REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1087/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirte Matić, predsjednice vijeća, Kamelije Parać, sutkinje izvjestiteljice i Ružice Omazić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HOSTIN, d.o.o., OIB 48094042121, Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Krajinović i partneri d.o.o., Zagreb, protiv 1. tuženika Grad Kutina, OIB 41888874500, Trg Kralja Tomislava 12, Kutina, 2. tuženika Grad Popovača, OIB 73945204941, Trg Grofova Erdödyja 5, Popovača, 3. tuženika Općina Velika Ludina, OIB 02359032919, Sv. Mihaela 37, Velika Ludina, koje zastupa punomoćnik Bojan Grahek, odvjetnik u Kutini i 4. tuženika Republika Hrvatska, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi ispravka upisa, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2298/2025-8 od 19. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2298/2025-8 od 19. siječnja 2026. u točkama I., II. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi: „Nalaže se uknjižba brisanja zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama, i to:

- na 2/3 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] opisana kao zk.č.br. 9155/1, u naravi vrt ukupne površine 2389 m2 na kojoj su kao suvlasnici nekretnine upisani: u 1256/3000 dijela Grad Kutina, OIB: 41888874500, Kutina, Trg kralja Tomislava 12,u 574/3000 dijela Općina Popovača, OIB: 73945204941, Popovača, Trg Grofova Erdödyja 5,u 170/3000 dijela Općina Velika Ludina, OIB: 02359032919, Velika Ludina, Obrtnička,

- na 2/3 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] opisana kao zk.č.br. 9155/2, u naravi šuma, na kojoj je kao vlasnik nekretnine upisana: na 2/3 dijela Republika Hrvatska, OIB: 52634238587,

- na 2/3 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], Mali Lošinj, zk. tijelo II. opisana kao zk.č.br. 1510 zgr, u naravi izgrađeni teren (zgrada zk. ul. br. [broj ZK uloška]), na kojoj je kao suvlasnik nekretnine upisan: na zk. tijelo II., u 2/3 dijela Općenarodna imovina, s pravom korištenja za korist Skupštine općina Kutina,

- na 2/3 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] opisana kao stambena zgrada na č. zgr. [katastarska čestica], koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na kojoj je kao suvlasnik nekretnine upisan: na zk. tijelu I, u 2/3 dijela društveno vlasništvo-korisnik RO INA-PETROKEMIJA KUTINA OSIZ za odmor, rehabilitaciju i sportsku rekreaciju Kutina uz istoimeni upis prava vlasništva na navedenim nekretninama u korist tužitelja HOSTIN, d.o.o., Zagreb, Barčićeva 9, OIB: 48094042121.“

U točki II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi prvo i trećetuženicima troškove parničnog postupka u iznosu od 9.000,00 EUR s pripadajućim zateznim kamatama. U točki III. izreke naloženo je tužitelju naknaditi četvrtotuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 3.006,00 EUR u roku od 8 dana. U točki IV. izreke odbijen je dio zahtjeva prvo i trećetuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 3.000,00 EUR sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

1.1. Prvostupanjski je sud tako odlučio jer je nakon provedenog postupka utvrdio da tužitelj nigdje ne navodi niti dokazuje da je upis u zemljišnu knjigu izvršen pogrešno odnosno suprotno rješenju o upisu, zbog čega nije osnovan tužiteljev zahtjev za ispravak upisa, sve po odredbi iz čl. 197. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19, 128/22 i 155/23; dalje: ZZK). Svi navodi tužitelja u historijatu tužbe odgovaraju činjeničnim navodima o utvrđenju prava vlasništva. Utvrđenje prava vlasništva prema prvo do trećetuženicima već je pravomoćno odlučeno te je takav zahtjev tužitelja odbijen, kao neosnovan. Tužbeni zahtjev u ovom predmetu postavljen je na tužbu za ispravak, odnosno na brisovnu tužbu te ne odgovara samom činjeničnom supstratu tužbe.

2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj. Presudu pobija u točkama I., II. i III. izreke zbog svih žalbenih razloga, odnosno pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te bitnih povreda odredaba parničnog postupka. U žalbi u bitom navodi da je sud pogrešno tumačio tužbu za ispravak prema čl. 197. ZZK-a pogrešno zaključio da se radi o presuđenoj stvari, pogrešno tumačio ex lege prijenos imovine OSIZ-a, pogrešno odbio izvođenje ključnih dokaznih prijedloga kao nevažnih, iako su isti bili odlučni za utvrđenje pravnog slijeda i zakonitog ex lege prijenosa imovine OSIZ-a. Predlaže da ovaj sud preinači presudu u skladu sa žalbenim navodima podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Traži trošak prema troškovniku predanom u spis.

3. Tuženici nisu dali odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj sud je ispitao prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Nije ostvarena bitna povreda odredaba postupka na koju ukazuje žalitelj, ali niti one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Presuda ima jasne razloge o odlučnim činjenicama za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva i to činjenica koje su odlučne da bi se ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev.

7. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za brisanje zemljišnoknjižnog upisa na nekretninama i to 2/3 dijela zk.č.br. 9155/1 u naravi vrt, ukupne površine 2389 m2, koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Malom Lošinju, koja zk.č.br. odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 2/3 dijela zk.č.br. 9155/2, u naravi šuma, koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Malom Lošinju, koja zk.č.br. odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 2/3 dijela zk.č.br. 1510 zgr., u naravi izgrađen teren (zgrada u zk. ul. br. [broj ZK uloška]) koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] Mali Lošinj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Malom Lošinju koja zk.č.br. odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te 2/3 dijela stambene zgrade sagrađene na č. zgr. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz upis prava vlasništva na navedenim nekretninama u korist tužitelja.

8. Prema navodima tužitelja predmet ovog postupka je tužba za ispravak dok se sam činjenični supstrat i postavljeni tužbeni zahtjev ne mogu shvatiti kao tužba za ispravak već eventualno kao brisovna tužba ili čak kao tužba radi utvrđenja prava vlasništva.

9. Tužba za ispravak u trenutku podnošenja tužbe u ovom predmetu bila je uređena čl. 197. ZZK-a („Narodne novine“ broj: 91/96, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 55/13, 60/13 i 108/17) koji nosi naslov „Tužba za ispravak“, a nalazi se u Odjeljku 2. zakona pod nazivom „Ispravni postupak“.

9.1. Prvi stavak čl. 197. ZZK glasi:

„(1) Zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo:

- osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku;

- osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.“

9.2. Tužbeni zahtjev kod tužbe za ispravak trebao bi sadržati utvrđenje da je određen upis u zemljišnoj knjizi pogrešan, odnosno da je protivan rješenju zemljišnoknjižnog suda da se provede upis. Ujedno takav tužbeni zahtjev treba sadržati i nalog za ispravak pogrešnog upisa uz određenje kako bi taj upis treba pravilno glasiti. Raspravljanje po tužbi za ispravak trebalo bi biti ograničeno isključivo na činjenice važne za utvrđenje je li upis proveden u zemljišnoj knjizi protivan rješenju zemljišnoknjižnog suda o dozvoli upisa, a ne i ispitivati jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje i uknjižbu prava vlasništva na nekretninama.

9.3. Neosnovano tužitelj ukazuje u žalbi na to da je riječ o tužbi za ispravak, smatrajući da predmetna tužba ima takvu narav, jer je prije podnošenja tužbe zahtijevao pravnu zaštitu u pojedinačnom ispravnom postupku u kojem je odbačena njegova prijava upisa prava suvlasništva u navedenim zk. ul. istih k. o., jer tužitelj nije upućen iz tog postupka da svoje pravo ostvaruje u parnici tužbom za ispravak u smislu čl. 203. st. 4. ZZK-a kako to proizlazi iz priloženog rješenja poslovni broj Z-2581/2012 od 4. listopada 2018. kojim je, između ostalog, naloženo brisanje zabilježbe pokretanja predmetnog postupka, čime niti sadržajno nije riječ o tužbi za ispravak prema čl. 205. ZZK-a.

10. Tužitelj u tužbi nigdje ne navodi, a time niti dokazuje da je upis u zemljišnu knjigu izvršen pogrešno odnosno suprotno rješenju o upisu, zbog čega nije osnovan tužiteljev zahtjev za ispravak upisa, sve po odredbi iz čl. 197. st. 1. ZZK -a. U stvari svi navodi tužitelja u historijatu tužbe odgovaraju činjeničnim navodima o utvrđenju prava vlasništva. Utvrđenje prava vlasništva prema prvo do trećetuženicima već je pravomoćno odlučeno te je takav zahtjev tužitelja odbijen, kao neosnovan.

11. Tužitelj je kao predlagatelj podnio prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka koji u stvari predstavlja prijedlog za utvrđenje i uknjižbu prava vlasništva. Ta pitanja rješavana su i pred Trgovačkim sudom u Rijeci poslovni broj P-1658/2012 u kojem postupku je donesena prvostupanjska presuda 29. travnja 2015. koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5757/15-2 od 12. lipnja 2018.

12. Nije osnovan žalbeni navod da je sud pogrešno suzio sadržaj i svrhu tužbe za ispravak te da je time pogrešno primijenio materijalno pravo.

13. Upravo suprotno, sud je sadržaj i svrhu tužbe razmatrao i kroz odredbe za brisovnu tužbe. Da bi bila riječ o navedenoj tužbi, bilo je nužno zahtijevati zaštitu knjižnog prava kojeg je imao tužitelj odnosno on ili njegov prednik čiji bi bio univerzalni sukcesor, koje bi bilo prestalo nevaljanim zemljišnoknjižnim upisom, u vidu zahtjeva za brisanje takvog upisa kojim bi bilo povrijeđeno njegovo knjižno pravo i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, što tužitelj niti ne ističe, već u tužbi navodi da pravnu zaštitu zahtijeva temeljem čl. 361. i 365. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 151/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14 i 81/15; dalje: ZVDSP), dakle, u smislu čl. 130. st. 1. ZVDSP-a.

14. Suprotno žalbenom navodu prvostupanjski je sud pravilno zaključio da je o pitanju prava vlasništva već pravomoćno odlučeno u predmetu Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-1658/12 te da se u ovom postupku radi o presuđenoj stvari u odnosu na to pitanje. Tužitelj sad u novoj parnici na istom činjeničnom osnovu podnosi tužbu, iako je tužba tužitelja za iste nekretnine temeljena na istom činjeničnom osnovu već pravomoćno odbijena.

15. Neosnovano se tužitelj poziva na Potvrdu Trgovačkog suda u Zagrebu broj R3-10034/24 kao na novu činjenicu. Iz navedene potvrde proizlazi, ono što je već prethodno utvrdio Trgovački sud u Rijeci, u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem P-1658/12 te je pravomoćno okončan, a to je da je 1979. godine osnovana Osnovna samoupravna interesna zajednica za odmor, rehabilitaciju i sportsku rekreaciju radnika Radne organizacije INA-Petrokemija, Kutina. OSIZ je osnovan na temelju samoupravnog sporazuma. OSIZ je brisan 4. ožujka 1991. Ta odlučna činjenica razmatrana je već u postupku pred Trgovačkim sudom u Rijeci te su navedeni prvostupanjski sud, kao i drugostupanjski sud, zaključili jednako da je OSIZ brisan nakon što je već osnovan pravni prednik tužitelja, a da je u temeljni kapital pravnog prednika tužitelja uneseno stanje iz bilance na dan 30. rujna 1999., zbog čega temeljni kapital pravnog prednika tužitelja nisu mogle biti unesene nekretnine iz ovoga predmeta. O utvrđenju prava vlasništva na temelju neprekinutog niza posjedovanja odnosno na temelju odredbi Zakona o osnivanju javnog poduzeća INA - Industrija nafte te dosjelosti već je odlučivano, te je navedeno u odnosu na prvo do trećetuženike pravomoćno presuđena stvar.

15.1. U odnosu na nekretninu oznake z.k. č. br. [katastarska čestica] šuma upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj je upisano vlasništvo u korist Republike Hrvatske, radi se o nekretnini koja je po kulturi šuma koja je na dan 16. listopada 1990. bila u društvenom vlasništvu te je četvrtotužena ex lege postala vlasnica.

16. Neosnovan je žalbeni navod tužitelja da je sud morao saslušati predložene svjedoke na okolnost utvrđenja pravnog slijeda i zakonitog ex lege prijenosa imovine OSIZ-a. Svi, po tužitelju predloženi svjedoci, su saslušani u predmetu poslovni broj P-1658/2012 i njihovi iskazi su ocjenjeni u tom postupku. Ne postoji razlog njihovog pozivanja 10 godina nakon što su pred sudom već saslušani na iste okolnosti i u vezi istog tužbenog zahtjeva. Posebno iz razloga što ih je tužitelj preložio na okolnost stjecanja izvanknjižnog vlasništva preko „pravnog prednika INA industrija nafte d.d”, jer se to ne može dokazivati svjedocima, a o tome ne postoje isprave u spisu. Sve isprave i pitanje pravnog sljedništva već je raspravljeno u predmetu Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-1658/2012 i obuhvaćene su pravomoćnošću presude u tom predmetu pa tužitelj ne može na temelju istih isprava i istog zahtjeva voditi novi parnični postupak.

17. S tim u vezi, žalbeni navod da je prvostupanjski sud odlučne činjenice utvrdio suprotno od onoga što o njima potvrđuju javne isprave - potvrde iz sudskog registra nije osnovan, a time što navedene dokaze prvostupanjski sud nije cijenio sukladno žaliteljevom shvaćanju, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.

18. S obzirom na sve navedeno, navodima svoje žalbe tužitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude. Žalitelj u žalbi ponavlja navode koje je iznosio tijekom prvostupanjskog postupka, te iznosi neargumentirane žalbene razloge kojima ne dovodi u pitanje zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda. Stoga ovaj sud prihvaća činjenično stanje utvrđeno od strane prvostupanjskog suda, kao i primjenu materijalnog prava.

19. Kako je prvostupanjski sud valjano obrazložio pobijanu presudu, uključujući i odluku o parničnom trošku protiv koje tužitelj nije iznio nikakve primjedbe, tužiteljevu je žalbu na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP -a valjalo odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu potvrditi.

Zagreb, 8. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Mirta Matić