, odnosno kako je to vještak saslušan na ročištu za glavnu raspravu objasnio, baš iz razloga što su se u izvješćima navodili samo nedostaci, činjenica da nedostatak na rastavljaču godinama nije naveden, upućuje na to da je održavan. Osim toga, iz izvješća proizlazi da je rastavljač periodično podmazivan i podešavan.

15. Shodno navedenom, prvotuženik je dokazao svoje tvrdnje da je rastavljač uredno održavan godinama, da je kvar na njemu bio iznenadan i kao posljedica nevremena koje se dogodilo na dan prekida napajanja struje kada je tužitelju nastala šteta. Uzevši u obzir sve navedeno, ovaj sud u cijelosti prihvaća činjenično stanje utvrđeno prvostupanjskom presudom, njezine razloge, a samim time i odluku prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva donesenu pravilnom primjenom materijalnog prava (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

Zagreb, 8. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Davor Pustijanac