Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split
Poslovni broj: Gž Ob-152/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Danijele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠDU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Jasminki Vrbanović, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Saneli Prša, odvjetnici u Zagrebu, radi isplate s osnova bračne stečevine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P Ob-293/2022-24 od 15. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P Ob-293/2022-24 od 15. svibnja 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu P Ob-293/2022-24 od 15. svibnja 2025. kojom je u točki I. izreke naložio tuženiku da isplati tužiteljici iznos od 17.975,00 eura s osnova bračne stečevine. U točki II. izreke prvostupanjski je sud odbio kao neosnovan zahtjev tužiteljice za isplatom daljnjeg iznosa preko dosuđenog iznosa od 17.975,00 eura do zatraženog iznosa od 20.625,00 eura. Nadalje, u točki III. izreke prvostupanjski je sud odlučio o parničnom trošku na način da je s ovog osnova naložio tuženiku da isplati tužiteljici iznos od 5.935,41 eura sa zateznim kamatama. Konačno u točki IV. izreke prvostupanjski je sud odbio zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška.
2. Protiv prvostupanjske presude tuženik je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP). Tuženik predlaže da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsku presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tužiteljica nije podnijela odgovor na žalbu tuženika.
4. Žalba tuženika je osnovana.
5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 35.950,00 eura sa zateznim kamatama po osnovu bračne stečevine.
6. Tužbeni zahtjev koji je prvostupanjskom presudom djelomično prihvaćen kao osnovan zasniva se na tvrdnji tužiteljice da je tuženik po razvodu braka prodao nekretninu koja da je bračna stečevina. Stoga tužiteljica tužbom potražuje isplatu po osnovu bračne stečevine.
7. Prvostupanjski je sud djelomično prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan uz zaključak da polovina predmetne nekretnine bračna stečevina, a vrijednost predmetne nekretnine utvrdio je vještačenjem po vještaku za graditeljstvo.
8. Tuženik u žalbi u bitnome ističe kako mu je pobijanom odlukom povrijeđeno procesno pravo time što vještak nije usmeno saslušan radi očitovanja na prigovore tuženika.
9. Dakle, tuženik u žalbi zapravo sugerira da mu je povrijeđeno pravo na pristup sudu i pravo na jednakost oružja.
10. Odredbom članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom.
11. Odredbom članaka 260. stavak 1. ZPP-a propisano je da će sud odrediti hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili ih podnijeti i u pisanom obliku prije rasprave. Sud će odrediti rok za podnošenje nalaza i mišljenja koji ne može biti duži od 60 dana u pisanom obliku. Stavkom 2. istog članka propisano je da vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje. Stavkom 3. istog članka propisano je da će sud dostaviti strankama pisani nalaz i mišljenje najkasnije 15 dana prije ročišta na kojem će se o njima raspravljati.
12. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da vještak nalaz i mišljenje mora dati usmeno i da nalaz i mišljene mora biti obrazložen. Smisao takve odredbe je da se strankama omogući raspravljanje pred sudom. Naime, očitovanjem na primjedbe stranaka i odgovaranjem na pitanja stranaka od strane vještaka, stranke ostvaruju pravo pristupa sudu i pravo na raspravljanje pred sudom. Stoga je prvostupanjski sud bio dužan omogućiti očitovanje vještaka na prigovore tuženika.
13. Slijedom navedenog tuženik osnovano prigovara da mu je oduzeto pravo raspravljanja time što sud nije izveo dokaz usmenim vještačenjem po vještaku građevinske struke. Postavljanje pitanja sudskom vještaku radi pojašnjenja pisanog nalaza i mišljenja i radi očitovanja na primjedbe stranke posebno je bitno u situaciji kad je sud prvostupanjsku odluku temeljio na tom nalazu i mišljenju. Stoga je nepozivanja vještaka na raspravu radi davanja usmenog nalaza i mišljenja bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a (stranci nezakonitim postupanjem nije dana mogućnost raspravljanja pred sudom) u svezi s odredbom članka 260. stavak 1. ZPP-a, na koju povredu tuženik ukazuje u žalbi.
14. Kako prvostupanjski sud u predmetnom parničnom postupku, bez opravdanog razloga, nije omogućio očitovanja vještaka na prigovore tuženika na dani pisani nalaz i mišljenje, to je počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a (stranci nezakonitim postupanjem nije dana mogućnost raspravljanja pred sudom), na koju povredu opisno u žalbi ukazuje tuženik. Sukladno iznijetom pobijanu je presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a sukladno odredbi članka 369. stavak 1. ZPP-a, zbog čega je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
15. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbi parničnog postupka te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221. a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.
U Splitu 8. travnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Vedrana Perkušić