Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-222/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihela Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Željke Skomeršić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ZF, zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavka 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbama okrivljenika, podnesenih protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-205/2026 od 10. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe okrivljenog ZF kao neosnovane.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-205/2026 od 10. ožujka 2026., odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenika podnesen putem branitelja da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedoka BF od 1. veljače 2026. (list 199-200 spisa), VF od 1. veljače 2026. (list 201-202 spisa), FF od 3. veljače 2026. (list 203- 204 spisa), ĆF od 9. veljače 2026. (list 206-207 spisa), PF od 9. veljače 2026. (list 208-209 spisa), te ZFL od 10. veljače 2026. (list 210-211 spisa).

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljenik osobno i po braniteljici Matei Kršić, odvjetnici iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede zakona na štetu okrivljenika, te je predložio da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

4. Žalbe okrivljenika nisu osnovane.

5. Nije u pravu okrivljenik kada osporava zakonitost pobijanog rješenja koji se odnosi na odbijanje prijedloga obrane za izdvajanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka taksativno navedenih u izreci pobijanog rješenja pozivajući se na povredu zakona o kaznenom postupku, povredu zakona na štetu okrivljenika i žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

6. Naime, prvenstveno treba istaknuti, suprotno istaknutim žalbenim navodima, da se pravo na ispitivanje svjedoka, a sa time u svezi načelo neposrednosti a u konačnosti i kontradiktornosti i pravičnosti postupka odnosi na cjelokupni kazneni postupak pred nadležnim sudom. Suprotno tome, istražni dio postupka ima za cilj prikupljanje dokaza radi utvrđivanja osnovane sumnje da je osoba počinila kazneno djelo, o čemu će se u postupku pred sudom raspraviti uz neposredno, kontradiktorno i konfrontirano izvođenje dokaza.

6.1. Nadalje, ispitivanje svjedoka taksativno navedenih u izreci ovog rješenja, provedeni su po nalogu državnog odvjetnika, a sukladno odredbi članka 213. stavak 1. ZKP-a. Naime, upravo kao što je to i naveo prvostupanjski sud u svom rješenju, okrivljenik je bio obavješten da je provedena prva radnja ispitivanja, koja obavijest prileži listu 182 spisa, kao i da se nastavlja sa provođenjem dokaznih radnji. Nesporno je, dakle da se radi o fazi postupka u kojoj državni odvjetnik prikuplja dokaze kako bi utvrdio postoje li uvjeti za podizanje optužnice ili ne protiv počinitelja kaznenog djela. Kako dakle nije sporno da su navedene radnje ispitivanja svjedoka poduzete nakon dostavljene obavijesti okrivljeniku, a što i jest u skladu sa odredbom članka 213. stavak 1. ZKP-a kao i da navedena odredba ZKP-a ne propisuje obvezu državnog odvjetnika da obavještava okrivljenika i njegovog branitelja o vremenu i mjestu provođenja pojedinih dokaznih radnji, neosnovan je žalbeni navod okrivljenik kojim se upravo iz tog razloga osporava zakonitost prvostupanjskog rješenja. Predmetno stoga što je pitanje nezakonitosti pojedinog dokaza regulirano člankom 10. ZKP-a koji u svom stavku 2. propisuje da su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni kršenjem Ustava, zakona ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, oni koji su pribavljeni povredom Ustava, zakona ili međunarodnog prava zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, oni koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ovim zakonom kao i oni za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. Da bi se radilo dakle o nezakonitosti nekog dokaza (a to je razlog na koji se okrivljeni poziva), trebalo bi se raditi i o povredi odredaba kaznenog postupka koja je izričito predviđena Zakonom o kaznenom postupku (članak 10. stavak 2. točka 3. ZKP-a). Suprotno navedenom, taksativno navedeni svjedoci saslušani su u cijelosti u skladu sa odredbama zakona o kaznenom postupku i ta činjenica ne isključuje pravo okrivljenika da zahtjeva njihovo ponovno ispitivanje na raspravi u kontradiktornom postupku.

7. Dakle, budući da nema dvojbe da je prvostupanjski sud ispravno utvrdio da se ne radi o nezakonitom dokazu u smislu članka 10. ZKP-a, zbog čega nije ostvarena povreda kaznenog postupka niti je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a činjenično stanje je ispravno utvrđeno, valjalo je potvrditi prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u izreci.

8. Sud je na temelju članka 494. stavka 4. ZKP-a pobijano rješenje ispitao po službenoj dužnosti, pa kako nije utvrđena niti jedna povreda na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 8. travnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac