Poslovni broj: Pp-2621/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Prekršajni odjel

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku OIB: 29399232217, po sutkinji Ani-Mariji Paić Baković, uz sudjelovanje zapisničarke Valentine Ćaleta-Car, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog ER i drugookrivljenog MR, koje zastupa branitelj Mirko Stojić, odvjetnik u [adresa], zbog prekršaja iz čl. 6. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, (Narodne novine broj 41/1977., 47/1989., 55/1989., "Službeni list SFRJ" br. 83/1989., "Narodne novine" br. 47/1990., 55/1991., 29/1994., 114/2022., 47/2023), povodom optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten KLASA:211-07/25-5/20147, URBROJ:511-13-07-25-1 od 30. srpnja 2025., nakon ročišta žurnog postupka održanog dana 17. veljače 2026. u nazočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja CR, okrivljenika, te njihovog branitelja, izvan ročišta dana 8. travnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Prvookrivljeni ER OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i M djev. C, rođen **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, vozač, sa završenom SSS, zaposlen, s mjesečnim primanjima od oko 800,00 eura, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, srednjeg imovnog stanja, ranije prekršajno neosuđivan po potvrdi Odjela za prekršajne evidencije od dana 17. veljače 2026. godine,

Drugookrivljeni MR OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ER i Š djev. Z, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, rođen **.**.1996. sa završenom VSS, ing. prometa, zaposlen, vlasnik obrta, s mjesečnim primanjima od oko 800,00 eura, neoženjen, bez djece, srednjeg imovnog stanja, ranije prekršajno neosuđivan po potvrdi Odjela za prekršajne evidencije od 17. veljače 2026. godine,

k r i v i  s u

što su dana 30. srpnja 2025. godine u 9:00 sati u [adresa] narušavali javni red i mir na naročito drzak način na način da su se nalazili na parkiralištu ispred stambene zgrade na adresi [adresa], a kada su uočili da je iz zgrade izašao susjed, oštećeni ŠR prvookrivljeni ER je prišao oštećenom te mu rekao da svoj automobil mora parkirati više u lijevu stranu parkirnog mjesta, a uslijed čega dolazi do rasprave između ER i ŠR. U jednom trenutku ER je napao oštećenog na način da ga je prvo pogodio komadom papira u predjelu glave, a zatim fizički nasrnuo na njega, a kojom prilikom ga je jednom nogom udario nogom u predjelu bedara i potom u glavu. Potom su se udaljili do drugog parkiranog automobila, a oštećeni je prišao do njihovog automobila i sjeo na tlo ispred automobila te tom prilikom rekao da neće otići dok ne dođe policija, a drugookrivljeni MR je tada odvukao oštećenog ŠR od automobila, a potom ga fizički napao na način da mu je rukama pritiskao glavu i ramena na pod uz istovremeno klečanje na leđima oštećenog

dakle, na javnom mjestu ponašali se na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir

čime su prvookrivljeni ER i drugookrivljeni MR počinili prekršaj opisan i kažnjiv po članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

pa se prvookrivljenom i drugookrivljenom na temelju naprijed navedene odredbe

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (jednu tisuću i dvije stotine) eura

II. Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona vrijeme za koje je okrivljenica uhićena od Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten, tj. od dana 30. srpnja 2025.g. u 16,29 sati do 30. srpnja 2025.g. u 20:15 sati, kada su pušteni na sloboda, ima se uračunati u izrečenu novčanu kaznu i to 39,82 eura za svaki dan, pa su prvookrivljeni i drugookrivljeni dužni naknaditi preostalu novčanu kaznu u iznosu od 1.160,18 (jednu tisuću stotinu i šezdeset eura i osamnaest centi) svaki.

III. Na temelju čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, okr. je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude, u korist računa prihoda državnog proračuna broj: 1001005-1863000160.

IV. Ako prvookrivljeni i drugookrivljeni prema odredbi članka 183. st. 2. Prekršajnog zakona, u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena (čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona).

V. Na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona dužan je okrivljenik s naslova paušala naknadi paušalni iznos troškova prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3.a) istoga Zakona, u iznosu od 70,00 (sedamdeset) eura svaki, u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude i pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

1. PU Šibensko-kninska, Policijska postaja Šibenik s Ispostavom Primošten, aktom pod gornjim poslovnim brojem, podnijela je dana 30. srpnja 2025. optužni prijedlog protiv prvookrivljenog ER zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te optužni prijedlog protiv drugookrivljenog MR zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Tijekom postupka, a nakon podnošenja optužnog prijedloga ovlašteni tužitelj Policijska postaja Šibenik je podneskom zaprimljenim dana 12. kolovoza 2025. uredio optužni prijedlog u odnosu na drugookrivljenog MR na način da je isti ispred zgrade u [adresa] u [adresa] vukao po podu oštećenog ŠR, a potom ga fizički napao na način da mu je rukama pritiskao glavu i ramena na pod uz istovremeno klečanje na leđima oštećenog.

3. U svojoj obrani iznesenoj na kraju postupka, odnosno na ročištu glavne rasprave održanom dana 17. veljače 2026. prvookrivljeni ER je porekao prekršajno djelo stavljeno mu na teret. Isti je naveo da je on dana 30. srpnja 2025. ostavio ŠR na brisaču papir na kojem papiru mu je objasnio da ne parkira svoj veliki automobil koji je po svojoj veličini gotovo C kategorije na takav način da njegova kćer i supruga ne mogu izići iz parkirnog mjesta. On da mu nije ništa agresivno kazao znajući s kim imam posla. ŠR da im je odmah početo psovati mater, ćaću i govorio da će platiti. Opsovao mu je više puta majku, a to da mu je najgore. Počeo je i prijetiti i njegovom sinu MR. Kako on zna kakav je čovjek ŠR i da nosi oštre predmete nisu otišli prema automobilu koji je bio parkiran niže na donjem parkirnom mjestu. Inače on da je osoba koja izbjegava sukobe i svatko zna kojim se poslom bavi. Prošao je i rat. No kako je ŠR osoba od koje možeš svašta očekivati i osoba za koju zna da nosi oštre ili tupe predmete on da ga samo malo gurnuo i to da ne bi došlo do većeg zla. Oni da su otišli, a ŠR da je došao za njima do drugog auta. U tom automobilu da ih je čekala njegova mala odnosno njegova kći. On da je sjeo ispred automobila i nije se htio dignuti. Po tom je moj sin MR izašao. MR da ga je molio da se makne. On da nije dao gas kako bi to napravili drugi luđaci, a žurili su na posao koji vodi na moru. ŠR da ih je snimao mobitelom sve do donje ulice odnosno do caffe bara "Shuby". Pri tom da je vikao za njegovim sinom MR i prijetio im. On je zvao policiju. Pri tom ne zna da li je osobno išta u policijsku postaju ili je pozvao policiju putem mobitela. Inače napomenuo je da je ovaj predmet išao na USKOK i to zbog ponašanja policijskih službenika prema nama.

Na kraju je kazao da je ŠR išao za njima prema caffe baru Shuby, a oni da su potom otišli.

Na upit predstavnika ovlaštenog tužitelja zašto prvookrivljeni nije prijavio ponašanje ŠR ni prijetnje od utužene prigode policiji, prvookrivljeni navodi da on nije zvao policiju jer da ne želi imati posla s policijom, a njegov sin MR da je zvao policiju, no nitko se nije javljao. Na daljnji upit predstavnika ovlaštenog tužitelja zašto to ponašanje nije prijavio kada je doveden u policijsku postaju odnosno to ispričao prilikom prvog ispitivanja prvookrivljeni navodi da nije želio imati posla s policijom. Na upit branitelja okrivljenika da li je drugookrivljeni MR prijavio prijetnje u policiji, prvookrivljeni navodi da misli da da. Na daljnji upit branitelja koliko je ŠR udaljen kada ga gura, prvookrivljeni navodi da misli da je udaljen 60 cm.

4. Drugookrivljeni MR se na kraju postupka, odnosno na ročištu održanom dana 17. veljače 2026. u odnosu na uređeni optužni prijedlog očitovao da se ne smatra krivim. Isti je naveo da je oštećeni ŠR sve krivo naveo. Ušao je u komfor zonu njegovog oca ,a time i njega. Njegov otac da je reagirao zaštitnički. Ne znajući za reakciju ŠR koji je tada bio agresivan onda ga je lagano odgurnuo. Nije ga udario kako to navodi ŠR. Napomenuo je i da je ŠR tog dana bio agresivan prijetio im i bio je jako loše raspoložen. Oni da su otišli prema donjem automobilu, a on da je za njima išao s leđa, pa se on pita tko tu koga napada. On da je tada zvao policiju, a ŠR se malo prepao pa se maknuo. Tada da se vratio i sjeo ispred automobila. On da je ograničavao kretanje njega i njegovog oca, kao i njegove sestre. On da ga je lagano podignuo bez prijetnje. Cijelo to vrijeme je ŠR bio agresivan i prijetio im . Oni da su tada otišli automobilom, a on da je išao za nama i to snimao prijeteći nam.

Na upit branitelja okrivljenika da li je u ijednom trenutku njegov otac šakom u glavu udario oštećenog ŠR drugookrivljeni navodi da nije. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da li je u ijednom trenutku svojim nogama i svojim tijelom onemogućavao ŠR da se digne s poda drugookrivljeni navodi da nije.

4. U svojoj završnoj riječi branitelj okrivljenika je naveo da iz svih provedenih verbalnih i materijalnih dokaza proizlazi kako okrivljenici nisu počinili prekršaj za koji se terete. U odnosu na prvookrivljenog za napomenuti je što se tiče prvog događaja da je isti cijelo vrijeme na miran i uljudan način nastojao ŠR izprezentirati spor vezano za probleme s parkingom, na što ŠR prijeti, viče, galami i u posljednjem dijelu ulazi u intimni prostor njegovog branjenika i njegovog sina MR. U tom trenutku ER kako bi odbio protupravni istodobni napad od sebe i svoga sina reagira na način da ŠR odguruje od sebe, nikako da istog udara a kamoli da bi ga udarao šakom u glavu i to "prejako" kako to u svom iskazu navodi oštećeni ŠR. ER da jako dobro poznaje ŠR, zna o kakvoj se osobi radi. Svjestan je činjenice da bi ŠR obzirom da prijeti dvi odrasle osobe i uz to ih se ne boji, kod sebe odnosno u svom džepu moga je imati kakvo hladno ili pak vatreno oružje. Dakle njegovo postupanje kritične prigode je isključivo iz straha s namjerom da od sebe odbije protupravni napad. Za napomenut je da pregledom prve snimke jasno proizlazi da ŠR nastavlja sa svojim protupravnim im ponašanjem. Doslovno visi na vratu ER i MR, odnosno nalazi se niti pola metra iza njih i nastavlja s prijetnjama, vikom i galamom. Nakon toga dolazimo do drugog događaja koji se stavlja drugookrivljenom MR na teret, a i snimke s mjesta događaja jasno proizlazi da se ŠR nalazi u polusjedećem položaju ispred automobila u vlasništvu obitelji MR. U tom trenutku u vozilu da se nalazi kćerka prvookrivljenika, prvookrivljeni također da ulazi u vozilo. Isti da su toga dana trebali biti na poslu i ispunjavati svoje radne obveze, a ŠR da im nekoliko minuta ne dozvoljava da napuste mjesto događaja, odnosno ograničava im njihovu Ustavom zajamčenu slobodu kretanja. MR da je stoga u tom trenutku nazvao policiju, koju da nije uspio dobiti. Pokušava uljudno zamoliti ŠR da se digne ispred njihova vozila i tek nakon toga koristi institut samopomoći, hvata ŠR ispod pazuha i odnosi ga doslovno metar i pol od automobila. Dakle nema govora o tome da bi MR kritične prigode počinio bilo kakav prekršaj, jer nitko drugi normalno sposoban čovjek u takvoj situaciji ne bi reagirao na način na koji je reagirao MR. ŠR ne samo da ne želi dignuti s mjesta, nego štoviše nastavlja s prijetnjama i vikom i galamom prema obitelji MR. Obrani ostaje nevjerojatno da ovlašteni tužitelj u situaciji kad pregledava snimku i podnosi optužni prijedlog i vidi da je evidentno ŠR kršio javni red i mir na javnom mjestu da se isti nalazi u ovom postupku u poziciji oštećenika, a da se progoni MR i ER. Uzimajući sve naprijed navedeno obrana smatra da je evidentno dokazano da niti jedan od okrivljenika nije počinio niti jedan prekršaj za koji se tereti.

5. U ovom postupku nije sporno da se utužen događaj zbio dana 30. srpnja 2025. u 09:00 sati na javnom mjestu, ispred stambene zgrade u [adresa] u kojoj svi stanuju. Nesporno je i da su prvookrivljeni ER i drugookrivljeni MR prišli svom susjedu ŠR u svezi parkiranja njegovog automobila ispred stambene zgrade na navedenoj adresi. Nije sporno ni da su svi komunicirali utužene prigode.

5.1. Sporno je da li su okrivljenici na navedenom mjestu utužene prigode remetili javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način na način na koji se terete optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja, odnosno d li su isti utužene prigode postupali u nužnoj obrani.

6. Nadalje, odredbom članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je vrijedio u vrijeme počinjenja prekršaja, propisano je da tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4.000,00 EUR-a ili kaznom zatvora do 30 dana.

6.1. Dakle inkriminirajuća radnja ovog prekršajnog djela sastoji se u naročito drskom ili nepristojnom ponašanju kojim se vrijeđaju građani ili narušava njihov mir.

7. Svjedok, oštećeni ŠR u svom iskazu je naveo da su ga dana 30. srpnja 2025. prvookrivljeni ER i drugookrivljeni MR sačekali ispred parkirnog mjesta i to parkirnog mjesta ispred zgrade u [adresa] gdje svi stanuju. Inače da su to parkirna mjesta koja nisu javna, svima dostupna parkirna mjesta, već parkirna mjesta koja su u njihovom vlasništvu. Okrivljenici da su tražili od njega da se makne, odnosno da pomakne svoj osobni automobil sa svog parkirnog mjesta na što sam im ja kazao da neće. Potom da su me fizički napali. On da im je kazao da ću zvati policiju i potom da mu je došlo loše. Sjeo je na pod i zvao policiju. To da je ukratko prepričan događaj od 30.7.2025. godine. Na upit uredujuće sutkinje što smatra fizičkim napadom, svjedok navodi da ga je prvookrivljeni, ovdje prisutni ER udario šakom u predjelu glave. Na upit gdje ga je točno udario, svjedok navodi da misli da je bilo ispod lijevog oka ali da više nije siguran. Taj njegov udarac da ga je šokirao. Trideset sekundi do jednu minutu nakon toga da mu je postalo loše. Vikao je da će zvati policiju i sjeo je ispred njihovog automobila. Kazao je da je sjeo ispred automobila okrivljenika i to ne točno baš ispred automobilima okrivljenika ali da je sjeo na način da smeta okrivljenicima koji su pošto poto htjeli otići pa da su ga e maknuli i vukli po podu. Na upit suda da li ga je drugookrivljeni fizički napao, svjedok odgovara da jest. Drugookrivljeni MR da ga je vukao, da je on to pokušao snimiti mobitelom, ali kako su mu se ruke tresle da ništa nije uspio snimiti. Nakon toga oni da su ga pomakli 2-3- metra od mjesta gdje je sjedio na [adresa] i na tom mjestu gdje su ga pomaknuli da mogu slobodno proći automobilom, a on da je ostao sjediti. Tada da je na mobitel dobio policiju ali da je bio jako uznemiren, nerazgovjetno je pričao pa da im kazao da će osobno doći na policiju, a što sam i učinio. Na upit suda da li je on bio sam prilikom utuženog događaja, svjedok navodi da jest, te da nije gledao oko sebe, ali da nije primijetio da su tu prisutni još neki ljudi. Inače taj događaj da je sve skupa trajao 10 minuta. Na upit uredujuće sutkinje koje riječi je on upućivao okrivljenicima, svjedok oštećeni navodi da se razgovor vodio u svezi parkirnog mjesta gdje je dan danas njemu jasno kako netko od njega može tražiti da se makne sa svog parkirnog mjesta. Dodao je da mu uopće nije jasno zašto bih se on morao maknuti sa svog parkirnog mjesta i što okrivljenici traže od njega. Naglasio je i kada je dobio udarac u glavu da je doživio šok i da je govorio samo policija, policija. Na to da mu je prvookrivljeni kazao da ne zovem policiju jer da su i otprije u zgradi imali nekakvih problema s policijom. Istaknuo je i da se sličan događaj zbio nekoliko godina prije ovog događaja, kada ga je prvookrivljeni ER također fizički napao, ali ja to da nije prijavio policiji. I tada da se to dogodilo zbog parkirnog mjesta. Na upit uredujuće sutkinje da li je svjedok nakon udarca u glavu potražio liječničku pomoć, svjedok navodi da nije i da ne zna zašto nije potražio liječničku pomoć.

Na upit branitelja okr. gdje je točno svjedok legao kraj automobila ER, svjedok je naveo da on ima više automobila parkiranih ispred zgrade na adresi [adresa] i da je on legao na mjesto koje je par koraka udaljeno od ovog mjesta gdje se dogodio fizički napad. To kada je on legao da se desilo možda 10 sekundi kasnije od ovog fizičkog napada. Na daljnji upit branitelja okr. pita to kada ga je prvookrivljeni udario šakom u glavu da li se desilo kod prvih parkirnih mjesta ili parkirnih mjesta koja su udaljena, odnosno drugih parkirnih mjesta, svjedok navodi da ga je prvookrivljeni udario kod prvih parkirnih mjesta. To kad kažem prva parkirna mjesta mislim na parkirna mjesta gdje su oni međaši, odnosno parkirna mjesta koja se nalaze jedna do drugoga, a ova sva parkirna mjesta se nalaze u krugu od 10-15 metara. Na upit branitelja okr. da li su njih sva trojica otišli do drugih parkirnih mjesta, svjedok je naveo da je njemu bio veliki šok od udarca, da misli da su svi zajedno otišli te da ako postoji snimka da se to tu treba vidjeti te da su ova parkirna mjesta udaljena možda 7-8 metara od parkirnih mjesta kraj kojih se dogodio ovaj prvi udarac.

Na upit branitelja okr. koliko je jak bio ovaj udarac šakom o glavu, svjedok navodi, za njega prejak. Na daljnji upit branitelja da li je on vezano za ovaj događaj ispitan u svojstvu osumnjičenika zbog kaznenog djela prijetnje na štetu drugookrivljenog MR, svjedok navodi da nije ispitan u svojstvu osumnjičenika zbog prijave drugookrivljenog protiv njega, a vezano uz utuženi događaj.

8. Svjedokinja ZR kći prvookrivljenog i sestra drugookrivljenog u svom iskazu je navela da je ona djelomično bila prisutna utuženog događaju koji se zbio dana 30. srpnja 2025. u 9:00 sati. Tog dana da je sjedila u autu na mjestu suvozača i tada da je njihov susjed ŠR kojeg zna iz viđenja krenuo za njenim bratom i ocem. On je legao na pod i krenuo psovati, brat ga je molio da se makne. Oni da su kasnili na posao, a ŠR da se nije htio maknuti, pa ga je brat uzeo objema rukama ispod pazuha i pomaknuo kako bi oni mogli proći. Točnije njen brat MR ga je podignuo. Taj sav događaj da je trajao 4-5 minuta. Kada su se udaljili automobilom vidjela je da je ŠR trčao za njima. Ona da je inače čekala oca i brata u automobilu i nisam bila prisutna prethodnom događaju koji se zbio kod našeg drugog automobila. Na upit uredujuće sutkinje koje riječi je uputio ŠR okrivljenicima, svjedokinja navodi da je isti kazao: "jebem vam majku, platit ćete mi za ovo" itd. Na daljnji upit suda da li se okrivljenici imali ranije sukob sa ŠR svjedokinja navodi da nisu. Taj događaj koji je opisala se zbio ispred stambene zgrade, odnosno stambenih zgrada na [adresa] u [adresa], to je udaljeno možda 50-ak metara od mjesta gdje moj otac parkira svoj drugi automobil, odnosno gdje imamo parkirno mjesto koje je u našem vlasništvu. Između ta dva mjesta postoji zid, tako da od ovog mjesta gdje smo mi bili parkirani do našeg plaćenog parkirnog mjesta ne postoji nesmetan pogled. Na upit suda je li primijetila na ŠR kakve ozljede, svjedokinja navodi da nije. Na upit suda koje riječi su njen otac i brat uputili ŠR, svjedokinja navodi da su samo ga mirno zamolili da se pomakne. Na upit predstavnika ovl. tužitelja pita svjedokinju na kojem sjedištu je u tom trenu sjedila, svjedokinja navodi da je sjedila na mjestu suvozača, predstavnik ovl. tužitelja nadalje pita svjedokinju koliko je sigurna da se ŠR nalazio ispred automobila, svjedokinja navodi da je 100%. na daljnji upit predstavnika ovl. tužitelja u kojem položaju se nalazio ŠR, svjedokinja navodi da je bio u polu ležećem, odnosno polu sjedećem položaju. Na upit predstavnika ovl. tužitelja nadalje pita zbog čega svjedokinja nije pozvala policiju kad je vidjela da osoba leži ispred automobila. Svjedokinja je odgovorila: "pa ne znam". Na branitelja okr. pita svjedokinju da li se ona osjetila ugroženom od protupravnog postupanja ŠR, svjedokinja tihim glasom odgovara "jesam". Na upit branitelja da li je li ŠR izgovarao kakve prijetnje, svjedokinja nadalje navodi da je govorio ono šte je već navela odnosno da ćemo mu platiti i da im jebe majku.

9. Naime, Sud je u cijelosti prihvatio iskaz ispitanog svjedoka ŠR koji je na detaljan i okolnosan način opisao postupanje okrivljenika predmetne prigode kao i cijeli predmetni događaj pri čemu je iskazivao jasno, nedvosmisleno i uvjerljivo, a osim toga sud nije našao niti jednu konkretnu okolnost koja bi dovela u pitanje vjerodostojnost njegovog iskaza u kojem nema nikakvih proturječnosti niti nedosljednosti, a pogotovo ne u svezi s odlučnom činjenicom okrivljenikovih postupanja predmetne prigode. Tim više što je navedeni iskaz u skladu sa snimkama pregledanim tijekom dokaznog postupka.

10. Naime iz DVD snimke trajanja 3:34 koja je dostavljena sudu dana 30. srpnja 2025. i koja snimka sadrži samo sliku, a ne i zvuk, vidljivo je da se na istoj nalaze okrivljenici odjeveni u iste žute majice i oštećeni ŠR. Okrivljenici i oštećeni se nalaze ispred stambenih zgrada pored parkirališnih mjesta i nešto objašnjavaju oštećenom pritom pokazujući parkirane automobile. Prvookrivljeni ER otvara suvozačeva vrata i vidljivo je da se između okrivljenika i oštećenog vodi konverzacija u svezi parkiranja i položaja parkiranih automobila. Iz snimke je razvidno da po držanju okrivljenika i oštećenog da između njih postoji verbalna prepirka. Isti se nakon toga odmiču od parkiranih automobila na kolnik. U 02:39 snimke vidljivo da je da prvookrivljeni ER udara oštećenog ŠR po glavi, a potom koljenom u predjelu bedara, a ŽR odlaže ruksak na pod dok mu drugookrivljeni MR nešto govori. Nakon fizičkog sukoba okrivljenici se udaljavaju s mjesta događaja, a oštećeni kreće za njima.

11. Nadalje, iz druge DVD snimke koja traje 57 sekundo vidljivo je da je ista sačinjena na parkirališnom prostoru, ali ne na istom kao i prva snimka. Na snimci se uočavaju okrivljenici ŽR i MR te oštećeni ŠR. Na početku snimke je razvidno da prvookrivljeni ER sjedi u automobilu i da do njega sjedi suvozač, odnosno suvozačica koja je obučena u majicu roze boje. Potom je razvidno da prvookrivljeni ER izlazi iz automobila dok oštećeni sjedi pred automobilom, dok pored njega na nogama stoji drugookrivljeni MR te nešto govori oštećenom ŠR. Potom prvookrivljeni izlazi iz automobila, zatvara vrata automobila, a drugookrivljeni MR, dok oštećeni leži na tlu fizički ga napada na način da ga vuče po podu, a potom mu rukama pritišće glavu i ramena o pod te istovremeno kleči na leđima oštećenog. Potom prvookrivljeni odlazi automobilom, a oštećeni ustaje s poda, a bijeli automobil kojim upravlja prvookrivljeni se udaljava s mjesta događaja. Potom se automobil zaustavlja, a oštećeni ŠR prilazi tom automobilu i nešto govori. Iz snimke je razvidno da je ista sačinjena mobitelom osobe koja je snimala iz stambene zgrade te da se ista snimka odnosi na parkirališni prostor i cestu između stambenih zgrada.

12. Slijedom svega iznijetog, sud je nedvojbeno utvrdio da su prvookrivljeni ER i drugookrivljeni MR utužene prigode remetili javni red i mir na naročito drzak način na način da je prvookrivljeni vikom, a potom i fizički napao ŠR (udario ga papirom u glavu, a potom koljenom u bedru i rukom u glavu), a drugookrivljeni MR da je fizički napao ŠR na način da ga je rukama uhvatio oko tijela, odvukao ga nekoliko metara od automobila i potom klečao na leđima oštećenog pritišćući mu ramena i glavu o pod.

12.1. Ukupnost opisanog postupanja okrivljenika predmetne prigode (vikanje, fizičko udaranje oštećenog, potom vuča po podu i sjedenje na leđima) nedvojbeno upućuje na naročitu bezobzirnost i iskazanu upornost u činjenju prekršaja, odnosno upućuje na zaključak da se obojica okrivljenika predmetne prigode ponašala na naročito drzak i nepristojan način narušavajući pri tom mir navedenog svjedoka kao i slučajnih prolaznika, a čime su okrivljenici ostvarili sva obilježja prekršajnog djela iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira zbog čega su i proglašeni krivim.

13. Što se tiče navoda o obrane okrivljenika u kojima se isti u suštini pozivaju na institut nužne obrane, sud iste nije prihvatio ocjenjujući ih neosnovanim i usmjerenim na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, a s obzirom da upravo iz iskaza ispitanog svjedoka - oštećenika ŠR, kojeg je sud iz već obrazloženih razloga prihvatio kao vjerodostojan, nedvojbeno proizlazi da je u konkretnom slučaju upravo prvookrivljenik bio taj koji je predmetne prigode napadao i udarao navedenog svjedoka, dakle da je upravo okrivljenik predmetne prigode bio napadač, a potom kada je ŠR pošao za njima do drugog automobila i drugi okrivljeni MR ga fizički napao povlačeći ga po tlu te sjedeći mu na leđima i pritišćući glavu pa se u tom slučaju okrivljenici ne mogu pozivati na nužnu obranu u odnosu na osobu koja se brani od njihovog napada.

13.1. Slijedom toga sud nije prihvatio iskaz ZR, koja je kći prvookrivljenog i sestra drugookrivljenog, odnosno time pristran svjedok, a koja svjedokinja je u pogledu dijela događaja kojem je nazočila nastojala pogodovati okrivljenicima govoreći da ih je oštećeni ŠR izazvao psujući im majku i govoreći pogrdne riječi.

14. Nadalje, sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj navode da su bili u strahu od okrivljenog jer je neživotno i nelogično da bi netko prišao osobi od koje osjeća strah i raspravljao se s njom u vezi parkirnog mjesta. Također je neživotno i nelogično da je drugookrivljeni postupajući u nužnoj obrani, odnosno koristeći institut samopomoći kako to navodi obrana morao odvući oštećenog jer su postojali drugi načini da oštećenog udalje s tla pored parkirnog mjesta, primjerice uzimanje drugog automobila u njihovu vlasništvu, ili ponovno pozivanje policijskih službenika, ili pak odlazak na posao na drugi način (sredstvima javnog prijevoza itd.)

15. Sud je u skladu sa utvrđenim činjeničnim stanjem u postupku korigirao činjenični opis predmetnog prekršaja na način kako je to sad navedeno u izreci presude, a čime je činjenični opis djela usklađen sa utvrđenim činjeničnim stanjem u nebitnim elementima i ne zadire u bitna obilježja prekršajnog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, pa je isto ostalo pravno označeno kao prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

16. Određujući vrstu i mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je kao olakotnu okolnost cijenio dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost odnosno neosuđivanost oba okrivljenika (razvidno iz potvrde Odjela za prekršajne evidencije), a dok je kao otegotne okolnosti cijenio izostanak samokritičnosti kod okrivljenika za predmetno ponašanje kao i činjenicu da se predmetni događaj zbio na navedenoj ulici dakle, na mjestu gdje je životno očekivati veći broj ljudi, a time i veći intenzitet narušavanja javnog reda i mira uslijed čega se radi o većem stupnju ugrožavanja zaštićenog dobra pa je okrivljenicima uvažavajući naprijed iznijeto izrekao alternativno lakšu propisanu kaznu i to novčanu kaznu i iznosu većem od zakonom propisanog minimuma, smatrajući da će se i samom uvjetnom osudom, dakle i bez izvršenja kazne, postići svrha kažnjavanja u smislu specijalne i generalne prevencije. U izrečenu novčanu kaznu na temelju članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona uračunato je vrijeme za koje su okrivljenici bili uhićeni, odnosno uračunao iznos od 39,82 eura.

17. Odluka o paušalnom iznosu troškova ovog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona. Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13), propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna te kako okrivljenici imaju redovna mjesečna primanja, to je visina paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 70,00 (sedamdeset) eura za svakog, što je po mišljenju ovog suda primjereno s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, oba okrivljenika su zaposlena, srednjeg imovnog stanja bez uzdržavanih članova obitelji.

U Šibeniku, 7. travnja 2026. godine

Sutkinja

Ana-Marija Paić Baković,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje ovom sudu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. okrivljenicima

2. branitelju okrivljenika

3. tužitelju PU Šibensko-kninska, Policijska postaja Šibenik s isp. Primošten

4. u spis, ovdje