Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-2256/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sucu pojedincu, mr. sc. Zrinki Tironi, u pravnoj stvari predlagatelja SE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog punomoćniku Slavenu Šoši, odvjetniku u Dubrovniku, protiv predloženika CE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Juraju Magudu, odvjetniku u Dubrovniku, radi utvrđivanja korisne vrijednosti stana, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: R1-81/2023 od 27. lipnja 2025., dana 8. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja pa se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: R1-81/2023 od 27. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud 27. lipnja 2025. donio rješenje slijedećeg sadržaja: „I. Obustavlja se postupak u ovom izvanparničnom predmetu.

II. Predlagatelj se sa svojim zahtjevom upućuje u parnicu.“

2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP) u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a, sve u svezi s odredbom članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/23., dalje ZIP). Predlagatelj u žalbi predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Predloženik je podnio odgovor na žalbu kojim predlaže žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba predlagatelja nije osnovana.

5. Predmet razmatranja drugostupanjskog suda jest ocjena zakonitosti rješenja prvostupanjskog suda kojim se izvanparnični postupak radi utvrđenja korisne vrijednosti stana i odgovarajućeg suvlasničkog udjela obustavlja, a predlagatelj upućuje u parnicu.

6. Predlagatelj u žalbi u bitnom ističe kako se u predmetnom slučaju ne radi o uređenju odnosa između suvlasnika, već zahtjevu za utvrđenjem korisne vrijednosti stana radi pokretanja postupka utvrđenja vlasništva posebnog dijela nekretnine.

7. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, u svezi sa odredbom članka 381. ZPP-a.

8. U svezi sa žalbenim navodima predlagatelja za reći je slijedeće.

9. Odredbom članka 74. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZVDSP) propisano je da korisne vrijednosti utvrđuje sud svojom odlukom donesenom u izvanparničnom postupku, po pravilima da se: - korisna vrijednost stana ili druge prostorije izračunava iz korisne površine stana ili druge prostorije i odgovarajućih dodataka ili odbitaka za razlike koje povećavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim stanovima, odnosno prostorijama, a koje po shvaćanju u prometu i iskustvu proizlaze iz namjene, položaja i sl., a nisu nastale na trošak samo jednoga od suvlasnika, - prigodom izračunavanja korisne vrijednosti zanemaruju razlike koje povećavaju ili smanjuju vrijednost, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje 2% korisne površine stana ili druge prostorije, - korisna površina je ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju, - prigodom izračunavanja korisne površine neće se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama članka 67. stavka 3. do 5. ovoga Zakona, - korisna se površina u pravilu izračunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio građevinske dozvole ili koji je potvrđen po nadležnom tijelu; ali ako netko učini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna će se površina izračunati prema stvarnom stanju.

10. Iz citirane odredbe proizlazi kako korisnu vrijednost stana ili druge prostorije utvrđuje sud svojom odlukom donesenom u izvanparničnom postupku prema zakonom određenim pravilima. Nadalje, pravomoćna odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti stana, odnosno druge prostorije te korisnih vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, preduvjet je za uspostavu etažnog vlasništva, osim kad ZVDSP određuje da pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava suvlasnika (članak 72. stavak 5. ZVDSP-a).

11. Odredbom članka 68. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine može proizaći i biti uspostavljeno samo na suvlasničkom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajući suvlasnički dio). Stavkom 2. istog članka propisano je da je li neki suvlasnički dio odgovarajući dio za to da bi iz njega moglo proizaći i biti na njemu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, utvrđuje sud svojom odlukom, ako ovim Zakonom nije što drugo određeno.

12. Iz citiranih odredbi, posebno odredbe članka 68. stavak 2. ZVDSP-a, proizlazi kako sud svojom odlukom utvrđuje je li neki suvlasnički dio odgovarajući dio za to da bi iz njega moglo proizaći i biti na njemu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine. Iako zakon ne propisuje u kojem postupku sud donosi navedenu odluku prema stajalištu ovog drugostupanjskog suda radilo bi se o izvanparničnom postupku temeljem odredbe članka 1. stavak 3. ZID-a koja propisuje da će se primjenom općih odredaba ZID-a rješavat i građanskopravne stvari iz nadležnosti sudova za koje nije izrijekom određeno da će se rješavati po pravilima nekog drugog postupka ako bi to odgovaralo pravnoj prirodi tih stvari.

13. Zahtjev za uspostavu vlasništva posebnoga dijela nekretnine mogu postaviti:

a) jedan suvlasnik nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio (članak 43. stavak 1., članak 71. stavak 1. ZVDSP-a)

b) više suvlasnika nekretnine od kojih svaki ima barem odgovarajući suvlasnički dio (arg. ex članka 43. stavka 1., članka 71. stavka 1. ZVDSP-a)

c) više suvlasnika nekretnine, ako njihovi suvlasnički dijelovi ukupno iznose barem koliko je odgovarajući suvlasnički dio (članak 71. stavak 3. ZVDSP-a) d) zajednički vlasnici koji imaju u svome zajedničkom vlasništvu barem odgovarajući suvlasnički dio te nekretnine (članak 71. stavak 2. ZVDSP-a).

14. U predmetnom slučaju prijedlog za utvrđenjem korisne vrijednosti stana i za utvrđenjem je li suvlasnički dio odgovarajući dio za to da bi iz njega moglo proizaći i biti na njemu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo), postavio je predlagatelj kao uknjiženi suvlasnik za ½ dijela nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica]/4k.o. [adresa]. Međutim, predloženik osporava predlagatelju ne samo veličinu suvlasničkog udjela, već činjenicu da bi predlagatelj uopće bio suvlasnik predmetne nekretnine (kuće s okućnicom). Osporavanjem da bi predlagatelj uopće bio suvlasnik predmetne nekretnine predloženik predlagatelju u biti osporava aktivnu legitimaciju za postavljanje zahtjeva za utvrđenjem korisne vrijednosti stana i za utvrđenjem je li suvlasnički dio odgovarajući dio za to da bi iz njega moglo proizaći i biti na njemu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, kao uvjeta za uspostavu etažnog vlasništva.

15. Ovdje je za istaknuti kako sudska odluka kojom se utvrđuju korisne vrijednosti pojedinog stana ili svih stanova, odnosno prostorija nekretnine od velikog je, a moglo bi se kazati i presudnog značenja za svakog suvlasnika nekretnine, prvenstveno u slučaju kada ne postoji opća suglasnost suvlasnika o uspostavi etažnog vlasništva. Naime, na temelju te odluke određuje se i udio svakog pojedinog suvlasnika u pravu samostalne uporabe određenog posebnog dijela nekretnine, a osim toga i u odnosu na ostala prava i dužnosti u vezi s nekretninom kao cjelinom.

16. Stoga je pitanje suvlasništva i suvlasničkih udjela bitno za odluku o utvrđenju korisne vrijednosti stana i o postojanju odgovarajućeg suvlasničkog udjela na kojem bi moglo biti uspostavljeno etažno vlasništvo. Kod takvog stanja stvari, nije osnovan žalbeni navod predlagatelja da za odluku u ovoj pravnoj stvari nije bitno je li suvlasnički udio među strankama sporan ili ne.

17. Odredbom članka 28. stavak 1. ZID-a propisano je da ako do donošenja odluke o glavnoj stvari sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima parničnog postupka, rješenjem će obustaviti izvanparnični postupak. Nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi postupak će se nastaviti po pravilima parničnog postupka pred nadležnim sudom.

18. S obzirom da je među strankama sporno pitanje suvlasništva, i to kako postojanja suvlasništva, tako i veličine suvlasničkog dijela, pravilno je prvostupanjski sud obustavio izvanparnični postupak i uputio predlagatelja s njegovim zahtjevom u parnični postupka u smislu odredbe članka 28. stavak 1. ZID-a. Naime, u predmetnom slučaju, ako dođe do uspostave etažnog vlasništva, radio bi se o derivativnom stjecanju etažnog vlasništva koje proizlazi iz suvlasništva.

19. Slijedom navedenog trebalo je žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsko rješenje, a ovo na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP- a. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 8. travnja 2026.

Sutkinja

Mr. sc. Zrinka Tironi