Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj K-Us-10/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca Biljane Đilas, predsjednika vijeća te Vlaste Šimenić-Kovač i Antuna Bušića, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Nikoline Velki, u kaznenom predmetu protiv I-optužene HI i dr. zbog kaznenog djela iz članka 291. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11), u povodu optužnice Državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK) broj KO-US-65/2025 od 2. listopada 2025., nakon održane javne rasprave 19. siječnja 2026., 4. ožujka 2026., 1. travnja 2026. i 7. travnja 2026., u prisutnosti zamjenika ravnatelja USKOK-a Tomislava Ivanovića, branitelja optužene HI, odvjetnika Filipa Glavaša, braniteljice optuženog FI, odvjetnice Maje Gelo, a u odsutnosti uredno pozvane I-optužene HI i II-optuženog FI u smislu članka 404. stavka 5. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje: ZKP/08), 8. travnja 2026. objavio je, a 7. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje: ZKP)

I-optužena HI, rođena OI, OIB [osobni identifikacijski broj], kći DI i OI rođene H, rođena **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanke Republike Hrvatske, zemljišnoknjižna referentica sa završenom srednjom školom, zaposlena na Općinskom sudu u Virovitici, Stalna služba u Slatini s primanjima oko 1.100,00 EUR-a, udana za FI, majka jednog punoljetnog djeteta, vlasnica stana na adresi prebivališta, voćnjaka u k. o. [katastarska općina] oko 1 jutar, zapušteno i osobnog automobila Peugeot 206 1.6E 16V starosti oko 20 godina, bez vojnog čina i odlikovanja, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana, ne vodi se drugi kazneni postupak, brani se sa slobode

II-optuženi FI, OIB [osobni identifikacijski broj], sin F i ČI rođena O, rođen **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, strojobravar sa završenom srednjom školom, zaposlen u trgovačkom društvu Agroduhan d.o.o. Slatina s mjesečnim primanjima oko 1.200,00 EUR-a, oženjen sa HI, otac jednog punoljetnog djeteta, srednjih imovinskih prilika, vlasnik osobnog automobila Seat Cordoba 1.9 SDI proizvedenog 2002. godina, vojsku nije služio, bez vojnog čina i odlikovanja, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan, ostali podaci nepoznati, brani se sa slobode

o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

da bi:

u vremenu od početka ožujka 2021. godine do 8. ožujka 2021., u Virovitici i Slatini, I okr. HI, kao zemljišnoknjižni referent Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini, nakon što je njezin suprug II okr. FI dogovorio kupnju katastarske čestice broj [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja kuću, oranicu i voćnjak Stražbenica površine 1852 m2, upisane u zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], sa osobom DI, koja osoba nije zemljišnoknjižni vlasnik navedene nekretnine, u nakani da svome suprugu omogući stjecanje prava vlasništva na navedenoj nekretnini uknjižbom u zemljišnim knjigama i na njegovo traženje, I okr. HI, iako je uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga te kupoprodajni ugovor položen u zbirci isprava Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini, utvrdila da je kao vlasnik navedene nekretnine u zemljišnim knjigama upisan CI iz [adresa]. 65, 75172 Pforzheim te da se radi o osobi različitoj od osobe DI, sačinila kupoprodajni ugovor u kojem je navela neistiniti podatak da su DI i CI iste osobe a potom, nakon što su dana 8. ožujka 2021. II okr. FI kao kupac i DI kao prodavatelj ovjerili svoje potpise na tako sastavljenom kupoprodajnom ugovoru kod javnog bilježnika, preuzela ovjereni kupoprodajni ugovor od II okr. FI te sastavila prijedlog za uknjižbu prava vlasništva u njegovo ime, u kojem je ponovno navela neistiniti podatak o istovjetnosti AI i EI i potom, koristeći se svojim ovlastima zemljišnoknjižnog referenta, temeljem tako sastavljenog ugovora i prijedloga za uknjižbu, u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Virovitici, Stalnoj Službi u Slatini, u elektroničkom sustavu formirala predmet broj Z-3111/2021, u kojem je sačinila nacrt rješenja kojim se dopušta uknjižba prava vlasništva na navedenoj nekretnini za korist svoga supruga II okr. FI, iako svjesna da je takvo rješenje nezakonito i da se ne može dopustiti uknjižba prava vlasništva temeljem kupoprodajnog ugovora o kupnji nekretnine od nevlasnika, temeljem kojeg nacrta rješenja je zemljišnoknjižni referent Tihomir Fišli dana 8.ožujka 2021.dopustio uknjižbu prava vlasništva, slijedom čega je II okr. FI upisan kao vlasnik navedene nekretnine u zemljišnim knjigama, čime je II okr. FI omogućila neosnovano stjecanje vlasništva na opisanoj nekretnini, oštetivši time zakonske nasljednike pok. EI, njegove kćeri II i BI iz [adresa] za novčani iznos od najmanje 5.000,00 eura,

dakle da bi, I okr. HI kao službena osoba iskoristila svoj položaj i ovlast i nije obavila dužnost pa je time drugoj osobi pribavila korist i drugome prouzročila štetu, a II okr. NI drugoga s namjerom potaknuo da kao službena osoba iskoristi svoj položaj i ovlast i ne obavi dužnost pa time drugoj osobi pribavi korist i drugome prouzroči štetu,

pa da bi time počinili kaznena djela protiv službene dužnosti i to I okr. HI kazneno djelo – zlouporaba položaja i ovlasti, opisano i kažnjivo po članku 291. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu KZ/11), a II okr. FI kazneno djelo - poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, opisano i kažnjivo po članku 291. stavka 1. KZ/11 u svezi članka 37. KZ/11.

II/ Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP oštećena II i oštećena BI s imovinskopravnim zahtjevom upućuju se u parnicu.

III/ Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada njihovih branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Optužnicom Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, broj KO-US- 65/2025 od 2. listopada 2025., tereti se optuženu HI zbog kaznenog djela djela protiv službene dužnosti - zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 291. st. 1. KZ/11 i optuženog FI zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti

- poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti iz čl. 291. st. 1. KZ/11 u vezi čl. 37. KZ/11.

2. Oštećena II i oštećena BI podnijele su 27. listopada 2025. imovinskopravni zahtjev prema kojem svaka posebice potražuje iznos od 5.000,00 eura.

3. Pozvani da se očituju o optužbi i imovinskopravnim zahtjevima, optužena HI i optuženi FI izjavili su da se ne smatraju krivima za kaznena djela za koja se terete optužnicom i osporili postavljene imovinskopravne zahtjeve, te su ispitani na kraju dokaznog postupka.

4. U dokaznom postupku neposredno je u svojstvu svjedoka ispitana oštećena BI (str. 361-362 spisa), a na suglasan prijedlog stranaka pročitan je ovjereni prijevod iskaza svjedoka II od 30. srpnja 2025. (list 260-263 spisa, original kojeg se nalazi na listu 272-275 spisa) i iskaz svjedoka LI od 21. srpnja 2025. (list 247-248 spisa).

4.1. Nadalje, uz suglasnost stranaka pročitani su materijalni dokazi koji prileže spisu i to; potvrda Policijske uprave virovitičko-podravske, Službe kriminalističke policije o privremenom oduzimanju predmeta broj 25813 od 12. srpnja 2024. sa zapisnikom i spisom Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini broj Z-3111/21(list 13-22 spisa), izlisti iz Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (list 23- 27 spisa), preslika rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu u ostavinskom postupku iz pokojnog EI broj O-1798/20-2 od 25. ožujka 2020. (list 28 spisa), smrtovnica Grada Zagreba broj 139/2020 za pokojnog EI (list 29-30 spisa), rješenje Općinskog suda u Virovitici broj Su-196/2019-73 od 20. svibnja 2019. o rasporedu službenika HI s godišnjim rasporedom poslova (list 30-32 spisa), evidencija rada Općinskog suda u Virovitici za ožujka 2021. (list 33 spisa), provjera Ministarstva unutarnjih poslova o evidenciji korištenja povjerljivih podataka za osobu DI (list 34-35 spisa), kupoprodajni ugovor zaključen 21. studenoga 2007. između LI kao prodavatelja i EI kao kupca (list 36-38 spisa), izvješće Interpol-a Wiesbaden (list 39-40 spisa), potvrda Policijske uprave virovitičko-podravske, Službe kriminalističke policije o privremenom oduzimanju predmeta broj 25825 od 8. svibnja 2025. sa zapisnicima o pretrazi osobe te doma i drugih prostorija (list 45-52 spisa), rješenje Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini broj Z-3111/2021 od 8. ožujka 2021. (list 53 spisa), izvadak Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini iz zemljišne knjige (list 54 spisa), detalji osobe Ministarstva unutarnjih poslova za AI (list 55 spisa), prijepis posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Odjela za katastar nekretnina Slatina od 8. ožujka 2021. (list 57 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen 8. ožujka 2021. (list 58-59 spisa), potvrda Policijske uprave virovitičko-podravske, Službe kriminalističke policije o privremenom oduzimanju predmeta broj 25826 od 8. svibnja 2025. sa zapisnicima o pretrazi osobe i pokretne stvari (list 67-73 spisa), rješenje Županijskog suda u Osijeku broj Kir-t-Us-52/2025-2 od 9. svibnja 2025. o određivanju privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi (list 126-128 spisa), dopis Ministarstva financija, Porezne uprave, Ispostava Slatina KLASA 410-01/25-01/51, URBROJ 513-07-10-02-25-2 od 1. listopada 2025. s uvidom u stanje poreznog obveznika (list 281-282 spisa), rješenje Općinskog suda u Slatini broj Z-2996/07 od 20. prosinca 2007. (list 288 spisa), preslika prijedloga za uknjižbu prava vlasništva predlagatelja LI od 20. prosinca 2007. (list 290 spisa) i preslika dostavnica Općinskog suda u Slatini o uručenju rješenja broj Z-2996/07 LI (list 291-292 spisa).

4.2. Na prijedlog obrane optužene HI pročitano je rješenje o izvedenom stanju od 21. lipnja 2016. (str. 385-387)

4.3. Prije ispitivanja optužene HI i optuženog FI pročitano je uvjerenje Odjela za kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za optuženu HI (list 79-80 spisa), potvrda Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za optuženu HI (list 81-82 spisa), uvjerenje Odjela za kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za optuženog FI (list 81-82 spisa) i potvrda Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za optuženog FI (list 83-84 spisa).

4.4. Na kraju dokaznog postupka ispitani su optužena HI (str.379-381) i optuženi FI (str. 381-382).

5. Optužena HI u obrani navodi da je službenica Općinskog suda u Virovitici, Zemljišnoknjižnog odjela Slatina, na kojem radnom mjestu radi već 32 godine i protiv nje nije nikada vođen stegovni postupak. U odnosu na inkriminirani događaj navodi da je njezin suprug FI htio kupiti vikendicu te se sjeća da je od osobe po imenu SI saznao da ima jedan „deda“ koji prodaje vikendicu i preko te osobe su stupili u kontakt s prodavateljem koji im je rekao da se zove DI. Napominje da je poznavala susjede te parcele i u zemljišnim knjigama je vidjela da je vlasnik CI te se sjeća da je prilikom pregovora o kupoprodaji pitala AI za razliku u imenu i tko mu je CI, a prodavatelj joj je rekao da je on CI i da je promijenio ime kada je za vrijeme bivšeg režima pobjegao u Njemačku te da je tu vikendicu kupio od izvjesne LI. Prodavatelj DI je za tu nekretninu tražio iznos od pet tisuća eura i rekao da je već imao kupce, ali da tim kupcima nije htio prodati jer se nije htio cjenkati niti spustiti cijenu nekretnine, a oni su odmah pristali na cijenu koju je prodavatelj tražio. Sjeća se da su se s prodavateljem našli 7. ožujka 2021. i sve dogovorili, a onda je 8. ožujka 2021. kod nje na radno mjesto došao DI s ugovorom o kupoprodaji i tražio da isti popuni s njegovim podacima i podacima njezinog supruga koji je zapravo bio kupac. Budući da radi u gruntovnici, nije joj bilo strano popunjavanje ugovora te se sjeća da joj je prodavatelj na uvid dao dvije osobne isprave, jednu hrvatsku, misli da se radilo o osobnoj iskaznici i jednu njemačku, s time da je otišla kod svog nadređenog Fišli Tihomira pitati ga na koji način da u ugovoru navede ime prodavatelja, obzirom da su u ispravama bila navedena različita osobna imena. Napominje da je vidjela fotografije na obje isprave na kojima je bila ista osoba zbog čega nije provjeravala niti sumnjala da bi se radilo o različitim osobama. Datume rođenja na ispravama nije provjeravala nego je uzela samo podatke s osobne iskaznice i koncentrirala se na prepisivanje adrese iz Njemačke s druge isprave. Zna da joj je Tihomir Fišli rekao da na ugovoru napiše ime prodavatelja kako je navedeno u hrvatskoj ispravi i da onda napiše istovjetan imenu kako je navedeno u njemačkoj ispravi, što je ona i učinila. Nakon što je ispunila ugovor sa svim potrebnim podacima, prodavatelj je otišao u javnobilježnički ured gdje je došla i ona sa suprug i tom prilikom je izvršena ovjera potpisa prodavatelja. Sjeća se da je to bio javnobilježnički ured VI, da je službenica koja je tamo radila uzimala osobne dokumente od prodavatelja i njezinog supruga te je nakon potpisivanja ugovora i ovjere istog, njezin suprug odmah u gotovini isplatio kupoprodajnu cijenu, nakon čega je otišla u gruntovnicu gdje je predala ugovor koji je pregledao njezin šef i rekao joj da popuni prijedlog za uknjižbu, dok je njezinog supruga uputio da ode uplatiti sudsku pristojbu. Nakon što je popunila prijedlog za uknjižbu, šef joj je rekao da to zaprimi i izradi nacrt rješenja što je i učinila, pa kada je šef pregledao nacrt rješenja i rekao joj da je sve u redu, isti je provela u zemljišnim knjigama. Nije smatrala da je bilo što sporno, tim više što je njezin nadređeni Tihomir Fišli bio vrlo savjestan, uvijek je pregledavao nacrte rješenja i davao im upute. Sjeća se da su platili porez na promet nekretnina, a prodavatelj je i nakon sklapanja ugovora znao dolaziti kod njih na vikendicu, bio je ugodan, slatkorječiv i nije sumnjala da bi bilo nešto sporno u vezi kupoprodaje nekretnine. Navodi da su i svi susjedi te nekretnine bili uvjerenja da je DI vlasnik nekretnine, nitko osim njega nije dolazio na posjed niti je tko znao da on ima sina, a misli da se radilo o razdoblju od 20 godina koliko je DI bio u posjedu te nekretnine.

5.1. Posebno upitana, optužena HI navodi da je dvije osobne isprave koje joj je dao na uvid DI pokazala svom nadređenom Fišli Tihomiru, a kada je rješavala predmet u svojstvu službenice ZK odjela nije vršila uvid u zbirku isprava, nego samo u zemljišnu knjigu gdje je vidjela da je kao raniji vlasnik nekretnine bila upisana LI zbog čega je mislila da je sve u redu. Za fotografije na ispravama koje joj je dao na uvid prodavatelj DI navodi da su bile iste, a provjeru je izvršila uvidom u pisanu zemljišnu knjigu i tom prilikom nije provjeravala kako je LI dalje prenijela predmetnu nekretninu. Ne osporava da je vršila uvid u podatke iz Jedinstvenog registra osoba MUP-a RH (JRO) i da je provjeravala osobu DI, misli da je čak prodavatelju predočila izlist iz JRO-a i da joj je on rekao da je to sve u redu, u što je naivno povjerovala. Prilikom popunjavanja ugovora od prodavatelja nije tražila nikakve druge podatke i dokumente vezano za promjenu imena, a kao ZK referent trebala je kopirati te dokumente i staviti ih u predmet, ali se znalo događati da postupaju upravo na način kako je navela u iskazu, tim više što joj je nadređeni rekao da je sve u redu. Ne sjeća se je li u podacima iz JRO-a provjeravala ranija imena i prezimena AI, a moguće je da je u JRO-u provjeravala i osobu imena CI. Ne sjeća se je li provjeravala važenje dokumenata koje joj je dao DI, ali zna da je na osobnoj ispravi SR Njemačke imao adresu koja je navedena i u zemljišnim knjigama. Za supruga FI navodi da nije od nje tražio da popunjava ugovor o kupoprodaji niti prijedlog za uknjižbu, on se ne razumije u popunjavanje takvih dokumenata te je sve odradila sama zajedno s nadređenim Fišli Tihomirom, što nije neuobičajeno jer su tako i ranije znali popunjavati neukim strankama. Navodi da joj je sada iznimno žao što je popunjavala te dokumente, bila je ushićena što kupuju tu nekretninu i nije pažljivo provjerila sve podatke koje bi inače provjeravala da je to radila za neku drugu osobu. Konačni prijedlog za uknjižbu nekretnine potpisao je nadređeni Tihomir Fišli i na temelju tog rješenja je provedena uknjižba. Navodi da su bili u nesmetanom posjedu od 2021. pa sve do 2025.

6. Optuženi FI u obrani navodi da mu je kolega s posla rekao da SI ima vikendicu pa kad je s njim stupio u kontakt, SI mu je rekao da ne prodaje svoju vikendicu, ali mu je preporučio jednu drugu koju je inače održavao te ga spojio s prodavateljem, koji mu se predstavio kao DI. Zajedno sa suprugom i AI dogovorio je kupoprodaju vikendice za pet tisuća eura te se sjeća da su sutradan išli kod javnog bilježnika. Navodi da je njegova supruga popunila ugovor jer se on u to ne razumije i da su kod javnog bilježnika davali na uvid dokumente te da je DI dao na uvid dva dokumenta, u koje on nije vršio uvid. Kod javnog bilježnika je odmah isplatio prodavatelja, a nakon toga je sa suprugom otišao u gruntovnicu u [adresa] te su bili kod njezinog šefa koji mu je dao uplatnicu i on je otišao platiti, a prijedlog za uknjižbu je sastavila njegova supruga. Navodi da je njegova supruga prilikom dogovora u vezi kupoprodaje pitala AI za razliku u imenu i da je AI tada pričao kako je pobjegao iz Jugoslavije u Njemačku i da je tamo promijenio ime u CI.

6.1. Posebno upitan, optuženi FI navodi da je vikendica bila u derutnom stanju, bez priključka na struju, a na ugovoru je on naveden kao kupac iz razloga što je njegova supruga vlasnica stana pa su se dogovorili da ta nekretnina bude na njegovom imenu. Ugovor o kupoprodaji je pročitao i potpisao, ali nije gledao koje je dokumente predao DI kod javnog bilježnika nego je te dokumente gledala službenica ureda. Nije izričito tražio suprugu da popuni ugovor o kupoprodaji i prijedlog za uknjižbu, to se podrazumijevalo jer se on u te stvari ne razumije.

7. Na temelju iskaza optužene HI i optuženog FI, sud nalazi da u ovom postupku nije sporno da je optužena HI u inkriminirano vrijeme imala svojstvo službene osobe, budući da je zaposlena kao službenica Općinskog suda u Virovitici, raspoređena na radno mjesto zemljišnoknjižnog referenta u Zemljišnoknjižnom odjelu Stalne službe u Slatini, a koja činjenica je bila poznata i njezinom suprugu, optuženom FI. Nadalje, nije sporno niti da je optužena HI sačinila kupoprodajni ugovor predmet kojega je nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk ulošku [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u kojem je navela da je prodavatelj DI istovjetan s EI, a kupac koje je njezin suprug, optuženi FI. Nije sporno da je optuženi FI kao kupac nekretnine s AI kao prodavateljem sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine te da su kod javnog bilježnika ovjerili svoje potpise na ugovoru i da je optuženi FI isplatio AI kupoprodajnu cijenu. Nije sporno niti da je optužena HI nakon ovjere kupoprodajnog ugovora u ime svog supruga sastavila prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, u kojem je ponovno navela podatak o istovjetnosti AI i EI. Nesporno je da je optužena HI kao zemljišnoknjižni referent Stalne službe u Slatini, na temelju ugovora i prijedloga za uknjižbu sačinila nacrt rješenja kojim se dopušta uknjižba prava vlasništva na navedenoj nekretnini za korist optuženog FI, temeljem kojeg nacrta rješenja je 8. ožujka 2021. uknjižbu prava vlasništva dopustio zemljišnoknjižni referent Tihomir Fišli. Nije sporno niti da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnine upisan CI.

8. Navedene činjenice optuženici ne osporavaju, a njihove obrane u tom dijelu u skladu su s rješenjem Općinskog suda u Virovitici broj Su-196/2019-73 od 20. svibnja 2019. o rasporedu službenika HI s godišnjim rasporedom, spisom Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini broj Z-3111/21 kojem prileži ugovor o kupoprodaji nekretnina od 8. ožujka 2021., prijedlog za uknjižbu prava vlasništva od 8. ožujka 2021., dokaz o uplati sudske pristojbe, izvadak iz zemljišne knjige i rješenje Z- 3111/2021 od 8. ožujka 2021., potpisano od strane ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Tihomira Fišlija, kojim se na temelju ugovora o kupoprodaji od 8. ožujka 2021. dopušta uknjižba prava vlasništva na nekretninama AI, istovjetan s CI za korist optuženog FI.

9. Sporno je u postupku je li optužena HI znala da DI i CI nisu iste osobe, te je li na strani optužene HI postojala svijest o protupravnosti postupanja i namjera pribavljanja koristi optuženom FI na štetu zakonskih nasljednika pokojnog EI, budući da iz njezine obrane proizlazi da je bila dovedena u zabludu od strane AI u pogledu njegovog identiteta, a time i da nije bila svjesna neistinitosti podataka koje je unijela u ugovor o kupoprodaji, prijedlog za uknjižbu prava i nacrt rješenja kojim se dopušta uknjižba prava vlasništva na nekretninama EI za korist optuženog FI. Sporno je u postupku i je li postupanje optužene HI izravna posljedica djelovanja optuženog FI.

10. Optužena HI i optuženi FI suglasno navode da im je DI tijekom pregovora o kupnji nekretnine, a i prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji naveo da je on CI i da je ime promijenio kada je iz Jugoslavije pobjegao u Njemačku, kojom prilikom je na uvid dao dvije osobne isprave, a prema navodima optužene HI radilo se o jednoj hrvatskoj i jednoj njemačkoj ispravi u kojima je bila ista fotografija, s time da je u njemačkoj ispravi bila navedena adresa istovjetna s adresom EI u zemljišnim knjigama. Nadalje, iz iskaza optužene HI proizlazi da nije izvršila kopiranje navedenih isprava niti njihovo ulaganje u spis, ali da je navedene isprave pokazala svom nadređenom Tihomiru Fišliju koji ju je uputio da u ugovoru navede da su DI i CI istovjetne osobe.

11. Budući da su DI i Tihomir Fišli u međuvremenu preminuli, to je vjerodostojnost navoda obrane optužene HI i optuženog FI HI u pogledu navodnog obmanjućeg postupanja AI valjalo dovesti u vezu s iskazima svjedoka i materijalnom dokumentacijom koja je izvedena u postupku.

12. Tako iz iskaza svjedoka BI, kćerke i zakonske nasljednice pokojnog EI, proizlazi da je tek po primitku pisanog dokumenta od državnog odvjetnika u kojem je bilo navedeno da su HI i FI optuženi saznala da postoji konflikt i da se protiv njih vodi postupak. Svjedokinja navodi da je DI njezin djed, a CI otac i da su obojica preminula, a da je od oca CI, još dok je bila dijete saznala da on u Hrvatskoj ima u vlasništvu jednu kuću, iako joj nije poznat način stjecanja te nekretnine. Ujedno navodi da nije nikada boravila na toj nekretnini niti joj je poznato gdje se ista nalazi, te da je naziv mjesta gdje se nalazi nekretnina saznala iz pisanog dokumenta koji je dobila iz Hrvatske. Također navodi da nema saznanja je li njezin djed DI bio vlasnik nekretnine koja je predmet postupka, a iza pokojnog oca EI naslijedila je samo manji novčani iznos. Kao razlog zbog kojeg nije pokretala nikakav postupak u Hrvatskoj vezano za nasljeđivanje nekretnine navodi jezičnu barijeru jer ne govori hrvatski jezik, a ujedno je mislila da će o nasljeđivanju dobiti rješenje. Ne zna ništa o tome je li nekretnina prodana i na koji način, djeda AI je rijetko viđala, svega četiri do pet puta kada bi dolazili u njegovu kuću u [adresa], a nakon smrti oca, s djedom je samo jedanput kontaktirala telefonom. Za odnos oca i djeda navodi da je bio dobar i poznato joj je da su kontaktirali telefonom. Ne zna kada je, od koga i za koji novčani iznos njezin otac kupio nekretninu, jer je u to vrijeme imala šest ili sedam godina, ali joj je poznato da se radi o lovačkoj kući.

12.1. Budući da je svjedok BI u iskazu iznesenom na raspravi djelomično odstupila od iskaza kojeg je iznijela na ispitivanju 20. kolovoza 2025. u Policijskoj postaji Pforzheim, istoj je na temelju čl. 426. ZKP-a predočen dio iskaza u kojem navodi da je njezin otac nekretninu kupio za pet tisuća eura te u dijelu u kojem dozvoljava mogućnost da je nekretninu prvo kupio njezin djed, a onda otac, pa nakon što je pozvana da se očituje na različitosti u iskazu, svjedokinja je navela da se ne može sjetiti je li informaciju o iznosu za koji je kupljena nekretnina saznala od oca ili iz pisanog dokumenta koji je dobila iz Hrvatske, kao i da je moguće da djed prvo kupio nekretninu, a onda njezin otac, premda nije sigurna, ali dozvoljava mogućnost da joj je otac tako rekao u razgovoru.

13. Ispitana kao svjedok II, kćer i zakonska nasljednica pokojnog EI navodi da ne poznaje optuženike, ali je znala za nekretninu u [adresa] koju je prvotno kupio njezin djed ĆI i koji je tu nekretninu održavao, a onda u starosti prepisao svom sinu EI. Poznato joj je da se na parceli nalazi jedna kućica i oko nje vrt te da se u istoj ne može stanovati. Navodi da je njezin otac tu parcelu dobio od djeda, ali je iznenada preminuo 2019., pa kako je djed u to vrijeme još bio živ, htio je u ime njezinog oca prodati tu nekretninu te se predstavio kao EI, budući da je pronašao kupce. Ujedno navodi da je djed DI bio stvarni vlasnik nekretnine, da je nekretninu kupio prije puno vremena i nakon smrti njezina oca nekome prodao bez njezina znanja, o kojoj prodaji nije dobila ništa napismeno nego je saznala tek nedavno kada je s njom uspostavljen kontak.

14. Iz iskaza svjedoka, sada pokojne LI, proizlazi da je bila vlasnica vikendice u [adresa] na brdu Stražbenica koju je prije dvadeset godina prodala osobi po imenu D, za kojeg zna da je živio u [adresa]. Navodi da je D došao kod nje i pitao da li bi mu prodala vikendicu, na što je pristala nakon nekoliko njegovih dolazaka, a prilikom dogovaranja oko prodaje, D je naveo da vikendicu kupuje za sebe i da će istu povremeno koristiti sin koji živi u [adresa] kada dođe na godišnji odmor. Ne sjeća se točno novčanog iznosa za koji je prodala vikendicu, ali se sjeća da je s D išla u Slatinsku banku gdje je D podignuo novac s računa i odmah joj predao dogovoreni iznos. Sjeća se da su zajedno bili kod javnog bilježnika Mate Krpačića u [adresa] gdje su sklopili kupoprodajni ugovor, koji je ona osobno potpisala kao prodavatelj, a D kao kupac, nakon čega je ugovor ovjeren od strane javnog bilježnika, a daljnju uknjižbu u gruntovnici D je radio sam. Poznato joj je da je D imao suprugu GI koja ju je jednom nazvala i pitala za prodaju vikendice, pa kada joj je potvrdila da je istom prodala vikendicu, GI je rekla da joj suprug nije ništa o tome rekao. Za D navodi da je bio veliki „muljator“ i da su o njemu u [adresa] svi loše pričali. Nakon što što su joj predočene fotografije AI i EI, navodi da AI poznaje po nadimku D i da je njemu prodala vikendicu, dok EI nije nikada vidjela. Po predočenju ugovor o kupoprodaji iz 2007., navodi da prvi puta vidi da u ugovoru stoji ime CI, a ne DI kojem je prodala vikendicu. Osobe HI i FI ne poznaje.

15. Iz kupoprodajnog ugovora od 21. studenog 2007. proizlazi da je sklopljen između LI kao prodavatelja i EI iz [adresa]. 65, [adresa], kao kupca, pri čemu se uz podatke o kupcu nalazi i JMBG EI. Nadalje, iz ugovora je vidljivo da je predmet istoga nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica], kuća, oranica i voćnak Stražbenica, površine 1859 m[2] upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je kupac u cijelosti isplatio prodavatelju iznos u protuvrijednosti 5.500,00 eura na dan sklapanja ugovora, kao i da je isti potpisan od strane EI i LI, pri čemu je iz ugovora vidljivo da je izvršena samo ovjera potpisa prodavatelja LI od strane javnog bilježnika Mate Krpačića iz [adresa].

16. Iz rješenja Općinskog suda u Slatini broj Z-2996/07 od 20. prosinca 2007. proizlazi da je na temelju kupoprodajnog ugovora od 21. studenog 2007. dopuštena uknjižba prava vlasništva na nekretninama LI za korist EI iz [adresa]. 65, 75172 [adresa], koje rješenje je potpisano od strane ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Fišli Tihomira. Nadalje, prema dostavnoj naredbi u rješenju proizlazi da se navedeno rješenje dostavlja LI i AI iz [adresa], za JI, a da je rješenje i uručeno LI proizlazi iz preslike dostavnice na listu spisa 291-292.

17. Iz preslike prijedloga za uknjižbu prava vlasništva od 19. prosinca 2007. proizlazi da potpisan od strane predlagatelja LI, a kod Općinskog suda u Slatini zaprimljen 20. prosinca 2007., kao i da se adresa za dostavu rješenja o uknjižbi prava vlasništva navodi adresa AI iz [adresa], pri čemu se neposrednim opažanjem može uočiti da se rukopis u kojem je sastavljen sadržaj prijedloga razlikuje od rukopisa potpisa osobe koja je u prijedlogu označena kao predlagatelj.

18. Iz podataka Porezne uprave, Područnog ureda Virovitica, Ispostave Slatina od 1. listopada 2025. proizlazi da je temeljem ugovora o kupoprodaji od 21. studenog 2007. utvrđeno da je obvezniku EI knjiženo zaduženje obveze poreza na promet nekretnina u iznos od 1.988,19 kuna, koja obveza je izvršena na temelju dvije uplate, s time da Porezna uprava ne raspolažu s podacima o uplatitelju jer je uplata izvršena putem institucija platnog prometa na OIB dužnika.

19. Iz smrtovnice Grada Zagreba broj 139/2020 od 3. ožujka 2020., proizlazi da je sastavljena na temelju podataka iz matice umrlih i podataka dobivenih od AI, a u istoj se navodi da pokojni CI nema bračnog druga, djece niti imovine u Republici Hrvatskoj, a kao nasljednik je upisan ĆI.

20. Iz rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 25. ožujka 2020. proizlazi da je ostavinski postupak iza pokojnog EI, koji je umro **.**.2019. pokrenut zaprimanjem smrtovnice, iz koje je utvrđeno da je zakonski nasljednik drugog nasljednog reda ostavitelja DI, slijedom čega je sud donio rješenje na temelju kojega se neće provoditi ostavinski postupak iz pokojnog EI jer iz smrtovnice proizlazi da ostavitelj EI DI nije imao imovine u Republici Hrvatskoj.

21. Analizom izvedenih dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi, sud utvrđuje da iskazi svjedoka BI i svjedoka II nisu uvjerljivi niti dosljedni. Naime, iz iskaza svjedoka BI proizlazi da je za predmetnu nekretninu saznala od oca EI kada je bila u dobi od šest ili sedam godina, iako je usporedbom životne dobi svjedoka s datumom na ugovoru sklopljenom između LI i EI utvrđeno da je svjedokinja u tom razdoblju imala 15 godina. Nadalje, svjedok BI u iskazu danom pred sudom navodi da ne zna od koga je i za koji novčani iznos njezin otac kupio nekretninu, dok u iskazu danom u Policijskoj postaji Pforzheim navodi da je njezin otac nekretninu kupio za iznos od pet tisuća eura, a ujedno dopušta mogućnost da je nekretninu prvo kupio djed pa onda otac. Suprotno iskazu svjedoka BI, iz iskaza svjedoka II proizlazi da je predmetnu nekretninu najprije kupio djed DI, a potom ju prenio na njezinog oca EI, pri čemu istovremeno tvrdi da je djed bio stvarni vlasnik nekretnine koju je nekretninu nakon smrti njezina oca prodao, lažno se predstavljajući kao EI. Budući da iz iskaza svjedoka BI proizlazi da nije sigurna je li informaciju o iznosu za koji je nekretnina kupljena dobila od oca ili iz pisanog dokumenta kojeg je dobila iz Hrvatske, a iz iskaza svjedoka II da je nekretninu najprije kupio djed DI, a potom istu prepisao na sina, to sud zaključuje da imenovane svjedokinje zapravo nisu imale saznanja o postojanju predmetne nekretnine sve do primitka rješenja o provođenju istrage i pouke o pravima oštećeniku, koja pismena su im dostavljena od strane USKOK-a, a prije njihova ispitivanja u Policijskoj postaji Pforzheim. Na ovakav zaključak suda upućuje i činjenica da navedene svjedokinje nikada nisu bile na predmetnoj nekretnini, a iz provedenog postupka proizlazi da ni nakon smrti oca EI nisu poduzimale bilo kakve pravne radnje vezano za nasljeđivanje nekretnine, uključujući pokretanje ostavinskog postupka, čime je dodatno potvrđeno da svjedokinje nisu imale saznanja o predmetnoj nekretnini niti su na istu polagale kakva prava do trenutka započinjanja kaznenog postupka, pri čemu se jezična barijera, koju navodi svjedok BI, ne može smatrati opravdanjem za nepoduzimanje pravnih radnji vezano za nasljeđivanje nekretnine, budući da je unatoč nepoznavanju hrvatskog jezika, u ovom postupku svjedočila i podnijela imovinskopravni zahtjev.

22. Suprotno iskazu svjedoka BI i II, sud iskaz svjedoka LI u kojem ista opisuje okolnosti sklapanja ugovora o kupoprodaji s AI ocjenjuje uvjerljivijim. Naime, ova svjedokinja navodi da je predmetnu nekretninu prodala osobi po imenu D, kojeg je prepoznala kao AI na predočenoj fotografiji i kojeg je identificirala kao kupca nekretnine, dok za EI, fotografija kojeg joj je također predočena, navodi da ga nije nikada upoznala. Okolnost da je ova svjedokinja izrazila iznenađenje činjenicom da se u ugovoru kao kupac navodi druga osoba nije od utjecaja na njezin iskaz u dijelu u kojem tvrdi da je vikendicu prodala AI, a ne EI. Naime, činjenica da iz kupoprodajnog ugovora od 21. studenog 2007. proizlazi da je sklopljen između LI kao prodavatelja i EI kao kupca, kao i činjenica da iz rješenja Općinskog suda u Slatini kojim se dopušta uknjižba prava vlasništva na njezinim nekretninama za korist EI, koje rješenje je prema potvrdi o dostavi osobno primila, ne znači istovremeno da je iskaz svjedoka LI u dijelu u kojem navodi da je nekretninu prodala AI nevjerodostojan. Ovo prije svega što iz iskaza svjedoka LI proizlazi da ugovor nije nikada detaljno čitala, što se može opravdati činjenicom da je u vrijeme sklapanja istog bila u dobi od 67 godina i da sve do 2025., nitko nije dovodio u pitanje vjerodostojnost podataka navedenih u ugovoru. Nadalje, okolnost da je svjedoku LI na dan sklapanja ugovora isplaćena kupoprodajna cijena, čime je za nju ugovor bio u cijelosti ispunjen, također ide u prilog njezinoj nezainteresiranosti za sadržaj ugovora. Kada se tome doda da ova svjedokinja pokojnog AI opisuje kao „velikog muljatora“, a uz to ne poznaje optuženike, to sud zaključuje da na strani LI doista nije postojao nikakav interes za ishod postupka i pogodovanje optuženicima te da nema životno uvjerljivih razloga zbog kojih bi svjedok LI neistinito iskazivala da je nekretninu prodala AI, tim više što je na ugovoru ovjeren samo potpis prodavatelja LI, koja u iskazu navodi da nije poduzimala radnje vezano za uknjižbu prava vlasništva.

23. Nadalje, okolnost da iz smrtovnice na ime EI, koja je sastavljena na temelju podataka dobivenih od strane AI, proizlazi da je DI nakon smrti sina nadležnim tijelima dao podatke koji nisu bili u skladu sa stvarnim stanjem glede postojanja imovine i nasljednika, što je za posljedicu imalo da je Općinski građanski sud u Zagrebu donio rješenje o neprovođenju ostavinskog postupka iza pokojnog EI, upućuje na zaključak da postoje okolnosti koje ukazuju na obrazac postupanja pokojnog ŽI u kojem je ne samo optuženicima nego i drugim službenim tijelima predočavao podatke podobne da kod njih stvore pogrešnu predodžbu o odlučnim činjenicama, pri čemu zbog činjenice da je DI u međuvremenu preminuo, nije bilo moguće utvrditi razloge i namjeru za takvo njegovo postupanje. Međutim, ove činjenice su itekako od značaja za ocjenu vjerodostojnosti obrane optužene HI i optuženog FI koji suglasno navode da im je pokojni DI rekao da je on istovjetna osoba s EI.

24. Optužena HI ne osporava da je na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji izvršila uvid u pisanu zemljišnu knjigu iz koje je utvrdila da je kao vlasnik nekretnine upisan CI kao i da je raniji vlasnik te nekretnine bila LI, ali osporava da je tom prilikom vršila uvid u zbirku položenih isprava, konkretno ugovor o kupoprodaji sklopljen između LI i EI.

25. Iz izlista Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra vidljive su radnje koje je optužena HI kao službenica suda poduzimala u navedenom sustavu na dan 8. ožujka 2021., iz kojih nije utvrđeno da bi otvarala zbirku položenih isprava, a time i vršila uvid u kupoprodajni ugovor od 21. studenog 2007. u kojem se navodi JMBG kupca EI. Okolnost da je na izvatku iz zemljišne knjige koja prileži spisu Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini broj Z-3111/21 i prijepisu posjedovnog lista navedeno ime i prezime optužene HI kao službene osobe koja je te dokumente izlistala iz sustava ne isključuje njezinu obranu da je do podatka o prijašnjem vlasniku nekretnine došla uvidom u pisanu zemljišnu knjigu, niti potvrđuje navode optužbe da je vršila uvid u kupoprodajni ugovor položen u zbirci isprava.

26. Optužena HI ne osporava da je izvršila i provjeru osobe AI u Jedinstvenom registru osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (dalje: JRO MUP RH) pri čemu dozvoljava mogućnost da je provjeravala i podatke za EI.

27. Iz podataka provjera u evidenciji korištenja povjerljivih podataka MUP-a RH proizlazi da je optužena HI **.**.2021. provjeravala podatke za osobu DI na razini „2“ koja prikazuje detaljne podatke osobe za koju se vrši provjera, dok istovremeno nema podataka da je provjeravala i osobu EI. Uvidom u podatke iz navedenog sustava u koje je 8. ožujka 2021. izvršila uvid optužena HI proizlazi da isti, između ostalog, sadrži podatke o bivšem imenu i prezimenu osobe koja se pretražuje te podatke o prijašnjim prijavljenim adresama prebivališta i boravišta, a u detaljima osobe AI nisu evidentirane promjene imena i prezimena niti da bi ranije imao prebivalište ili boravište u [adresa].

28. Međutim, kako iz detalja osobe AI proizlazi da za istog nema podataka o prebivalištu u [adresa] prije 5. listopada 1979., a iz suglasnih iskaza optuženih HI i FI proizlazi da im je DI rekao da je promijenio ime u EI kada je pobjegao iz Jugoslavije, to nije moguće sa sigurnošću i na nedvojben način zaključiti da su optuženoj HI u trenutku vršenja provjera u informacijskom sustavu bili poznati podaci da DI nije živio u [adresa] niti mijenjao ime u EI, a time niti sa sigurnošću isključiti obranu optužene HI kada navodi da je po uvidu u isprave koje joj je dao ĆI i na kojima je bila ista fotografija, povjerovala AI da je on istovjetna osoba s EI.

29. Kada se tome doda da iz iskaza optužene HI proizlazi da je sve radnje koje se tiču sastavljanja ugovora, prijedloga za uknjižbu i nacrta rješenja kojim se dopušta uknjižba prava vlasništva na nekretninama RI za korist njezinog supruga poduzimala pod nadzorom i prema naputku nadređenog Tihomira Fišlija, za kojeg navodi da joj je upravo zbog različitog imena u dvjema ispravama rekao da u ugovoru navede ime prodavatelja kako je navedeno u hrvatskoj ispravi, a potom napiše da je istovjetan imenu kako je navedeno u njemačkoj ispravi, kao i da je rješenje u zemljišnim knjigama provela tek kada je nacrt istoga pregledao Tihomir Fišli, a imajući u vidu da vjerodostojnost ovih navoda obrane optužene HI nije moguće provjeriti jer je i Tihomir Fišli u međuvremenu preminuo, to sud nalazi da u postupku nije s potrebnim stupnjem sigurnosti i na nedvojben način utvrđeno da je optužena HI postupala sa sviješću o neistinitosti podataka koji se odnose na identitet AI, odnosno da je znala da DI i CI nisu iste osobe.

30. Nadalje, na temelju suglasnih iskaza optužene HI i optuženog FI utvrđeno je da im je DI tijekom pregovora o kupoprodaji nekretnine rekao da je on istovjetan osobi EI, a iskazom optužene HI i da je pokazao osobne isprave s istom fotografijom pri čemu je adresa na ispravi iz Njemačke odgovarala adresi navedenoj u zemljišnim knjigama. Ove navode optužene HI sud nije bio u mogućnosti provjeriti iz razloga što su osobe koje bi mogle potvrditi njihovu istinitost i vjerodostojnost u međuvremenu preminule, slijedom čega nije niti dokazano da je optužena HI bila svjesna neistinitosti takvog predstavljanja AI. Međutim, u provedenom postupku sud je nesporno utvrdio da je DI i prije inkriminiranog događaja dovodio u zabludu i druge osobe, uključujući i članove svoje obitelji, tako što je predočavao podatke podobne da kod njih stvore pogrešnu predodžbu o odlučnim činjenicama, što dodatno potvrđuje mogućnost da je optužena HI postupala u uvjerenju da njezin suprug FI nekretninu kupuje od osobe koja je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine. Pri tome, sud naglašava da činjenica što su DI i Tihomir Fišli u međuvremenu umrli i nisu mogli biti ispitani u ovom postupku na okolnost vjerodostojnosti iskaza optužene HI i optuženog FI, ne može ići na njihovu štetu.

31. Slijedom navedenog, okolnost što je optužena HI za supruga sastavila ugovor o kupoprodaji i prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, a potom kao službenica suda sudjelovala u postupku provedbe uknjižbe prava vlasništva tako što je izradila nacrt rješenja temeljem kojeg je Tihomir Fišli dopustio uknjižbu prava vlasništva na nekretninama EI za korist optuženog FI, a bez dokaza koji bi sa sigurnošću i na nedvojben način upućivali na zaključak da je postupala s namjerom da svom suprugu, optuženom FI pribavi protupravnu imovinsku korist tako što je bila svjesna neistinitosti podataka unesenih u navedenu zemljišnoknjižnu dokumentaciju i znala da DI i CI nisu iste osobe, ne predstavlja dostatan temelj za zaključak da je optužena HI ostvarila obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, već, u nedostatku takvih dokaza, upućuje na zaključak da u njezinom postupanju nisu utvrđeni elementi protupravnog i svjesnog postupanja usmjerenog na pribavljanje drugome imovinske koristi, slijedom čega, u konkretnom slučaju na strani optužene HI nije dokazano da bi počinila kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 29. stavka 1. KZ/11, već preostaje realna i životno uvjerljiva mogućnost da je postupala na način kako to navodi u svojoj obrani.

32. Jednako tako, u odnosu na optuženog FI nije dokazano da je isti poticao optuženu HI na poduzimanje inkriminiranih radnji, niti da je postupao s namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi, već i u njegovom slučaju ostaje mogućnost da je postupao u uvjerenju da je pravni posao zakonit, tim više što je kupoprodajnu cijenu navedenu u ugovoru stvarno i platio.

33. Stoga je sud u skladu s načelom in dubio pro reo, nalazeći se u situaciji da nakon provedenog dokaznog postupka ostaje razumna sumnja u postojanje odlučnih činjenica koje čine obilježja kaznenog djela, na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08 optuženu HI i optuženog FI oslobodio optužbe za terećena kaznena djela.

34. Budući da je sud optuženu HI i optuženog FI oslobodio optužbe, to je oštećenu BI i oštećenu II sukladno članku 158. stavku 3. ZKP/08 uputio da imovinskopravni zahtjev mogu ostvarivati u parnici.

35. Sukladno članku 149. stavku 1. ZKP/08 odlučeno da troškovi postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP te nužni izdaci optuženih i nužni izdaci i nagrada njihovih branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Osijek, 8. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Biljana Đilas

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka ovome sudu, a o njoj u drugom stupnju odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

Dostaviti:

1. USKOK, na broj KO-US-65/2025

2. Optužena HI, [adresa]

3. Branitelj opt. HI, odvjetnik Filip Glavaš iz Osijeka

4. Optuženi FI, [adresa]

5. Braniteljica opt. FI, odvjetnica Maja Gelo iz Osijeka

6. Oštećena BI, [adresa], 1210, R. Austrija

7. Oštećena II, [adresa], 75173, SR Njemačka