REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-2889/2024-26

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužiteljice DK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnici Čedni Šantić, odvjetnici u Trogiru protiv tužene DKG (Popović) rođ. ZK pok. D, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada iz Velike Britanije, 502 Coptain House, Eastfields Avenue, SW 18 IJX London, zastupane po punomoćnici Sonji Hajek, odvjetnici u Trogiru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 09. ožujka 2026.g., u prisutnosti tužiteljice i punomoćnice tužiteljice, tužene i punomoćnice tužene, dana 08. travnja 2026., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ZK, OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnica fizički i geometrijski točno određenih i označenih realnih dijelova nekretnina i to:

- dijela čest. zem. zem. 824/34 ZU 2618 k. o. [katastarska općina] u površini od 119 m2 koji u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Rapića, mag.ing.geod.et geoinf.od lipnja 2025.g. čini tijelo omeđeno slovima A-B-C-D-J-K-N-M-L-A;

- dijela čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 2618 k. o. [katastarska općina] u površini od 33 m2 koji u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Rapića, mag.ing.geod.et.geoinf.od lipnja 2025.g. čini tijelo omeđeno slovima L-M-N-K-L;

- dijela čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2618 k. o. [katastarska općina] u površini od 61 m2 koji u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Rapića, mag.ing.geod.et.geoinf.od lipnja 2025.g. čini tijelo omeđeno slovima E-F-G-H-I-E pa je ovlaštena nakon parcelacije navedenih nekretnina kojom će opisani realni dijelovi predmetnih nekretnina dobiti nove katastarske i zemljišnoknjižne oznake, izvršiti upis prava vlasništva na novoformiranim česticama zemljišta na svoje ime uz izbris prava suvlasništva sa imena upisane suvlasnice OK rođ. ZK pok. D za 1/2 dijela.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica ZK, OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnica fizički i geometrijski točno označenog realnog dijela čest. zem čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2895 k. o. [katastarska općina] u površini od 49 m2 koji u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Rapića, mag.ing.geod.et.geoinf.od lipnja 2025.g. čini tijelo omeđeno slovima D-E-I-J-D pa je ovlaštena nakon parcelacije navedene nekretnine kojom će opisani realni dio te nekretnine dobiti novu katastarsku i zemljišnoknjižnu oznaku, izvršiti upis prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta na svoje ime uz izbris prava suvlasništva sa imena upisane suvlasnice DKG (POPOVIĆ) rođ. ZK pok. D za 3/4 dijela.

Sastavni dio ove presude je Geodetsko vještačenje – identifikacija stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Rapića, mag.ing.geod.et.geoinf.od lipnja 2025.g.

III. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.052,35 eur zajedno sa zateznom kamatom, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (8. travnja 2026.), pa do isplate, dok se za više traženo trošak odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj dana 24. srpnja 2024. godine tužiteljica navodi se da su na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], sve zu 2618 k. o. [katastarska općina] kao suvlasnice upisane su parnične stranke, svaka za po 1/2 dijela.

1.1. Nadalje navodi da su na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2895 k. o. [katastarska općina] kao suvlasnice upisane su parnične stranke i to tužiteljica za 1/4 dijela, a tužena za 3/4 dijela.

1.2. Tužiteljica da je vlasnica i posjednica fizički i geometrijski točno označenog realnih dijelova nekretnina:

- dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 119 m2 koji u Geodetskoj skici lica mjesta u mjerilu 1:250 izrađene od GK, dipl. ing. geod. čini lik označen slovima A-B-CD-I-J-M-L-K-A;

- dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 49 m2 koji u Geodetskoj skici lica mjesta u mjerilu 1:250 izrađene od GK, dipl. ing. geod. čini lik označen slovima I-D-EH-I;

- dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 61 m2 koji u Geodetskoj skici lica mjesta u mjerilu 1:250 izrađene od GK, dipl. ing. geod. čini lik označen slovima H-E-FG-H;

- dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 33 m2 koji u Geodetskoj skici lica mjesta u mjerilu 1:250 izrađene od GK, dipl. ing. geod. čini lik označen slovima K-L-M-J-K.

1.3. Tužiteljica da je realne dijelove navedenih nekretnina stekla nasljeđivanjem svog pok. supruga ĆK temeljem rješenja o nasljeđivanju jb Željene Biuk iz Trogira posl. br. O- 1674/21.

1.4. ĆK i ČK su od prvotnih vlasnika MK i dr. kupili svaki po ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem kupoprodajnog ugovora br.Ov. br- 2143/81 od 25.12.1981.g.,a od EK i dr. kupili svaki po 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] temeljem kupoprodajnog ugovora br.Ov. br- 2122/81 od 20.12.1981.g.

1.5. Između ĆK i ČK da je izvršena dioba temeljem diobenog ugovora br. OV-4260/82 od 21.12.1982.g. temeljem kojega su nakon izvršene parcelacije ĆK u vlasništvo pripale čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo te čest. zem. [katastarska čestica] za ½ dijela.

1.6. Ugovorom o darovanju br. OV-2313/85 od **.**.1985.g. PK, kao darovatelj je svojoj sestri OK, kao daroprimateljici darovao 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica] te 1/4 dijela čest. zem. [katastarska čestica] , sve k. o. [katastarska općina] te su izvršili diobu na način da je istočni dio tih nekretnina pripao u vlasništvo predniku tužiteljice, s zapadni dio tuženici kada su ogradili svoje posjede, te je na svom dijelu tuženica izgradila cisternu i bazen i od 1985. g. svako koristi svoje dijelove predmetnih nekretnina koji su ograđeni čvrstim betonskim zidovima.

1.7. Zapadni i istočni dio predmetnih nekretnina odijeljen je zidom ugrađenim odmah početkom gradnje objekta na predmetnim nekretninama.

1.8. Nadalje, temeljem Rješenja Općine Trogir, Komitet za urbanizam, građevinarstvo, komunalne i stambene poslove br. 04-UP/I-965/1-86 od 13.11.1986.g. odobrena je PK i OK izgradnja obiteljske kuće na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1.9. Nakon ishođenja navedenog rješenja prednik tužiteljice i tuženica da su izvršili fizičku diobu navedenih nekretnina na način da je istočni dio navedenih nekretnina pripao u vlasništvo predniku tužitelja, a zapadni dio tuženici tako da je svaki ogradio svoj posjed ogradnim betonskim zidom i to onako kako je isti prikazan u Geodetskoj skici lica mjesta u mjerilu 1:250 izrađene od GK, dipl. ing. geod od travnja 2024.g.

1.10. Nadalje, Rješenjem o izvedenom stanju Splitsko -dalmatinske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, Ispostava Trogir KLASA:UP/I-361-02/13-09/0436 od 29.09.2014.g. ozaknjena je završena manje zahtjevna zgrada na čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja prema geodetskom snimku priloženog u navedenom Rješenje predstavlja likove koji odgovaraju dijelovima parničnih nekretnina prikazanih u Geodetskoj skici lica mjesta u mjerilu 1:250 izrađene od GK, dipl. ing. geod.

1.11. Prednik tužiteljice i tužiteljica da su pozivali tuženicu na razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina u koju svrhu je GEO MENSURA d.o.o sačinila geodetski elaborat br. 123/2022 od 28.11.2023.g.kojim je predloženo razvrgnuće njihove suvlasničke zajednice, ali je tužena odbila isti potpisati.

2. Tužena se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu.

2.1. U odgovoru na tužbu tužena ističe da su točni navodi činjeničnog opisa tužbe prema kojima su stranke suvlasnice svaka za po ½ predmetnih nekretnina, te na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u omjeru ¼ naspram 3/4.

2.2. Tužena nadalje navodi da je tužiteljica na svoju inicijativu angažirala IK,dipl.ing.geod. koji je sačinio Geodetsku skicu lica mjesta u mjerilu 1:250, međutim tužena nije dala suglasnost za izradu navedene skice kao validnog dokumenta obzirom da ista ne odgovara površinama koje su prikazane kao posjed svakog od suvlasnika i zemljišnoknjižnom upisu prava suvlasništva.

2.3. Dakle, tužena ističe da površina dijelova nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su prikazane na Geodetskoj skici kao realni dio koji pripada tužiteljici veća je od ½ dijela, čime je tužena očito oštećena. Jednako tako, tužena je oštećena i u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Sud je u tijeku postupka izveo sljedeće dokaze: izvadak iz ZK knjige ZU 2895, ZU 2618 sve k. o. [katastarska općina], skica lica mjesta GK, rješenje o naknadno pronađenoj imovini za pok. ĆK O-1674/21, kupoprodajni ugovor od 28. listopada 1981. godine, kupoprodajni ugovor od 20. listopada 1981., diobeni ugovor od 03. prosinca 1982. godine, ugovor o darovanju od 26. rujna 1985. godine, rješenje od 13. studenog 1986., rješenje o izvedenom stanju od 29. rujna 2014., skica izmjere Geomensura doo, pregledava se nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivana Rapića, pročitan je usmeni iskaz vještaka Ivana Rapića, čitaju se iskazi svjedoka ŠK, TK, te je izveden dokaz saslušanjem parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška], zatim realnog dijela čest. zgr. [katastarska čestica], realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] i realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

6. Iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica tijekom ovog postupka istaknula nasljeđivanje i diobu odnosno dosjelost kao temelj stjecanja.

7. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora. Stoga je u predmetnom postupku izveden dokaz uviđajem na licu mjesta dana 13. lipnja 2025.godine, uz pomoć stručnog znanja vještaka Ivana Rapića mag. ing. geod. et geoinf., koji je potom dostavio pisani nalaz i mišljenje od dana 27. lipnja 2025. godine.

8. Sudski vještak u svom nalazu i mišljenju od dana 27. lipnja 2026. godine, utvrdio je da pokazani predmet očevida označen je slovima A-B-C-DE-F-G-H-I-J-K-L-A, ukupne površine 262 m2, a identificiran je kao:

- dio kat. čest. zem. [katastarska čestica], tijelo omeđeno slovima A-B-C-D-J-K-N-M-L-A, u površini od 119 m2

- dio kat. čest. zgr. *1260, tijelo omeđeno slovima L-M-N-K-L, u površini od 33 m2

- dio kat. čest. zem. [katastarska čestica], tijelo omeđeno slovima D-E-I-J-D, u površini od 49 m2

- dio kat. čest. zem. [katastarska čestica], tijelo omeđeno slovima E-F-G-H-I-E, u površini od 61 m2

8.1 Neposrednim opažanjem suda uz prisustvo vještaka utvrđeno je da predmetna nekretnina je sa istočne i južne strane omeđena betonskim zidom, sa zapadne strane, u južnom dijelu, posjed je omeđen podzidom (denivelacijom terena) i betonskim zidom a u sjevernom dijelu zapadne strane granica je definirana diletacijom između objekata. Sjeverna granica da je definirana rubom betonskih stepenica koje služe za ulaz na prvi kat predmetnog objekta. U naravi predmet očevida da predstavlja uređeno dvorište, vrt i stambenu zgradu anagrafske oznake [adresa], te da je jasno omeđen materijaliziranim granicama i predstavlja posjed tužitelja.

9. Tuženik je iskazao primjedbe na vještvo u odnosu na koje je izveden dokaz usmenim obrazlaganjem vještva na ročištu od dana 4. studenog 2025. godine, nakon čega stranke parničnog postupka nisu imale daljnjih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, te ga ovaj sud prihvaća kao stručan, objektivan, argumentiran, koji sadržava sve podatke potrebne za pravilnu identifikaciju predmeta spora.

10. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje je tužiteljica priložila tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka i parničnih stranaka.

11. Iz kupoprodajnog ugovora br. ovjere Ov- 2143/81, od 25.12.1981.g. sklopljenog između ŽK i Z kao prodavatelja i ĆK i ČK kao kupaca, proizlazi da su kupili svako za ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Iz kupoprodajnog ugovora br. ovjere Ov- 2122/81 od 20.12.1981.g. sklopljenog između EK i dr. kao prodavatelja i ĆK i ČK kao kupaca, proizlazi da su kupci kupili čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] svaki za ½ dijela.

13. Iz diobenog ugovora br. ovjere Ov-4260/82 od dana 21.12.1982.godine, sklopljenog između djelbenika PK i ČK proizlazi da su isti razvrgnuli suvlasničku zajednicu na način da su pravnom predniku tužiteljice PK pripale čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve za cijelo i ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

14. Iz ugovora o darovanju sklopljenog između darovatelja PK (pravni prednik tužiteljice) i daroprimatelja OK rođ. ĆK pok. D (tužena) sklopljenog dana 26. rujna 1985. godine br. Ov. 2313/85 proizlazi da je darovatelj darovao svojoj sestri OK ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] te ¼ dijela čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

15. Iz rješenja od 13. studenog 1986. godine, Komiteta za urbanizam, građevinarstvo, komunalne i stambene poslove, odobreno je NK i OK Fikreti izgradnja obiteljske stambene kuće na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

16. Iz rješenja o izvedenom stanju Splitsko -dalmatinske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, Ispostava Trogir KLASA:UP/I-361-02/13-09/0436 od 29.09.2014.g. proizlazi da je ozakonjena završena manje zahtjevna zgrada na čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je tužena upisana za ¾ dijela, a tužiteljica za ¼ dijela, dok je u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na označenim nekretninama tužiteljica i tuženica upisane svaka za ½ dijela.

18. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĆK pod brojem O- 1674/21 proizlazi da je njegova naslljednica ZK (tužiteljica).

19. U svom iskazu svjedok ŠK navodi da je prvi susjed dijagonalno od ove nekretnine koja je predmet postupka i da su mu poznate činjenice u vezi ove nekretnine, pojašnjava sudu gdje je točno njegov položaj na skici lica mjesta sudskog vještaka Ivana Rapića, da je tu od 1983.g, PK, kojeg zove O, a suprug tužiteljice, da je stigao 1982.g., a on da je upravo po njegovoj informaciji stigao 1983.g., kupio je plac od pok. MK. PK i tužena da su brat i sestra. Koliko da se sjeća, da je bila prvotno izgrađena jedna drvena kuća, da ju je izgradio PK, ali da je u toj gradnji sudjelovao i suprug od tužene. Taj drveni objekt da postoji i dan danas, započeli su sa gradnjom 1895.-1986., u to vrijeme da nije bilo ni struje ni vode, ni infrastrukture, prizemlje kuće da su započeli zajedno. Prvo da se napravilo prizemlje do rata, i dugo vremena da je bilo samo prizemlje, a negdje iza rata da se podigao kat, prvo da je uradila svoj dio Fika, a poslije toga PK, ti odnosi da su bili izuzetno dobri. Inače koliko da se sjeća ovaj plac da je kupljen od strane PK i još jednog njegovog prijatelja, koji da su kupili taj plac pola pola. Dio koji da mu sud predočava na skici lica mjesta, to da je dio koji je isključivo kupio PK i koliko da se sjeća odmah na samom početku da su se PK i ova osoba s kojom je kupio plac, se podijelili. Na upit suda kada su se PK, njegova sestra i njen suprug podijelili, svjedok navodi da se ne može točno sjetiti koja je to bila godina, da je već u startu ovo prizemlje bilo pola-pola, a kasnije da se podigao ovaj gornji dio, i izvršena je podjela ovog gornjeg dijela, a da je ova podjela izvršena u smislu darovanja, a pod tim misli da je PK darovao svojoj sestri. Nadalje, da je čudo da su počeli neki prijepori među njima nakon smrti Šefikovog zeta, Fikinog muža, da je on umro ima nekih 25 godina. Inače da nikada nisu bile prijeporne njihove međašne granice sa ostalim nekretninama niti sa jedne strane, i kao što da je već ranije kazao nije bila prijeporna ni ta podjela izvršena između njih. PK da je umro, a tužiteljica da je njegov dio naslijedila. ČK da je upravo ime čovjeka kojeg da se nije mogao sjetiti, on da je sa PK kupio plac. Nakon učinjenog darovanja zapadni dio da je pripao DKG, tuženici, a ovaj istočni dio da je pripao suprugu tužiteljice PK. Na zapadnom dijelu ima jedan bazen, prije da je bio jacuzzi, sada da je bazen, nadstrešnica od tužene da se proteže na možda nekih metar od ČK, a na tom dijelu da se nalazi još uvijek i drvena kuća o kojoj da je pričao na početku iskaza, a poznato mu je da je tuženica kupila plac od Piragićeve kćerke, nasljednice. Na upit pun. tužiteljice tko da je započeo prvi gradnju gornjeg dijela, svjedok navodi da je započela prvo Fika na ovom svom zapadnom dijelu, njihove dvije polovice unutar objekta dijeli zajednički zid, a na ovom gornjem dijelu da postoji jedan zajednički prolaz koji da se proteže od ove ceste pa sve do zapada do susjedne nekretnine, i taj dio da su oni zajednički koristili za parking, ali sada da više ne, s tim da su nekad prije koristili donji dio kao do mora, pa da su ga premjestili. Zajednički put da su koristili osim PK, njegove sestre i Piragići, ali kako da je sad tužena kupila od Piragića nekretninu, ona da je tu stavila lanac i tu da se više ne može parkirati. Zapravo tužena da smatra da je ona time kupila i ovaj zajednički put, tužiteljica da sada nema gdje parkirati. Nacisa da je nasljednica od ČK i RK. Na poseban upit suda da se isti izjasni u odnosu na ovo što je predmet tužbenog zahtjeva, a označeno točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A, da li tužena OK ima išta sa ovim dijelom, svjedok je naveo da ona nije nikada imala ništa sa ovim dijelom, niti sada. Darovanje izvršeno G da je najvjerojatnije uz neku naknadu učinjeno. Na upit pun. tuženice ima li neka fizička granica između ČK i DKG i ZK, svjedok navodi da, u to vrijeme da je bio suhozid kada su se oni međusobno podijelili, i to upravo granica između ove dvije nekretnine bila bi ova linija koja ide ravno, a koja da je u vještačkom nalazu prikazana kao betonski zid. Nadalje, nekretnine tužiteljice i tuženice po površini da su iste, da je u dobrim odnosima sa tuženom.

20. U svom iskazu svjedok TK (tužiteljica majka, tužena teta) navodi da su njegov otac i gdin ČK negdje 1982. kupili zajednički nekretninu, i oni su se odmah u startu podijelili između sebe, tako da je ČK pripao zapadni dio nekretnine, a njegovom ocu istočni dio nekretnine, i ta međa da se znala odmah od početka. Inače drvena kuća na ovom dijelu koji da je kupio njegov otac da se izgradila prije 1985.g., prije nego je teta tu došla, nju da je izgradio njegov otac. Kasnije njegov otac 1985.g. da je izvršio darovanje prema svojoj sestri na način da joj je dao polovicu zemljišta i nakon toga da se krenulo u izgradnju shodno projektu prema izdanoj građevinskoj dozvoli za kuću i u tom projektu da je već bilo sve ucrtano, gdje da će biti pregradni zid između, kako u prizemlju tako i u gornjem dijelu, oni da su to sve zajednički definirali. Već prije rata da je bilo podignuto prizemlje, i već tada da se napravila podjela u tom prizemlju između njegovog oca i sestre, a napravila se podjela odmah i dvora, i to u istom pravcu, istoj dijagonali kako da je bila napravljena podjela u prizemlju, tako se nastavila i podjela dvora koja je napravljena prema moru. Tužena da je prva počela sa podizanjem svog gornjeg dijela, a nakon toga oni, da se završilo krovište. Podjela ovog gornjeg dijela da je već bila stavljena u projekt i tako da je napravljeno na terenu. Nadalje, da tu 40 godina nije bilo nikad nikakvih problema, granicu koju da su uspostavili između sebe tada, postoji i dan danas i ona da nije nikad bila među njima prijeporna i da tužena u potpunosti poštuje taj njihov dogovor kojim da je izvršena podjela ove nekretnina, ona da je na dijelu koji ide prema moru u svom dvorištu izgradila bazen, jacuzzi i to među njima nije bilo prijeporno niti da je to itko osporavao. Nadalje, problemi da su započeli prije 10-tak godina kada da je trebalo rješavati vlasnička pitanja, u smislu da naprave podjelu koja da je već izvršena na terenu, odnosno da se papirnato zna što kome pripada. Međutim, u tom dijelu da je zapelo. Sa njihove strane da su sačinili elaborat, odnosno podjela koja da je već izvršena na terenu, ali da jednostavno tužena strana nije to htjela potpisati i oni da su prisiljeni obratiti se sudu i na taj način ovo riješiti. Inače ovaj put sa sjeverne strane da je zajednički put kojim da pristupaju do svoje nekretnine, prije da su na tom dijelu ostavljali auto. Kada mu sud pokazuje skicu lica mjesta vještaka Ivana Rapića ovo sve što je označeno ovim točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A je dio koji je pripao njegovoj majci nakon smrti oca i tužena sa niti jednim od ovog dijela nema ništa, a da upravo ovaj dio između točaka I-H je zid napravljen ima 40 godina, a tužena da je sama napravila terasu na ovom svom dijelu gdje su sada položeni bazen i jacuzzi. Vlasnik parcele koja da graniči sa parcelom gđe DKG, da je bio vlasnik ČK, ali tužena da je to sad od njega kupila, ustvari od nasljednice ČK, Ć, a da se radi o dijelu koji da je ČK kupio zajednički sa njegovim ocem i koji dio da je dobio u diobi sa njim. Granica između parcele ČK, odnosno sada tuženice da postoji, ta granica da je utvrđena već u diobi između ČK i njegovog oca kada su se oni sami zajednički podijelili, ali prije par godina kada je teta to sve kupila od ČK, da se ta granica više i ne vidi. U odnosu na izvršeno darovanja da je možda i bila neka naknada da to ne zna, ali da zna da je bilo rečeno da je ugovorom o darovanju to pravno bilo lakše provesti Na upit pun. tuženice je veći dio od tužiteljice ili dio tuženice, svjedok navodi nije mjerio, i ne zna točno, da možda 1 ili 2 kvadrata ima više na njihovoj strani, jer da ta nekretnina nije pravokutna i da nisu prave linije i da potvrđuju da su od trenutka njihove podjele te linije odmah utvrđene i to se i danas poštuju.

21. U svom iskazu tužiteljica navodi da je 1982. godine kupljena nekretnina, a kupoprodaja da se dogodila između MK, prodavatelja, EK, a s druge strane da je bilo ĆK i ČK. Odmah nakon ove kupoprodaje da je pokrenut diobeni ugovor između ĆK i HK, to da je bilo odmah 10-tak mjeseci nakon ove kupoprodaje, PK da je pripao istočni dio nekretnine, a ČK da je pripao zapadni dio. Nakon toga PK je izgradio privremeno jednu baraku, drvenu kućicu i tu da su svi ljetovali do početka gradnje kuće. Izgradnja kuće da je počela negdje 1985. godine, a to odmah nakon što da je PK darovao svojoj sestri, prisutnoj tuženici dio ove nekretnine koji je kupio i dogovor je bio da se krene u izgradnju dvojnog (duplex) objekta. Dogovor na koji način će se izvršiti ova podjela da je bio kad su se radili temelji, odnosno prizemlje kuće i dogovoreno je da će se izgraditi zajednički zid koji dijeli ova dva objekta, a linija te podjele da se potezala dalje južno, prema moru, na kojem dijelu da je tužena, na svom dijelu, izgradila bazen, odnosno terasu na kojoj je položen bazen. Sve da se radilo u skladu sa arhitentonskim projektom, koji da je već u tom svom projektu odredio te pregradne zidove. To da je inače bio zajednički dogovor između njih, a također da je bio i zajednički dogovor da se izmjesti put koji je bio položen s južne strane, na sjevernu stranu u cijeloj dužini u kojoj je bio na južnoj strani. Takvo stanje da je bilo do unazad godine ipo dana, dok OK nije kupila parcelu od Ć tako da ovaj put koji je praktički imao tri suvlasnika, njenog supruga, OK i Ć, nakon kupnje ove parcele njega sad samo koristi OK, ali na tom dijelu oni da su svi prije se parkirali odnosno koristili smo taj dio puta za parking. Oni da su završili sa gradnjom kuće odmah nakon rata, OK da je prva završila svoj kat, a oni nakon rata da su isto dovršili svoj dio kuće, oni da su među prvima legalizirali kuću. Na poseban upit suda što se tiče korištenja dvorišnog prostora, sve kako je prikazano u nalazu i mišljenju sudskog vještaka, da li su ona i suprug koristili upravo taj dio dvora, tužiteljica navodi da jesu. Njen suprug da je 2017. godine uputio mail OK za sačinjavanje diobenog ugovora u kojem bi se konačno regulirali njihovi međusobni odnosi, međutim da se to do danas nije završilo, a od tada da su započeli nekakvi problemi. Ona da je angažirala privatno geodeta kako bi napravio geodetski elaborat parcelacije, i to da je zaista sačinjeno točno onako kako su se oni na terenu podijelili, tužena da je rekla da će potpisati taj elaborat kad se vrati s puta, da je bilo riječ o nekim besmislicama u smislu 10 cm lijevo ili desno, međutim kad da se vratila s puta nije prihvatila i nije potpisala taj geodetski elaborate, i zato da je ovaj postupak pokrenut na sudu. Na poseban upit tužiteljici da ista iskaže u odnosu na skicu vještaka Ivana Rapića dio koji je šafriran i označen oznakama A B C D E F G I J K L A, da li tužena koristi ovaj dio i je li ikad koristila, ista navodi da nije nikad i da je to oduvijek u njihovom posjedu i da su oni u posjedu ovog dijela ima već 40 godina. Nadalje, da je bila uspostavljena zapadna međa, kao suhozid, međutim ona da je kasnije nakon kupoprodaje nestala. Dio koji je tužena kupila od Ć, kći od RK, da je pripojen ovom dijelu koji da je pripadao njihovoj zajedničkoj parceli sa ovim dijelom koji da je kupila. Zid položen u točkama B-C- D E F G, da je izgrađen nedugo nakon podizanja kata kuće, ali da ne može točno precizirati koja da bi to bila godina, a radio ga je njen suprug. To da je zid koji dijeli ovu parcelu od javnog puta. Na upit pun. tužene je li prilikom podjele sa tuženom ta granica bila više unutar parcele odnosno je li se njen suprug proširivao na put, tužiteljica navodi, "ni govora, on se nije proširivao na put", a da zna jako dobro da je on uvijek govorio da bi radije prepustio za put od svog dijela parcele nego što da bi uzeo od državnog.

22. U svom iskazu tužena navodi da dok je bio njen suprug bio živ da su svi bili u jako dobrim odnosima, posjećivali su se, njen suprug da je umro 2000. godine i tada da se njen svijet srušio i onda da je odlučila da napokon dođe na Čiovo, da je osjetila u zraku da nije tu dobro došla, njen brat da nije mogao prihvatiti činjenicu da ona tu dolazi. Oni da su odlučili da svak radi svoj dio. Na poseban upit suda kad se dogodilo ovo razgraničenje kuće i dvorišta, to da se dogodilo puno prije nego li je njen suprug umro, a on da je umro 2000. godine, ona da je shvatila da se njen brat brat proširio na državni put, tako da ovaj dogovor između njih da se parcela dijela pola pola da je propao.Na poseban upit suda tuženoj da li je ista koristila i bila u posjedu ovog dijela nekretnine koji je predmet tužbenog zahtjeva, a u skici vještaka Rapića označen točkama A B C D E F G H I J K L A, ista navodi da ne, da nikad nije koristila taj dio i nije bila u posjedu, a da ne bi ni znala da taj čovjek nije došao da se tu nešto poremetilo odnosno da se njen brat proširio.Na poseban upit suda je li ima nekakvih osobnih saznanja da međa ne bi bila položena na način na koji je sada položena, a koja dijeli ovu nekretninu sa javnim putom, da ne, jer da je to sve saznala kada joj se taj susjed obratio i kada da je vidjela skice. Ovaj zid odnosno polovina odnosno linija A L K J I H koja razgraničava njezin posjed i posjed tužiteljice da je oduvijek ovakva. Na upit pun. tužiteljice jeste li ikada imala spor sa susjedom Ć u vezi puta, navodi da je bio spor, ali da se ne može točno sjetiti detalja tog spora ni kako je završio. Put položen na sjevernom dijelu, da ga koriste zajednički tužiteljica i ona, da nitko nikome ne brani, da je ponudila tužiteljici da joj to proda. Nadalje, da joj je brat u to vrijeme kazao da će biti određene razlike kod plaćanja poreza pa da su prihvatili varijantu da se napravi ugovor kojim bi se manje platio porez, da je platila novčani iznos, ali da ne zna koliki bi to bio iznos i da se ne sjeća koja bi bila valuta u tom vremenu.

23. Među parničnim strankama nije bilo prijeporno sljedeće:

- da je izvršena kupoprodaja predmetnih nekretnina koju su kupili svako po polovicu kupci ĆK i ČK (kupoprodajni ugovori, list 12-16 spisa);

- da su oni međusobno izvršili diobu između sebe, a što potvrđuje diobeni ugovor u pisanom obliku (list 17 spisa);

- da je učinjeno darovanje ½ dijela označenih nekretnina između prednika tužiteljice ĆK i njegove sestre tuženice još 1985. godine (darovni ugovor list 19-20 spisa);

-da su na označenim nekretninama tužiteljica i tuženica upisane kao suvlasnice.

23.1.Valja kazati da nije od relevantnog značenja činjenica je li između prednika tužiteljice i tuženice učinjeno darovanje uz naplatu (sud u tom dijelu poklanja povjerenje tuženici kada iskazuje da je darovanje učinjeno rad lakše provedbe ugovora, a da je njen brat isplaćen), sve uzimajući u obzir da su tužiteljica i tuženica upisane kao suvlasnice navedenih nekretnine u odgovarajućim suvlasničkim dijelovima, pa sami temelj za upisa prava (su)vlasništva koji je proveden u zemljišne knjige nije prijeporan, niti su prijeporni suvlasnički udjeli za koje su upisane tužiteljica i tužena.

24. U postupku je bilo sporno je li izvršena dioba između prednika tužiteljice ĆK i njegove sestre tužene, kada je izvršena, jesu li tužiteljica i njen prednik stupili u posjed realnog dijela nekretnina prema priloženoj skici sudskog vještaka iz ovog postupka, kao i jesu li ispunjene zakonske prepostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenom dijelu nekretnina.

25. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

26. U odnosu na pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću te ispunjenje zakonom propisanih prepostavki za takav način stjecanja vlasništva, u ovom postupku su mjerodavne niže citirane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV), te Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj 6/80, 36/90, ''Narodne novine'' br. 53/91, 9/92, 77/92, dalje ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. godine, a koji je bio na snazi u vrijeme kada je sklopljena kupoprodaja, dioba (između kupaca Č i ČK) i darovanje, kao i dioba između prednika tužiteljice i tužene na koju se poziva tužiteljica.

27. Naime, u članku 388. st.1. ZV-a propisano je da stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava, i njihovih pravnih učinaka, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drugačije određeno.

28. Stjecanje vlasništva dosjelošću dakle bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

29. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev-1628/15).

30. Iz iskaza saslušanih svjedoka i tužiteljice kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužiteljice i njezina prednika KK. Povezujući iskaze svjedoka sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali, a što se tiče kontinuiteta posjeda.

31. Sud dakle poklanja povjerenje iskazu saslušanih svjedoka smatrajući njihove iskaze neposredno uvjerljivima, logičnima i sukladnim ostalim izvedenim dokazima. U postupku su dokazani činjenični navodi iz tužbe po kojima je još prednik tužiteljice njen suprug ĆK izvršio podjelu predmetnih nekretnina sa svojom sestrom tuženom ZKG i to još 1985. godine, odmah nakon učinjenog darovanja spram svoje sestre, na način da je predniku tužiteljice pripao istočni dio nekretnine, a tuženici zapadni, i da upravo taj dio koji je pripao predniku tužiteljice, odgovara skici vještaka Ivana Rapića koja je sačinjena za potrebe ovog postupka. Naime, tuženica ničim nije opovrgnula činjenicu da je dioba između njih provedena na način koji je prikazan prema skici vještaka, a u svom iskazu je jasno potvrdila da nikad nije bila u posjedu predmetnih dijelova nekretnina sve kako je označeno u skici vještaka. Dakle sud je nedvojbeno utvrdio da su prednik tužiteljice i tužena izvršili diobu predmetnih nekretnina, da su zajedničkim zidom odijelili svoje stambene objekte, da su razgraničili dvorište položeno prema moru, da su stupili u posjed svojih podijeljenih dijelova i da ih neometano i kontinuirano koriste već preko 40 godina, štoviše da nitko nikome nije ni osporavo način na koji je podijela izvršena. Ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka i tužiteljice, sud je izveo zaključak da su prednik tužiteljice i tužiteljica stupili u posjed označenih nekretnina po provedenoj diobi sa tuženom, pa je tužiteljica u konkretnom slučaju dokazala da su se u odnosu na istu ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenim realnim dijelovima nekretnina.

32. Što se tiče iskaza tužene u dijelu kada navodi da se njezin pok. brat ĆK proširio na državni put, pa da bi propao dogovor da se njihova parcela dijeli pola- pola, valja kazati da tužena ničim u postupku nije dokazala da se njezin brat sa istočne strane proširio na javni put, jer takvo što ne proizlazi iz skice vještaka geodeta, a i sudski vještak u svom usmenom obrazlaganju je jasno naveo da betonski zid predstavlja granicu katastarske čestice. Osim toga ovo nije postupak diobe nekretnine u kojem parnične stranke traže razvrgnuće sukladno postojećem suvlasničkom upisu, već utvrđenje prava vlasništva prema već faktično izvršenoj diobi na terenu koja je uspostavljena preko 40 godina i koju su upravo uspostavili prednik tužiteljice i sama tužena, tako da tužena nema što naknadno “pristati li ne pristati na diobu”, kad je faktički ona već izvršena. Tužiteljica dakle traži deklaratorno utvrđenje stanja koje je faktično uspostavljeno.

33. U konkretnom slučaju ispunjenja je dakle pretpostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da prednik tužiteljice kao samostalni posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora, pa je tako posjed prenesen i na tužiteljicu.

34. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da su tužiteljica i njezin prednik u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih realnih dijelova nekretnina svakako dulje od 40 godina, te da je prednik tužiteljice posjedovao navedenu nekretninu i u vrijeme nakon stupanja na snagu (1. rujna 1980.) Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17

- službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te da je prednik tužiteljice cijelo to vrijeme neprekidno posjedovao predmetne nekretnine, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

35. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.

36. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st.2., i čl. 155. ZPP-a, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23, 107/25 dalje OT), Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018 i 51/2023), Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" 53/19, 92/21, 51/23) i priloženom popisu parničnog troška, imajući u vidu vrijednost predmeta spora.

37. Tužiteljici koja je bila zastupana po kvalificiranom punomoćniku koji je odvjetnik, a koja je u cijelosti uspjela u postupku priznaje se sljedeći trošak: za sastav tužbe po 100 bodova (Tbr.7.t.1. OT), zastupanje na ročištima od dana 10.04.2025., 13.06.2025., 04.11. 2025., 27.01.2025., 9.03.2026. (5x) sve po 100 bodova (Tbr.9. t.1), i ročište od 12.09. 2025. po 25 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 22.07. 2025. po 100 bodova, daje ukupno 725 bodova, prema vrijednosti boda od 2,00 eur, daje ukupno iznos 1.450,00 eur. Navedenom iznosu treba pridodati troškove vještačenja i uviđaja u iznosu od 549,25 eur, što daje ukupni iznos od 1.999,25 eur, te trošak pristojbe za tužbu i presudu u visini od 53,1 eur, što daje ukupan iznos od 2.052,35 eur. Tužiteljici nije priznat trošak za zabilježbu spora od 25 bodova, kao i sudska pristojba za zabilježbu spora od 16,59 eur, jer se radi o troškovima iz drugog postupka, koji nisu bili potrebni za vođenje ovog parničnog postupka, pa je za više traženo trošak tužiteljici odbijen.

U Trogiru, 8. travnja 2026.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužiteljice Čedni Šantić, odvjetnici u Trogiru

- pun. tuženice Sonji Hajek, odvjetnici u Trogiru

- u spis