REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] N 5

Poslovni broj: Us I-2269/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice NM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćenicima iz Odvjetničkog društva Terešak & partneri u Zagrebu, Kaptol 15, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 8. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja odnosno oglašavanja ništetnim rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/1066, URBROJ: 443-02-02-14-25-7 od 7. listopada 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužiteljice za izdavanje privremene mjere kojom se određuje zabrana izvršenja rješenja, KLASA: UP/I-362-02/24-02/1066, URBROJ: 443-02-02- 14-25-7 od 7. listopada 2025., do pravomoćne odluke u upravnom sporu.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/1066, URBROJ: 443-02-02-14-25-7 od 7. listopada 2025., točkom 1. se naređuje tužiteljici, kao vlasnici / investitorici, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni: izgrađenu novu građevinu, prizemnicu (P), razvijenog tlocrta više pravokutnih volumena unutar tlocrtnih dimenzija 13,50 x 16,00 m, visine 4,00 m, dvostrešnih krovišta pokrova kupom kanalicom, spojena na sve instalacije, završene fasade, privedena namjeni, temeljena na AB temeljima, u centralnom dijelu zemljišta na približnoj lokaciji postojeće građevine, nadalje osnovna građevina, građevina izgrađena bez izvršne građevinske dozvole; izgrađenu pomoćnu građevinu, betonski otvoreni bazen sa strojarnicom, vodne površine 4,00 x 8,00 m, kote vodne površine u nivou poda prizemlja osnovne građevine, zapadno od osnove građevine, građevina izgrađena bez glavnog projekta; izgrađenu pomoćnu građevinu, prizemnicu (P), zatvorenog pravokutnog volumena unutar tlocrtnih dimenzija 8,00 x 6,00 m, visine 4,00 m, dvostrešnog krovišta pokrova kupom kanalicom s dimnjakom, spojena na sve instalacije, završene fasade, temeljna na AB temeljima, južno od osnovne građevine, građevina izgrađena bez glavnog projekta; ogradni zid visine veće od 1,6 m i potporni zid visine veće od 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnatog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida kojim je omeđeno navedeno zemljište, građevina izgrađena bez glavnog projekta, sve izgrađeno na zemljištu oznake k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]- [adresa], te da nakon uklanjanja završno poravna teren. Točkom 2. se upozorava vlasnica / investitorica da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke rješenja. Točkom 3. se upozorava vlasnica / investitorica da ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je predmetna građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 4. se upozorava vlasnica / investitorica da je obvezna ukloniti stvari iz predmetne građevine u roku iz točke 1. izreke, jer da se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

2. Tužiteljica je ovom Sudu pravodobno podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da je vlasnica nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] za koju građevinska inspektorica navodi da se nalazi unutar obuhvata granice negradivog dijela građevinskog područja naselja, namjene javne zelene površine, označene kao tematski park (Z3), unutar područja prirodnih vrijednosti koje se štite odredbama plana – osobito vrijednog krajobraza, oznake D2- prirodni krajobraz, unutar područja posebnih uvjeta korištenja – prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora. Tužiteljica isto utvrđenje smatra u potpunosti promašenim, jer da se u naravi ne može raditi o zaštićenom obalnom području mora, tematskom parku te vrijednom krajobrazu, kad se radi o nekretnini oko koje se nalazi cesta i obiteljske kuće u neposrednoj blizini, slijedom čega smatra da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, te ističe da nije došlo do uklanjanja građevine i izgradnjom nakon 2022., kad su nekretnine koje su predmet spora već ranije bile izgrađene, stoga isti navodi nisu točni, te da tuženik ne uzima u obzir odredbe članka 128. Zakona o gradnji, koji poznaje i prepoznaje jednostavne i druge građevine određene pravilnikom o jednostavnoj gradnji, a koji se izvode bez građevinske dozvole. Budući da sam tuženik navodi da je na digitalnoj ortofoto karti bila postojeća građevina na kojoj je došlo do promjena, tužiteljica je stava da je tuženik bio dužan, po službenoj dužnosti, izvršiti svu dužnu provjeru da li je došlo do završavanje nezavršenog dijela zgrade stambene namjene ili završavaju nezavršene zgrade, a uzevši u obzir okolnost da ne navodi decidirano koji je to dio građevine i u kojem opsegu postojao, stoga se opet ima smatrati da činjenično stanje nije točno i u potpunosti utvrđeno, slijedom čega je isto nezakonito. Također, da tuženik nije uzeo u obzir posebni propis na koji se osvrnula tužiteljica, a to je Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a isti pravilnik da navodi izričito koje se građevine mogu graditi bez glavnog projekta i građevinske dozvole, a u takve građevine upravo spadaju one navedene u pobijanom rješenju. Tužiteljica smatra da je pobijanim rješenjem povrijeđeno njezino ustavno jamstvo pravo vlasništva te članak 19. Ustava RH, jer je predmetno rješenje koje je doneseno nezakonito, a sva pojedinačna rješenja državne uprave moraju biti utemeljena na zakonu. Naime, na predmetnoj katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa] da se nalazi zgrada koja je pravomoćno legalizirana temeljem rješenja o izvedenom stanju, koja se koristi za stanovanje i da je ta građevina djelomično dograđena, i to u manjem opsegu (proširenjem za jednu sobu), radi funkcionalnog povezivanja prostora, čime se ne odstupa bitno od ozakonjenog stanja. Tužiteljica je uvjerena da takvo dovršenje odnosno rekonstrukcija spada u radove iz članka 128. Zakona o gradnji, koji dopušta dovršavanje nezavršene zgrade ili manjeg dijela zgrade stambene namjene koja je ozakonjena. Na predmetnoj čestici da se nalazi i manja prizemna građevina tlocrtnih dimenzija približno 8 x 6 m, koja je izvedena kao pomoćna zgrada uz legalnu stambenu kuću i služi isključivo za potrebe te kuće (spremište, ljetna kuhinja i sl.). Ističe da se prema članku 4. stavku 1. točki 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17 i dr.) takva pomoćna zgrada može graditi bez građevinske dozvole, uz glavni projekt, ako služi postojećoj zgradi na istoj čestici. Prema navedenom pravilniku, pomoćne građevine (garaža, spremište, vrtna kućica, natkrivena terasa i slične) da se ne smatraju zasebnim građevinama, već pratećim sadržajima postojećih objekata. Što se tiče bazena, tužiteljica iskreno navodi kako nije bila upoznata s time da je za njegovu izgradnju potrebna posebna dozvola i glavni projekt, te izražava žaljenje zbog propusta i da je spremna poduzeti sve potrebne korake radi naknadnog usklađenja s propisima i ishođenja potrebne dokumentacije, odnosno ukloniti eventualne nedostatke koje nadležna tijela utvrde. Tužiteljica posebno naglašava kako nije dopušteno uklanjanje legalizirane građevine, budući da je ona već obuhvaćena rješenjem o izvedenom stanju koje je pravomoćno i time postalo dio legalnog građevinskog fonda. Eventualni građevinski zahvati koji su izvedeni izvan okvira tog rješenja mogu se pojedinačno sagledati i, po potrebi, djelomično ukloniti, ali ne i cijela zgrada u svom ozakonjenom opsegu. Ujedno, tuženik da se prema građevinama u pobijanom rješenju odnosi kao prema nezakonito izgrađenim zgradama, iako isto ne navodi, no za isto nisu ispunjeni uvjeti ti iz odredbe članka 2. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama da bi se gradnja mogla smatrati nezakonito izgrađenom zgradom ako su na digitalnoj ortofoto karti vidljivi samo temelji zgrade i predlaže da se poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava sve navode tužiteljice koji su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u pobijanom rješenju i ostaje kod navoda iz obrazloženja rješenje i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. U ovom upravnom sporu održana je rasprava 30. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24, u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Zamjenik opunomoćenik tužiteljice je ustrajao kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, te je predložio da se izvrši vještačenje i očevid na licu mjesta, da se sasluša tužiteljica kao i službena osoba tuženika.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud je odbio prekinuti ovaj upravni spor do okončanja postupka legalizacije predmetne nekretnine jer isto ne predstavlja prethodno pitanje u ovom upravnom sporu. Sud je odbio u sporu provesti predložene dokaze, ocijenivši te dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

9. Odredbom članka 106. stavak 1. -4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21, 67/23, 155/23, dalje: ZDI), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

10. Odredbom članka 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

11. Odredbom članka 113. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja, 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.) (stavak 1.). Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem (stavak 2.). Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude (stavak 3.). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski inspektor neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti opasnom (stavak 4.). Građevinski inspektor na usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja iz stavka 4. ovoga članka stranku prisiljava novčanim kaznama (stavak 5.). Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje način označivanja građevine opasnom (stavak 6.).

12. Odredbom članka 114. ZDI-a, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe. Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

13. Odredbom članka 116. ZDI-a, propisano da na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji: 1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, 2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. je izgrađen nakon obustave građenja.

14. Odredbom članka 119. članka ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i izvođaču obustavu građenja, ako nije prijavljen početak građenja odnosno nastavak radova (stavak 2.). Obustava građenja utvrđuje se rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona (stavak 2.). Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu (stavak 3.). Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora (stavak 4.). Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni (stavak 5.). Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta od strane građevinskog inspektora uređuje se naputkom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona (stavak 6.). Ako građevinski inspektor zaprimi od nadležnog tijela izvršno rješenje o obnovi postupka izdavanja građevinske dozvole, a koje rješenje odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je obustava dopuštena, zatvara gradilište te u slučaju nastavka građenja provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni (stavak 7.).

15. Odredbom članka 120. stavak 1. ZDI-a, propisano je da ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.

16. Odredbom članka 121. ZDI-a, propisano je da rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik). Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete. Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

17. Odredbom članka 122. stavak 1. ZDI-a, propisano je da troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

18. Naputkom o dopunama Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine" broj 109/23, dalje: Naputak), propisani su iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na obustavu daljnjeg građenja, na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine, te načinu rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni.

19. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je 9. prosinca 2025. izvršen očevid na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], u predmetu bespravne gradnje, o čemu je sačinjen zapisnik, KLASA: 362-02/24-02/1066, URBROJ: 443-02-02-17-24-1 od istog dana, te je izvršen vizualni pregled i fotografiranje na licu mjesta.

20. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, broj ZK uloška: [broj ZK uloška] Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Rovinj-Rovigno, utvrđeno je kako je kao vlasnik navedenog zemljišta označenog kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], upisana tužiteljica. Na predmetnoj katastarskoj čestici je zaveden pašnjak površine 1.291 m[2] i kuća [adresa], površine 73 m[2] , sveukupne površine 1.364 četvornih metara.

21. Iz Generalnog urbanističkog plana uređenja Grada [adresa], GUP [adresa] III. izmjene i dopune ("Službeni glasnik Grada Rovinja – Rovigno" broj: 7A/06, 03/08, 02/13, 07/19 i 8A/19 - pročišćen tekst), proizlazi kako se predmetna čestica nalazi unutar obuhvata navedenog Plana, unutar granica negradivog dijela građevinskog područja naselja, namjene javne zelene površine označeno kao tematski park (Z3); unutar područja prirodnih vrijednosti koje se štite odredbama Plana - osobito vrijednog krajobraza, oznake D2 - prirodni krajobraz („rubovi grada"); unutar područja posebnih uvjeta korištenja - unutar granica prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora (ZOP).

22. Tužiteljica je na primljeni Zapisnik o očevidu dala pisano izjašnjenje u kojem navodi da je vlasnica i investitorica predmetnog građenja, da su s radovima započeli tijekom veljače 2023. i da je spriječena potraživati izdavanje građevinske, lokacijske i uporabne dozvole jer da namjena čestice u prostornom planu nije u cijelosti građevinsko zemljište.

23. Za predmetnu nekretninu je izdano i rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-05/18-03/247, URBROJ: 2171-01-05-02/3-18-10 od 15. studenog 2018., kojim je ozakonjena nezakonito završena slobodnostojeća jednostavna zgrada stambene namjene kosog jednostrešnog krova, katnosti prizemlje (P), s jednom funkcionalnom jedinicom, visine cca 2,25 m do cca 3,47 m, površine zemljišta pod građevinom od cca 72,74 m[2] . Uvidom u Informacijski sustav prostornog uređenja, digitalne ortofoto katte 2021./2022., te webGIS portal [adresa], digitalni ortofoto 2023., utvrđeno je kako je razvidno da je na navedenom zemljištu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa] došlo do promjena u smislu izgrađenosti uklanjanjem postojeće građevine te predmetnom izgradnjom u periodu nakon 2022., što proizlazi i iz promijenjenih površina izgrađene građevine.

24. Uvidom u dokumentaciju Istarske županije, Upravnog odjela za turizam, Izdvojenog mjesta rada u Rovinju-Rovigno, KLASA: UP/I-335-03/24-01/2581, također je utvrđeno je kako su u prilozima Zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na predmetnom zemljištu od 6. lipnja 2024., priložena dva različita tlocrta smještajnog objekta s naznačenim površinama i prostorijama uz dokaz o uporabljivosti građevine u kojoj se nalazi smještajni objekt sukladno odredbama Zakona o gradnji, a koji tlocrti ne odgovaraju, odnosno nisu sastavni dio navedenog Rješenja o izvedenom stanju i predstavljaju utvrđenu nezakonitu rekonstrukciju građevine, a koji su isti dijelom i zavedeni u Zapisniku o očevidu navedenog tijela, KLASA: UP/I-33503/24-01/2581, URBROJ: 2163-10/15-24-4, od 23. srpnja 2024., i to navedeno uz ostalo: terase ili lođe, kotlovnica, praonica, ognjište, te pomoćni objekt uz kuću za koji se navodi kako nije predmet kategorizacije.

25. Odredbom članka 34. stavak 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19), propisano je da se nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio stambene zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Izvođenju radova na završavanju zgrade iz stavka 1. može se pristupiti nakon što se u skladu s posebnim zakonom izgradi glavni projekta odnosno ishodi potvrda glavnog projekta.

26. Naime, nadležna građevinska inspektorica u provedenom je postupku usporedbom rješenja o izvedenom stanju i snimke izvedenog stanja, fotografija sa lica mjesta koje se odnose na vrijeme ozakonjenja građevina, sa stanjem na licu mjesta u vrijeme vođenja inspekcijskog postupka na sadašnjoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], utvrdila sva navedena odstupanja. Stoga nedvojbeno proizlazi da je izvršeno građenje predmetnih građevina bez izvršne građevinske dozvole i bez glavnog projekta.

27. Naprijed citiranom odredbom članka 116. Zakona o Državnom inspektoratu propisano da se na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti.

28. Iz sve navedenog slijedi da je u postupku pravilno utvrđeno da građevine koje se na terenu trenutno nalaze u cijelosti su različite od onih koje su ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju. Nadalje, valja reći kako je tuženik tijekom trajanja postupka uzeo u obzir postojanje rješenja o izvedenom stanju te je usporedbom rješenja o izvedenom stanju i stanja zatečenog prilikom inspekcijskih pregleda, utvrdio da je tužiteljica izvela radove koji se odnose na rekonstrukciju objekta i koji su detaljno opisani u izreci osporenog rješenja, a koji nisu ozakonjeni navedenim rješenjem. Kako je dakle riječ o radovima koji nisu ozakonjeni rješenjem o izvedenom stanju, već je i po ocjeni ovog suda riječ o radovima rekonstrukcije stambenog i pomoćnog objekta za koje radove tužiteljica nije ishodila građevinsku dozvolu, niti glavni projekt.

29. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji, propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

30. Točkom 10. istog članka Zakona propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

31. Tužiteljici je dana mogućnost da osporava utvrđenja građevinskog inspektora ili da dokaže da su opisani radovi izvedeni zakonito, odnosno da se izjasni o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješenje ove upravne svari u žalbi podnesenoj drugostupanjskom tijelu, a konačno i u tužbi podnesenoj Sudu te na raspravi koja je održana u ovome sporu. Međutim, tužiteljica navodima u žalbi, tužbi i na raspravi nije dokazala da bi predmetna gradnja bila zakonita.

32. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužiteljica iznijela u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, te je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

33.Tužiteljica je tužbenim zahtjevom predložila da se osporavano rješenje tuženika oglasi ništetnim, što nije moguće obzirom da se ništetnim mogu oglasiti samo upravni ugovora što ovdje nije slučaj. Isto rješenje se ne može oglasiti niti ništavim obzirom da ne sadrži nepravilnosti koje su po izričitoj zakonskoj odredbi propisane kao razlozi za ništavost rješenja (članak 128. Zakona o općem upravnom postupku, "Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21).

34. Tužiteljica u tužbi predlaže da Sud donese privremenu mjeru jer da bi izvršenjem rješenja nastala nenadoknadiva šteta za tužiteljicu.

35. Odredbom članka 42. stavak 3. ZUS-a, propisano je da sud može na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nužno kako bi se izbjegla teška koja bi se teško mogla popraviti, a privremena mjera nije protivna javnom interesu, niti bi se njome nanijela veža nenadoknadiva šteta protivnoj stranki, dok je stavkom 5. propisano da se protiv rješenja o privremenoj mjeri može izjaviti žalba.

36. Navedena odredba razumijeva, dakle, kumulativno ispunjenje vjerojatnosti nastanka i teške i nepopravljive štete, a tužiteljica svoj prijedlog za izdavanje privremene mjere temelji na naprijed iznesenim razlozima, a da nije učinila vjerojatnim da bi se na taj način izbjegla teška i nepopravljiva šteta za tužiteljicu.

37. Stoga, ovaj Sud nije našao opravdanih razloga za izdavanje privremene mjere sukladno članku 42. ZUS-a, pa je prijedlog tužiteljice valjalo odbiti i riješiti kao u izreci rješenja.

38. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS- a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 8. travnja 2026.

S u t k i nj a

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužiteljice iz Odvjetničkog društva Pajić & Pajić j. t. d., sa sjedištem u Puli, Flanatička 25

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin,

Prolaz Frana Matejčića 8