Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-835/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Noemi Butorac, predsjednice vijeća, Emira Čustovića, člana vijeća i suca izvjestitelja i Marije Bušković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Anka Jakovljević Grizelj, odvjetnica u Đakovu, protiv tuženika Kaufland Hrvatska d.d. Zagreb, Donje Svetice 14, kojega kao punomoćnica zastupa Ana Crnković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Buterin i partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o tuženikovoj žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu broj Pn-40/2025-8 od 30. listopada 2025., u sjednici održanoj 8. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija kao neosnovana, te se u pobijanom dijelu (točki I. i II. izreke) potvrđuje presuda Općinskog suda u Đakovu broj Pn-40/2025-8 od 30. listopada 2025.

II. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom doslovce je suđeno:

I. Nalaže se tuženiku KAUFLAND HRVATSKA k.d., OIB: 47432874968, Zagreb, Donje Svetice 14, naknaditi tužiteljici UG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 3.092,44 eura sa zateznim kamatama koje teku: - na iznos od 2.773,91 eura od 27. svibnja 2021. godine do isplate, a - na iznos od 318,53 eura od 30. listopada 2025. godine pa do isplate, sve po stopi koja se za razdoblje od 27. svibnja 2021. do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.730,17 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 30. listopada 2025. godine pa nadalje do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužiteljice za naknadu troškova u preostalom dijelu."

2. Protiv točke I. i II. izreke prvostupanjske presude tuženik je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) s prijedlogom preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti ili ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je pravovremena i dopuštena.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavka 2. ZPP-a. Nije počinjena ni bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a na koju tuženik ukazuje u žalbi.

7. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je nastala tužiteljici u štetnom događaju koji se dogodio 14. siječnja 2021.

8. Iz raspravne građe i utvrđenja prvostupanjskoga suda proizlazi:

- da se nezgoda, tj. štetni događaj dogodio 14. siječnja 2021. u [adresa], na adresi [adresa], kada je tužiteljica pala ispred ulaza u tuženikovu trgovinu, zbog skliskog i zaleđenog prilaza, i to na dijelu prijelaza betona u dio prilaza koji je popločen kockastim pločama gdje je rubnik izdignut, što se nije vidjelo zbog neočišćenog snijega;

- da je tužiteljica na nogama imala primjerenu obuću, gumene čizme sa niskom petom;

- da je prema podatcima Državnog hidrometeorološkog zavoda na području [adresa] 14. siječnja 2021. u 07,00 sati temperatura iznosila -2,2°C, u 14,00 sati 2,8 °C te da je minimalna dnevna temperatura zraka bila -2,5°C, minimalna temperatura zraka na 5 cm iznad tla -6,7°C,

- da je intenzitet snijega bio slab da mu je trajanje bilo u vremenu od 08,00 do 09,30 sati, a snježni pokrivač je trajao do u noć,

- da je snijeg koji je padao u jutarnjim satima predmetnog dana stvorio snježni pokrivač čija je visina izmjerena sljedećeg dana, a iznosila je 3 cm,

- da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom gležanjske kosti (talusa) koji je nastao mehanizmom iznenadnog rotacijskog iskretanja stopala pri hodanju, čemu je pogodovalo sklisko i neravno tlo,

- da je kod tužiteljice provedeno traumatološko i fizikalno liječenje, longetu je nosila tjedan dana uz propisano strogo mirovanje, a nakon toga je nosila gips 6 tjedana;

- da je tužiteljica trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana te bolove slabog intenziteta u trajanju od 35 dana.

- da je tužiteljica pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je strah srednjeg intenziteta u trajanju od 5 dana i slabog u trajanju od daljnjih 30 dana. ;

- da je tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć 2 sata dnevno kroz 60 dana, a pomoć joj je bila potrebna pri mobilizaciji, održavanju higijene, obuvanju, odijevanju, nabavi hrane, odlascima na kontrole te uobičajenim obvezama i aktivnostima u kući koju su joj pružali ukućani,

- da je kod tužiteljice s ortopedsko traumatološkog motrišta zaostalo umanjenje opće životne i radne aktivnosti u omjeru od 5%.

9. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda, da je do štetnog događaja došlo jer tuženik nije očistio led i snijeg s prilaza trgovini, dakle zbog isključivog propusta tuženika da održava nogostup (prilaz) u takvom funkcionalnom stanju da se po njemu može nesmetano prolaziti bez opasnosti da se svaka osoba normalno hodajući posklizne na led i padne. Stoga je tuženik odgovoran za nastalu štetu tužiteljici, jer ponašanje tužiteljice ne ukazuje da bi ista bila suodgovorna za nastanak štetnog događaja, a time i za visinu štete.

10. Na ovako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo pravilno zaključivši da je tužiteljici u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz članka 19. stavka 2. ZOO, a čime joj je nastala neimovinska šteta te da utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu iz članka 1100. stavka 1. ZOO-a. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje: ZOO).

11. Nogostup prilaza trgovini, sam po sebi nije opasna stvar. Tuženik ne odgovara niti bi mogao odgovarati po načelu objektivne odgovornosti, ali odgovara po načelu krivnje iz razloga propuštanja obaveze da održava prilaz trgovini u stanju koje omogućava nesmetano i sigurno kretanje ljudi. Tuženik je tijekom postupka isticao prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je imao zaključen ugovor sa OPG Anica Bilonić koji je bio u obvezi čistiti prilaz trgovini s ralicom i posipati. Prenošenjem dijela obveze koja bi uključivala i održavanja i čišćenja nogostupa na obrt, OPG, tuženik se ne oslobađa odštetne odgovornosti. Kako je štetni događaj uzrokovan ledom koji je trebao biti uklonjen to je propuštanjem uklanjanja leda sa prilaza trgovini došlo do nastanka štetnog događaja, a s time i do odgovornosti tuženika za nastalu štetu tužiteljici i to temeljem odredbi članka 1045 u vezi s odredbom 1049. ZOO-a .

11.1. Stoga je pravilno prvostupanjski sud otklonio tuženikov prigovor nedostatka pasivne legitimacije pravilno utvrdivši da je tuženik isključivo odgovoran za štetu, te ujedno ocijenio neosnovanim prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja, odnosno prigovor njezine suodgovornosti jer je tužiteljica na nogama imala prikladnu zimsku obuću te se kretala normalnim hodom, pazeći da se ne posklizne.

12. Suprotno žalbenim navodima za svoje činjenične tvrdnje i pravne zaključke u odnosu na visinu neimovinske štete s osnove pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti prvostupanjski je sud dao jasne i uvjerljive razloge koji nisu dovedeni u pitanje žalbenim navodima. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenog vještačenja i drugih provedenih dokaza, te svih okolnosti štetnog događaja i pravnog shvaćanja sa sjednice Građanskog odjela VSRH održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. o promjeni Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade, kojim su do tada prihvaćeni iznosi, naznačeni u novčanim jedinicama (hrvatskim kunama) povećani za 50%, utvrdio visinu nastale neimovinske te takvom odlukom nije povrijeđeno materijalno pravo na žaliteljevu štetu.

12.1. Prvostupanjski je sud pravilno odredio visinu dosuđene imovinske štete s naslova pružene tuđe pomoći i njege. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka, a kako je to navedeno u točki 29. prvostupanjske presude tužiteljici je tuđa pomoć i njega bila potrebno u trajanju od 120 sati. Obzirom da je cijena jednog sata pružene tuđe pomoći i njege utvrđena u visini od 2,65 EUR tužiteljici za pruženu tuđu pomoć i njegu pripada iznos od ukupno 318,53 EUR kako je utvrdio prvostupanjski sud.

13. Tuženik pobija odluku o troškovima postupka paušalno, ne navodeći razloge pobijanja. Kako ovaj sud, a s obzirom na početak prvostupanjskog postupka (postupak je započeo nakon 1. rujna 2019. kada je stupio na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-u "Narodne novine" broj: 70/19, dalje: ZID ZPP) ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka valjalo je potvrditi odluku o troškovima postupka sadržanu u točki II. izreke prvostupanjske presude.

14. Kako žalba nema opravdanja pa je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude na temelju članka 368. stavka. 1. ZPP-a.

Dubrovnik, 8. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Noemi Butorac