Poslovni broj P-2441/2018-60

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari tužiteljice UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Danijeli Dasović, odvjetnici u Zagrebu, protiv tužene ad.1 UĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad.2 ZĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Ani Bobinac, odvjetnici u Zagrebu, radi pobijanja valjanosti oporuke, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 04. veljače 2025. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnice tužiteljice te zamjenice punomoćnice tuženica, 08. travnja 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su ništetne odredbe Izjave o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017. koja Izjava je proglašena 18. svibnja 2018. od strane Javnog bilježnika Martine Dražine iz Benkovca u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-2639/2017, a koje odredbe se odnose na tuženu ad.1 u dijelu raspolaganja ostaviteljice kućom u [adresa] u koris t tužene ad.1.

II. Nalaže se tuženoj ad.1 po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tužiteljici iznos od 2.086,90 Eura u roku od 15 dana dok se za više zatraženi iznos u visini od 200,00 Eura zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženica za naknadu parničnih troškova u iznosu od 3.162,50 Eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica UĐ (dalje: tužiteljica) ovom sudu podnosi tužbu protiv tuženica UĐĐ (dalje: tužena ad.1) i ZĐ (dalje: tužena ad.2) u kojoj navodi da je rješenjem Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu od 20. studenog 2018. tužiteljica upućena pokrenuti parnični postupak protiv tuženica i to radi pobijanja istinitosti i pravne valjanosti Izjave o usmenoj oporuci ostaviteljice od 29. studenog 2017. Označeno rješenje da je tužiteljica po punomoćniku zaprimila 28. studenog 2018. U tijeku ostavinskog postupka na raspravu 18. svibnja 2018. pred povjerenikom suda da su pristupili svjedoci usmene oporuke pok. ostaviteljice KĐ i to TĐ iz [adresa] i AĐ iz [adresa] i predali Izjavu o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017. Navedene osobe da su saslušane kao svjedoci usmene oporuke, nakon čijeg je saslušanja Izjava o usmenoj oporuci proglašena u skladu s odredbom čl. 206. Zakona o nasljeđivanju. Prema tekstu Izjave o usmenoj oporuci pok. ostaviteljica KĐ da je raspolagala ostavinskom imovinom u korist tuženica te u korist tužiteljice, a tužiteljica i tuženice da su kćeri ostaviteljice i njene zakonske nasljednice. Tužena ad.1 da je supruga sina svjedoka usmene oporuke TĐ. Prema odredbi čl. 40. Zakona o nasljeđivanju da su ništave odredbe usmene oporuke kojima se ostavlja nešto svjedocima pri njenu sastavljanju, njihovim bračnim drugovima, njihovim prednicima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobočnoj lozi do zaključno 4. stupnja srodstva i bračnim drugovima svih tih osoba. Prema tekstu Izjave o usmenoj oporuci sačinjenoj od strane svjedoka od kojih je jedan TĐ, ostaviteljica da je obiteljskom kućom u [adresa] raspolagala u korist tužene ad.1, s tim da je ostaviteljica za života raspolagala stanom u [adresa] u korist sina tužene ad.2, što da se smatra namirenjem tužene ad.2 te da je za života raspolagala i kućom u [adresa] u korist sina tužiteljice, a oporukom u korist tužiteljice sa dva grobna mjesta, automobilom i neodređenim iznosom novčanih sredstava. Odredbe usmene oporuke kojima je ostaviteljica raspolagala u korist tužene ad.1 čiji je svekar (suprugov otac) svjedok usmene oporuke TĐ, kućom u [adresa], da su ništave pozivom na odredbu čl. 40. Zakona o nasljeđivanju. Nadalje u tužbi tužiteljica navodi da je tekst izjave o usmenoj oporuci obiman tekst koji se sastoji od 59 redaka u kojem tekstu su svjedoci usmene oporuke nastojali potkrijepiti cilj i svrhu raspolaganja takvom usmenom oporukom osobe koja je kako su sami naveli bila „nemoćna i jako slaba“, „svjesna i prisebna“, „teško pričala“, „teško disala“, „izrazito slaba“, „nije mogla govoriti“, „nije mogla pisati“ i „nije se mogla potpisati“. U tekstu Izjave o usmenoj oporuci svjedoci da su naveli i činjenice o kojima netko tko nije u mogućnosti sastaviti nikakvu drugu izjavu posljednje volje, u izvanrednim okolnostima ne bi ni pomislio iskazati kao npr. detaljno obrazložena financijska konstrukcija poduzeća MK- BOJA d.o.o., godina osnivanja trgovačkog društva MK-BOJA d.o.o., tko je kod koje banke plaćao kredit i za koje i čije dugove, marka automobila i obveza plaćanja istog s obvezom otplate kredita te kome je od unuka što darovala i zbog čega, što sve da sigurno nije prvo čega bi se sjetila osoba koja daje izjavu posebne volje u izvanrednim okolnostima. Slijedom navedenog, tužiteljica u tužbi postavlja (glavni) tužbeni zahtjev na utvrđenje da su ništetne odredbe Izjave o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017. koja izjava je proglašena 18. svibnja 2018. od strane Javnog bilježnika Martine Dražine iz Benkovca u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-2639/2017, a koje odredbe se odnose na tuženu ad.1 u dijelu raspolaganja ostaviteljice kućom u [adresa] u korist tužene ad.1. Ukoliko sud ne prihvati tako postavljeni tužbeni zahtjev, tužiteljica pozivom na odredbu čl. 188. Zakona o parničnom postupku postavlja zahtjev na utvrđenje da usmena oporuka pok. KĐ

- Izjava o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017. koja izjava je proglašena 18. svibnja 2018. od strane Javnog bilježnika Martine Dražine iz Benkovca u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-2639/2017 nije pravno valjana. Podredno, ukoliko sud ne prihvati niti tako postavljeni tužbeni zahtjev, tužiteljica postavlja zahtjev na utvrđenje da je ništetna usmena oporuka pok. KĐ - Izjava o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017. koja izjava je proglašena 18. svibnja 2018. od strane Javnog bilježnika Martine Dražine iz Benkovca u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-2639/2017 te da ista ne proizvodi pravne učinke. Tužiteljica uz svaki od tužbenih zahtjeva postavlja i zahtjev za naknadu parničnih troškova.

2. U odgovoru na tužbu dostavljenom sudu 4. veljače 2019. tužena ad.1 navodi da prigovara naznačenoj vrijednosti predmeta spora kao previsokoj obzirom da se radi o sporu na utvrđenje istinitosti i valjanosti oporuke. Dalje tužena ad.1 u cijelosti poriče navode tužbe i tužbenih zahtjeva te predlaže da sud odbije tužbu. Navodi da je oporuka istinita – autentična, ako potiče od ostaviteljice. Svjedoci usmene oporuke da su bili u posjetu kod ostaviteljice te su o sadržaju i okolnostima pod kojima je ostaviteljica nekoliko dana prije no što je preminula sastavila oporuku, detaljno iskazivali u ostavinskom postupku. Svjedoci usmene oporuke da su dobro poznavali ostaviteljicu, da su bili dugogodišnji prijatelji s ostaviteljicom, a uslijed čega tužena ad.1 smatra kako nema nikakve dvojbe o tome da bi ostaviteljica bila KĐ i da bi upravo ona usmeno izrazila svoju posljednju volju dana 29. studenog 2017. između 16,00 i 17,00 sati. Svjedoci oporuke također da su detaljno opisali motive ostaviteljice kao i obiteljske odnose, odnose između roditelja i sve tri kćeri (tužiteljica i tužene su rođene sestre), želje roditelja vezano uz raspoređivanje imovine roditelja za slučaj smrti kao i pravnu prirodu pravnih poslova koji su konzumirani za života roditelja. Svjedoci oporuke da su prema saznanju tužene ad.1 dugogodišnji prijatelji kako pok. oca SĐ tako i ostaviteljice KĐ. Posljedično su tužena ad.1 pretpostavlja i svjedoci oporuke bili upoznati s obiteljskim prilikama kao i s ekonomskim prilikama ostaviteljice i njezine obitelji. Oporuka da je pravovaljana ukoliko je sačinjena na pravno valjani način odnosno u konkretnom slučaju na način i u uvjetima kako to propisuje čl. 38. Zakona o nasljeđivanju. Ostaviteljica da je svoju posljednju volju očitovala usmenim putem pred dva istodobno nazočna svjedoka. Samu činjenicu da je ostaviteljica bila teško bolesna i da je uslijed bolesti i preminula nekoliko dana nakon što je usmenim putem očitovala svoju posljednju volju, tužena ad.1. smatra dovoljnom za valjanost oporuke. Ostaviteljica da je, kako da proizlazi iz usmene oporuke, izrazila želju da sve tri kćeri nakon smrti roditelja budu na jednak način zbrinute i da naslijede jednake dijelove. Uostalom, i Zakon o nasljeđivanju da za slučaj nasljeđivanja po zakonu propisuje jednako. Tužena ad.1 smatra kako bi svjedoci oporuke trebali iskazivati pred sudom i u kakvom je zdravstvenom stanju bila ostaviteljica, je li u vrijeme očitovanja bila prisebna. Poriče navode tužiteljice da bi ostaviteljica „organizirala istovremeno prisustvo svjedoka oporuke“. Naime, svjedoci oporuke da su posve slučajno i nenajavljeno došli u posjet ostaviteljici što da je ova iskoristila i očitovala usmenim putem svoju posljednju volju , a uslijed čega ostaviteljica nije ranije očitovala posljednju volju na drugi način, vlastoručnom oporukom, oporukom pred svjedocima, darovanjem ili na neki drugi način, da tuženoj ad.1 nije poznato. Možda naprosto jer nije imala svijest o tome da se približava kraj ili se radilo o drugim subjektivnim razlozima. Tužena ad.1 smatra da zdravstveno stanje u kojem se ostaviteljica nalazila i činjenica da je preminula **.**.2017. uz okolnost slabosti i nemoći koju su opisali svjedoci oporuke predstavljaju izvanredne okolnosti potrebne za valjanost usmene oporuke. Smatra potrebnim pri ocjeni izvanrednih okolnosti cijeniti i vrijeme odnosno trenutak kada je ostaviteljica postala svjesna da joj se približava kraj, da će umrijeti budući je svijest o skoroj smrti zasigurno jak motiv za očitovanje posljednje volje.

3. Tužba je tuženoj ad.2 dostavljena uz poziv za davanje odgovora na tužbu 29. siječnja 2019., međutim, tužena ad.2 nije u roku koji joj je za to dodijeljen dostavila pisani odgovor na tužbu. Kasnije je tijekom postupka i to na pripremnom ročištu 3. prosinca 2021. tužena ad.2 zastupana po istom punomoćniku kao i tužena ad.1 navela da ostaje kod odgovora na tužbu, a što znači da se (obzirom na činjenicu da tužena ad.2 prethodno nije dostavila odgovor na tužbu) ista pridružuje navodima odgovora na tužbu tužene ad.1.

4. Povodom prigovora tužene ad.1, sud je sukladno čl. 40. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 122/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, dalje: ZPP) na pripremnom ročištu održanom 3. prosinca 2021. na prikladan način provjerio točnost vrijednosti predmeta spora koja je u tužbi označena na iznos od 404.000,00 kn te je rješenjem donesenim na pripremnom ročištu vrijednost predmeta spora utvrdio na iznos od 10.000,00 kuna (što prema fiksnom tečaju konverzije iznosi 1.327,23 eura). Naime, sud je ocijenio da je vrijednost predmeta spora koji se vodi radi pobijanja valjanosti oporuke označena na 404.000,00 kn previsoka obzirom na predmet spora te da je iznos od 1.327,23 eura prikladna vrijednost obzirom na predmet ovog spora.

5. Prijedlog tužiteljice iznesen na ročištu glavne rasprave 20. ožujka 2025. da sud prekine ovaj parnični postupak do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred Općinskim sudom u Zadru, Stalnom službom u Benkovcu vodi između stranaka ovog spora pod poslovni broj P-2294/2022 sud nije cijenio osnovanim. Naime, odredba čl. 213. st. 1. ZPP propisuje da će sud odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12.). Kako iz odredbe čl. 12. st. 1. ZPP pri tome proizlazi da je prethodno pitanje - pitanje postoji li neko pravo ili pravni odnos o kojem ovisi odluka u parničnom postupku, a o kojem pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo, ocjena je ovog suda da nije moguće odrediti prekid ovog parničnog postupka u kojem se raspravlja o pitanju ništetnosti odredbi oporuke do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P-2294/2022 predmet kojeg je postupka utvrđenje prava vlasništva čest. 651/133 k. o. [katastarska općina] (da li je vlasnik iste ovdje tužiteljica ili ostaviteljica KĐ) budući pitanje da li su odredbe usmene oporuke pok. KĐ ništetne zbog razloga koji su izneseni u činjeničnom opisu ove tužbe ne ovisi o pitanju da li je čest. 651/133 k. o. [katastarska općina] vlasništvo ovdje tužiteljice i ulazi li stoga u ostavinsku imovinu. Kako dakle pitanje o kojem se odlučuje u predmetu koji se vodi pod poslovnim brojem P-2294/2022 nije prethodno pitanje u smislu čl. 12. st. 1. ZPP za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, to sud nije odredio prekid ovog postupka kako to predlaže tužiteljica.

6. U dokaznom je postupku sud pročitao i pregledao Ugovor o darovanju nekretnina (list spisa 7-8), ugovor o darovanju nekretnina (list spisa 9-10), medicinsku dokumentaciju na ime KĐ (list spisa 11-12), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-603/11 od 23. svibnja 2012. pravomoćno 20. lipnja 2012. (list spisa 13), Izjavu o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017. (list spisa 14-15), rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj O-2639/2017-11 od 20. studenog 2018. (list spisa 16), potvrdu o plaćanju pristojbe za tužbu u iznosu od 4.390,00 kn (list spisa 21), dopunu prijedloga za poduzimanje dokaznih radnji prvog ispitivanja osumnjičenih u predmetu Kir-158/21 (list spisa 52-54), prijedlog za poduzimanje dokaznih radnji prvog ispitivanja osumnjičenih u predmetu br. KP-DO-124/20 (list spisa 55-57), rješenje Županijskog suda u Zadru poslovni broj. Kir-158/21-6 od 30. kolovoza 2021. (list spisa 58- 59), iskaz svjedoka TĐ (list spisa 63-65), iskaz svjedoka AĐ (list spisa 65-67), iskaz tužiteljice UĐ (list spisa 67-69), iskaz tužene ad.1 UĐĐ (list spisa 69-71), spis Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj O-2639/2017 (prileži predmetnom spisu), medicinsku dokumentaciju na ime KĐ (list spisa 81-111), zdravstveni karton KĐ (list spisa 114-154), iskaz tužene ad.2 ZĐ (list spisa 161-162), potvrdu o uplati predujma za vještačenje u iznosu od 400,00 eura (list spisa 168), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka specijalista psihijatra, subspecijalista forenzičke psihijatrije prof. dr. sc. Branke Vidrih od 7. srpnja 2023. (list spisa 169-172), pisano očitovanje stalnog sudskog vještaka specijalista psihijatra, subspecijalista forenzičke psihijatrije prof. dr. sc. Branke Vidrih od 16. rujna 2023. (list spisa 182-183), tužbu UĐ radi utvrđenja prava vlasništva i izdvajanja iz ostavine od 12. listopada 2022. (list spisa 209-213), spis Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj P-2294/2022 (kopija prileži predmetnom spisu) te je saslušao stalnog sudskog vještaka specijalista psihijatra, subspecijalista forenzičke psihijatrije prof. dr. sc. Branke Vidrih (list spisa 206-207). Ističe se da je sud, a obzirom je na ročištu 20. ožujka 2025. zbog izmjene uređujućeg suca glavna rasprava počela iznova, strankama u skladu s čl. 315. st. 3. ZPP omogućio da se izjasne o tome da se umjesto ponovnog saslušavanja svjedoka i parničnih stranaka pročitaju zapisnici o izvođenju tih dokaza, a nakon čega je, usprkos tome što je tužiteljica predlagala da se parnične stranke i svjedoci ponovno saslušaju, ocijenivši da bi ponovno saslušanje dovelo do nepotrebnog odugovlačenja postupka te time bilo protivno načelu ekonomičnosti i efikasnosti postupka, sud u dokaznom postupku samo pročitao iskaze prethodno saslušanih svjedoka i parničnih stranaka, posebno vodeći računa da su svjedoci i parnične stranke iskazivali o svim relevantnim okolnostima za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari odnosno da nije potrebno saslušanje istih radi dopune danih iskaza. Izvedeni su tako u dokaznom postupku svi dokazni prijedlozi tužene ad.1 pri čemu sud ističe da su tužene na ročištu g lavne rasprave 4. veljače 2026. izrijekom i predložile da sud zaključi glavnu raspravu dok nije izveden dio dokaza koje je predložila tužiteljica (koji to konkretno dokazi će biti riječi u nastavku obrazloženja), ovo jer je sud pravno relevantno činjenično stanje za donošenje odluke o (glavnom) tužbenom zahtjevu ocijenio dovoljno raspravljenim poradi čega bi svako daljnje izvođenje dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti i efikasnosti parničnog postupka, posebno obzirom se radi o postupku koji je pokrenut još 2018. godine.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7.1. Tužiteljica (glavnim) tužbenim zahtjevom traži utvrđenje da su ništave odredbe Izjave o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017. koja Izjava je proglašena 18. svibnja 2018. od strane Javnog bilježnika Martine Dražine iz Benkovca u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-2639/2017, a koje odredbe se odnose na tuženu ad.1 u dijelu raspolaganja ostaviteljice kućom u [adresa] u korist tužene ad.1 pa je tako predmet ovog spora valjanost konkretnih odredbi usmene oporuke.

7.2. Odredba čl. 37. st. 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, dalje: ZN) propisuje da oporučitelj može očitovati svoju posebno volju usmeno pred dva istodobno nazočna svjedoka samo u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku.

7.3. Sukladno čl. 38. ZN svjedoci usmene oporuke mogu biti samo osobe koje mogu biti i svjedoci javne oporuke, ali ne moraju znati ni moći čitati ni pisati pri čemu čl. 39. ZN propisuje da su svjedoci pred kojima je oporučitelj usmeno očitovao svoju volju dužni bez odgode napisati sadržaj oporučiteljeva očitovanja i što prije predati to sudu ili javnom bilježniku na čuvanje, ili ga usmeno ponoviti pred sudom ili javnim bilježnikom iznoseći kada je, gdje i u kojim je prilikama oporučitelj očitovao svoju posljednju volju.

7.4. Odredba čl. 40. ZN propisuje da su ništave odredbe usmene oporuke kojima se ostavlja nešto svjedocima pri njezinu sastavljanju, njihovim bračnim drugovima, njihovim prednicima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobočnoj lozi do zaključno 4. stupnja srodstva i bračnim drugovima svih tih osoba.

8. U postupku među strankama nije sporno da su tužiteljica i tužene kćeri pok. KĐ iz [adresa] rođene **.**.1949., umrle **.**.2017., OIB: [osobni identifikacijski broj] iza čije je smrti pred Općinskim sudom u Zadru, Stalna služba u Benkovcu pokrenut ostavinski postupak pod poslovnim brojem O-2639/2017 u kojem su na nasljeđivanje iza ostaviteljice pozvane njezine zakonske nasljednice ZĐ ovdje tužena ad. 2, UĐĐ ovdje tužena ad.1 i UĐ ovdje tužiteljica. Osim što nisu sporne ove činjenice proizlaze i iz sadržaja spisa Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj O-2639/2017 (prileži predmetnom spisu).

8.1. Nastavno, među strankama nije sporno niti to da je rješenjem Općinskog suda u Zadru, Stalne služba u Benkovcu poslovni broj O-2639/2017-11 od 20. studenog 2018. prekinut ostavinski postupak iza smrti KĐ te je nasljednica UĐ ovdje tužiteljica upućena pokrenuti parnicu protiv nasljednica UĐĐ i ZĐ ovdje tuženica radi pobijanja istinitosti i pravne valjanosti Izjave o usmenoj oporuci ostaviteljice od 29. studenog 2017., po zaprimanju kojeg je rješenja nasljednica UĐ kao tužiteljica predmetnom tužbom pokrenula ovaj spor.

8.2. Ono što je među strankama sporno je to da li su odredbe Izjave o usmenoj oporuci ostaviteljice od 29. studenog 2017., dakle, odredbe usmene oporuke pok. KĐ ništetne u dijelu kojim pok. KĐ kućom u [adresa] raspolaže u korist tužene ad.1 i to iz razloga jer je jedan od svjedoka usmene oporuke kojom se raspolaže u korist tužene ad.1 otac supruga tužene ad.1 kao oporučne nasljednice.

9. Iz Izjave o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017. s ovjerom potpisa svjedoka oporuke po Javnom bilježniku Emilu Brkiću iz [adresa] pod brojem OV-3329/2018., ovjerena preslika koje Izjave o usmenoj oporuci prileži listu spisa 34-36 Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj O-2639/2017 (prileži predmentom spisu), proizlazi da su AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i TĐ iz [adresa], OIB: 07433594303 13. travnja 2018. kao svjedoci usmene oporuke pok. KĐ potpisali Izjavu o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017.

9.1. Iz sadržaja Izjave o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017. s ovjerom potpisa svjedoka oporuke po Javnom bilježniku Emilu Brkiću iz [adresa] pod brojem OV -3329/2018. (dalje: Izjava o usmenoj oporuci) proizlazi da su AĐ i TĐ bili u posjetu KĐ **.**.2017. u Općoj bolnici u Zadru kojom im je prilikom KĐ rekla da se više ne može ni potpisati te decidirano izjavila da želi da se ono što će im kazati ima smatrati njenom posljednjom voljom odnosno usmenom oporukom – da nekretnina u [adresa] ostane u nasljedstvo UĐĐ; da auto Toyota ostane UĐ uz obvezu da ista namiri dugove kako za auto tako i za kredite u koju upravo svrhu UĐ ostavlja i novac; te da oba grobna mjesta pripadnu UĐ.

7.1. Pri tome, iz sadržaja spisa Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj O-2639/2017 (prileži predmetnom spisu) proizlazi da su na ostavinskom ročištu koje je 18. svibnja 2018. održano pred javnim bilježnikom Martinom Dražinom kao povjerenikom Općinskog suda u Zadru saslušani svjedoci usmene oporuke pok. ZĐĐ i TĐ, nakon čega je javni bilježnik Martina Dražina kao povjerenik Općinskog suda u Zadru u tom ostavinskom postupku rješenjem proglasio Izjavu o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017. kao usmenu oporuku ostaviteljice KĐ.

7.2. Tuženice u ovom postupku ne osporavaju činjenicu da je svjedok usmene oporuke pok. KĐ, TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otac supruga oporučne nasljednice ovdje tužene ad.1 UĐĐ, a osim čega ova činjenica proizlazi i iz iskaza svjedoka TĐ koji saslušan u ovom parničnom postupku sudu iskazuje (list spisa 63-65) da je on u tazbinskom srodstvu s tuženicom ad.1 UĐĐ, ista da je supruga njegovog sina U . Takav dio iskaza svjedoka TĐ sud nije imao razloga ne cijeniti vjerodostojnim, a obzirom na istinitost tog dijela iskaza nisu izneseni prigovori, dakle, istinitost istog nije dovedena u pitanje niti jednim osnovanim prigovorom kao i jer sud ne nalazi niti životnim niti logičnim da bi svjedok o ovoj činjenici, koja je činjenica lako provjerljiva uvidom u javnu ispravu iz Matice rođenih, lažno iskazivao i time se izložio progonu za kazneno djelo za koje je zapriječena kazna zatvora. Osim toga, činjenica da je TĐ svekar tužene ad.1 proizlazi i iz iskaza same tužene ad.1 (list spisa 69-71) koja iskazujući o događajima na dan 29. studenog 2017. iskazuje „taj dan muž nije mogao ići sa mnom, radio je pa je moj svekar TĐ rekao da će on ili sa mnom i tako smo otišli u [adresa] u Bolnicu“.

7.3. Kada sud tako utvrđene činjenice, činjenicu da je jedan od svjedoka usmene oporuke pok. KĐ TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otac supruga oporučne nasljednice pok. KĐ ovdje tužene ad.1 UĐĐ te činjenicu da je usmenom oporukom pok. KĐ od 29. studenog 2017. raspolagala u korist tužene ad.1 kao oporučne nasljednice na način da je istoj u nasljedstvo ostavila nekretninu u [adresa], podvede pod odredbu čl. 40. ZN, utvrđenje je ovog suda da su odredbe usmene oporuke ostaviteljice pok. KĐ od 29. studenog 2017. u dijelu kojim ista nekretninom u [adresa] raspolaže u korist tužene ad.1, supruge sina jednog od svjedoka ove usmene oporuke, ništetne, ovo jer su sukladno čl. 40. ZN ništave odredbe usmene oporuke kojima se nešto ostavlja bračnim drugovima potomaka svjedoka oporuke.

7.4. Kako tužiteljica glavnim tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi traži utvrđenje da su ništetne odredbe Izjave o usmenoj oporuci od 29. studenog 2017. koja Izjava je proglašena 18. svibnja 2018. od strane Javnog bilježnika Martine Dražine iz Benkovca u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-2639/2017, a koje odredbe se odnose na tuženu ad.1 u dijelu raspolaganja ostaviteljice kućom u [adresa] u korist tužene ad.1, to je sud glavni tužbeni zahtjev ocijenio osnovanim i odlučio kao u točci I. izreke presude.

7.5. Za istaknuti je pri tome da obzirom je sud ocijenio osnovanim glavni tužbeni zahtjev, da sud sukladno čl. 188. st. 2. ZPP ovom presudom nije dalje odlučivao o podredno u tužbi istaknutim tužbenim zahtjevima, a zbog kojih razloga o tim tužbenim zahtjevima nije dalje niti raspravljao odnosno niti dalje u dokaznom postupku izvodio dokaze koji su od strane tužiteljice predloženi radi dokazivanja osnovanosti podrednih tužbenih zahtjeva (saslušanje liječnika dr. MĐ, glavne medicinske sestre DĐ, specijalista radiologije KĐĐ, LĐ, RĐ, HĐ, JĐ, OĐ i CĐ) niti je u ovoj presudi obrazlagao o rezultatima provedenog medicinskog vještačenja, a budući se radi o dokaznom prijedlogu od značaja za podredne tužbene zahtjeve.

8. Odluka o troškovima parničnog postupka je utemeljena na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP kojim je propisano da je stranka koja izgubi parnicu dužna naknaditi troškove protivnoj strani, a temeljem koje je odredbe sud odbio kao neosnovan zahtjev tuženica za naknadu parničnih troškova u iznosu od 3.162,50 Eura dok je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka koji tužiteljica uz glavni tužbeni zahtjev postavlja samo u odnosu na tuženu ad.1 ocijenio osnovanim, visinu troška na naknadu kojeg tužiteljica ima pravo pri tome utvrdivši prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23, dalje: Tarifa) i vrijednosti predmeta spora kako ju je sud utvrdio na pripremnom ročištu te vodeći računa da sukladno čl. 155. ZPP stranka ima pravo samo na naknadu onih troškova koji su bili nužni za vođenje postupka. Tužiteljici su prema ocjeni suda osnovano nastali troškovi po osnovi zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to trošak sastava tužbe podnesene sudu 20. prosinca 2018. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife), trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 03. prosinca 2021. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 11. rujna 2023. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima glavne rasprave na kojima se je raspravljalo o predmetu spora te se provodio dokazni postupak 11. svibnja 2022., 20. ožujka 2025. i 4. veljače 2026. (3 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife) i trošak zastupanja na ročištu pred sudom za zamolbeno saslušanje tužene ad.2 održano 14. listopada 2022. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife), a što sveukupno uz materijalne troškove naknadu kojih tužiteljica traži po osnovi plaćenog predujma za izvođenje dokaza u iznosu od ukupno 686,90 Eura iznosi 2.086,90 Eura. Nije kao osnovan priznat zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava podneska od 29. lipnja 2021. budući se kao prvo, radi o podnesku koji je predan u spisu na pripremnom ročištu na kojem sukladno načelu usmenosti parničnog postupka nije bilo zapreke da tužiteljica navode koje iznosi u tom podnesku usmeno iznese na sudski zapisnik budući je predajom podneska na ročištu svrha sastava podneska (pravovremena dostava istog protivnoj strani kako bi se ista do ročište imala vremena pripremiti za raspravu o navodima podneska) izgubljena te kao drugo, jer u istom tužiteljica dopunjuje činjenične navode tužbe i predlaže dokaze, a sve što je bila dužna učiniti već u tužbi. Također, za istaknuti je i to da nije osnovan zahtjev tuženica da se tuženicama dosudi trošak pristupa punomoćnice na ročište zakazano za 23. rujna 2021. neovisno o uspjehu u sporu, ovo obzirom da punomoćnica tužiteljice nije obavijestila sud o eventualnoj promjeni adrese, ovo stoga što je iz dostavnica poziva za to ročište razvidno da je sud poziv za ročište punomoćnici tužiteljice uputio na ispravnu adresu njezinog odvjetničkog ureda (Martićeva 67/2-1, Zagreb) pa se činjenica da se dostava na toj adresi ovom prilikom nije mogla uredno izvršiti ne može smatrati krivnjom punomoćnice tužiteljice.

U Zadru, 08. travnja 2026. godine

S u d a c

Neva Lukin

Uputa o pravnom lijeku:

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja pisano ovom sudu za sud drugog stupnja.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja pisano ovom sudu za sud drugog stupnja.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja pisano ovom sudu za sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćnici uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu,

2. Tuženicama po punomoćnici.