Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-2721/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Sande Crljen Ivančić predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sonje Meštrović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. ĆI, [adresa]; OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. SI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ĐI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. ŠI [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Branka Skansi, odvjetnica u Dubrovniku, protiv tuženika 1. ČI pok. RI 2. CI žene Ć, 3. GI pok. RI, 4. FI, žene S, 5. VI pok. [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. ŽI rođ. Đ, [adresa], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Tokić, odvjetnik u Dubrovniku, 7. GI ud. Š, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. MI pok. Č, 9. KI pok. Č, 10. LI žene R, 11. UI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 12. JI pok. [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj] i 13. AI rođ. JI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja pod 1. ĆI, pod 2. SI, pod 3. ĐI i pod 4. ŠI i tuženice pod 6. ŽI, izjavljene protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj: P-690/2018 od 25. rujna 2025., u sjednici održanoj 8. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se žalba tužitelja pod 1. ĆI, pod 2. SI, pod 3. ĐI i 4. ŠI kao neosnovana i potvrđuje se odluka o troškovima postupka sadržana pod točkama V. i VI. izreke, presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj: P-690/2018 od 25. rujna 2025., kojim ovim tužiteljima nisu dosuđeni svi zatraženi troškovi postupka.
II. Odbija se žalba tuženice pod 6. ŽI kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj: P-690/2018 od 25. rujna 2025., u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke, kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na ovu tuženicu, kao što se potvrđuje i u pobijanom dijelu pod točkama V. i VI. izreke, koji sadrže odluku o troškovima postupka u odnosu na ovu tuženicu.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da su tužiteljice ĆI, i NI rođ. ĐI pok. EI, vlasnice, i to na jednake dijelove cjeline čest. zgr. [katastarska čestica]-kuća površine 38m2, k. o. [katastarska općina], pada su tuženici ČI pok. RI, PI CI žena Ć, ČI DI pok. RI, FI NI žena S rođ. ČI, BI pok. C, ŽI rođ. Đ, BI RI ud. Š, dužni trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljica na ovoj nekretnini uz prethodno brisanje do sada svih svojih uknjiženih prava na istoj u cijelosti, a sve to na temelju ove presude (točka I. izreke). Istom presudom utvrđeno je da su tužiteljice ĆI pok. EI i NI vlasnice, i to na jednake dijelove cjeline čest. zem. [katastarska čestica]- vrt površine 121 m2, k. o. [katastarska općina], pa da su tuženici ZI pok. Č, HI pok. Č, OI žena R, II pok. TI, AI rođ. BI i ĆV dužni trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljica na ovoj nekretnini, uz prethodno brisanje do sada svih svojih uknjiženih prava na istoj u cijelosti, a sve na temelju ove presude (točka II. izreke). Također je tom presudom utvrđeno da su tužitelji BI SV pok. ĐV i ŠI vlasnici na jednake dijelove cjeline čest. zgr. [katastarska čestica] – kuća površine 36 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica]-komin, prolaz, površine 22m2, k. o. [katastarska općina], pa da su tuženici ČI pok. RI, PI CI žena Ć, DI pok. RI, FI OI žena S rođ. ČI, ČI BI pok. C, ŽI G rođ. Đ, ČI RI ud. Š, dužni trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja na ovim nekretninama, uz prethodno brisanje do sada svih svojih uknjiženih prava na istim u cijelosti, a sve na temelju ove presude (točka III. izreke). Nadalje je tom presudom utvrđeno da su tužitelji ČI SV pok. ĐV i ŠI vlasnici na jednake dijelove cjeline čest. zgr. [katastarska čestica] – kuhinja, površine 22m2, čest. zgr. [katastarska čestica] - štala, površine 1m2 i čest. zem. [katastarska čestica]- dvorište, površine 110 m2 k. o. [katastarska općina], pa da su tuženici ZI pok. Č, HI pok. Č, OI žena R, ČI II pok. TI, AI rođ. ČI i ĆV dužni trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja na ovim nekretninama, uz prethodno brisanje do sada svih svojih uknjiženih prava na isti u cijelosti, a sve na temelju ove presude (točka IV. izreke).
1.1. Odlukom o troškovima postupka sadržanoj u istoj presudi obvezani su tuženici 1. ČI pok. RI, 2. PI CI, žena Ć, 3. RI pok. RI , 4. Capursi F, 6. ŽI, 8. ZI, 9. HI pok. Č, 10. LI F, žena R 11. ŠV naknaditi tužiteljici ČV svaki po 98,08 eura i SI svaki po 98,08 eura s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate (točka V. izreke), kao što su tuženici 1. ČI pok RI, 2. PI žena Ć, 3. RI. RI , 4. FI, 6. ŽI 8. ZI pok. Č, 9. ČI HI pok. Č, 10. LI F žena R 11. ŠV naknaditi tužiteljima RV i ŠI svakome po 98,08 eura s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate (točka VI. izreke).
2. Protiv odluke o troškovima postupka sadržane u točkama V. i VI. izreke, pobijane presude žale se tužitelji pod 1. ĆI, pod 2. SI, pod 3. RV i 4. ŠI (u daljnjem tekstu: tužitelji), pobijajući je u dijelu kojim njima nisu dosuđeni svi zatraženi troškovi postupka, zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. točke 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 144/22., 155/23. i 146/25. – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se postupi shodno žalbenim navodima.
2.1. Tuženica pod 6. ŽI (u daljnjem tekstu: tuženica pod 6.) žalbom prvostupanjsku presudu pobija u cijelosti, ali kako nema pravni interes pobijati je u dijelu pod točkama II. i IV. izreke, jer se odluka o tužbenim zahtjevima u ovim točkama ne odnosi na ovu tuženicu, pa je pobija u dijelu pod točkom I. i III. izreke, kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev i u odnosu na ovu tuženicu, kao što pobija i točke V. i VI. izreke, kojima joj je naloženo da naknadi trošak postupka tužiteljima, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. ZPP-a, s prijedlogom da se pobijana presuda preinače tako da se odbije tužbeni zahtjev u odnosu na ovu tuženicu, podredno, da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u odnosu na nju.
2.2. Tužitelji su u odgovoru na žalbu tuženice pod 6. osporili sve žalbene navode kao neosnovane te su predložili da se žalba kao takva odbije, a na žalbu tužitelja nije podnesen odgovor.
3. Žalbe nisu osnovane.
4. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.
4.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tuženica pod 6. jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.
4.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tuženice pod 6. pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren prema svim tuženicima od 1. do 13. za utvrđenjem da su suvlasnici za po ½ dijela tužitelji pod 1. ĆI i pod 2. SI na kat.čest zgr.[katastarska čestica] i kat.čest zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužitelji pod 3. SV i pod 4. ŠI za po ½ na kat. čest. zgr. [katastarska čestica],zgr.[katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s ovlaštenjem da to svoje pravo upišu u zemljišnu knjigu uz prethodno brisanje idealnog dijela prava suvlasništva s imena tuženika.
6. Iz stanja spisa i pobijane odluke proizlazi sljedeće odlučno činjenično stanje:
- da iz zemljišnoknjižnog izvatka za kat. čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi kako su uknjiženi tuženici u suvlasničkim udjelima,
- da iz posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Dubrovnik od 16. kolovoza 2012. za kat. čest. zgr. [katastarska čestica](kuća),[katastarska čestica](komin-prolaz),85 (kuća), kat. čest. zem [katastarska čestica] (dvorište) površine 110 m2, proizlazi kako je kao posjednik upisan CV p. ĐV, [adresa],
- da iz posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Dubrovnik od 16. kolovoza 2012. za kat. čest. zgr. [katastarska čestica](kuća) površine 38 m2 i kat. čest. zem [katastarska čestica] (dvorište) površine 121 m2, proizlazi kako je kao posjednik upisan CV, [adresa] ½ i GV za 1/2,
- da iz potvrde Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Dubrovnik od 3. listopada 2011. proizlazi je 1966. prijavnim listom broj UP/I-599/66 izvršena (parcelacija u svrhu razvrgnuća zajednice) kojim je izvršeno cijepanje čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na čest. zgr. [katastarska čestica] i cijepanje kat.čest zem [katastarska čestica] na [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se nakon cijepanja čest.[katastarska čestica] zgr.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisuje u posjedovni list na RI pok V, da se čest.[katastarska čestica] upisuje u posjedovni list na ime na ime CV, da se zgr.[katastarska čestica], ¼ zgr.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisuje u posjedovni list 8 na ime CV p. TI, na čest.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovni list upisuje CV pok. TI, a od 1996. u posjedovni list se upisuju CV p. ĐV i GV p. ĐV za ½,
- da je izveden dokaz uviđaja uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Mladena Galinovića,
- da iz nalaza i mišljenja i skice lice naznačenog vještaka proizlazi da č. zem. [katastarska čestica] (površine 146 m2) predstavlja dvorište č. zgr. [katastarska čestica], da je ograđena ogradnim zidom prema č. zgr. [katastarska čestica], da je ograđena ogradnim zidom prema [katastarska čestica], dijelom granicu prema č. zem. [katastarska čestica] predstavlja rub pomoćne zgrade (površina pomoćne zgrade iznosi 22m2), da granicu č. zem. prema č. zem. [katastarska čestica] predstavlja suhozidna podzida, a granicu č. zem. [katastarska čestica] u sjevernom dijelu prema č. zgr. [katastarska čestica] predstavlja ogradni zidić, da se na č. zem. [katastarska čestica] nalazi septička jama u sjevernom dijelu, da se u zapadnom dijelu nalazi pomoćna zgrada ravnim betonskim krovom, da se u istočnom dijelu iza kuća (č. zgr. [katastarska čestica] nalazi započeta izgradnja gustijerne koja nije završena jer je vodovod doveo izravni priključak vode do kuće, da cest. zgr. [katastarska čestica] (površina 37m2) predstavlja stambenu kuću čija zapadna strana ima ravnu betonsku ploču, a istočna polovica ima kosi dvostrešni krov od kupa,
- da dalje iz nalaza i mišljenja proizlazi da stvarna površina tlocrtne projekcije zgrade iznosi 37m2, da čest. zgr. [katastarska čestica] (površina 38m2) u južnom dijelu predstavlja stambenu kuću (stvarna površina tlocrtne projekcije iznosi 16m2), s kosim dvostrešnim krovom od kupa, a u središnjem dijelu ispred kuće nastavlja se dvorište te dalje prema sjeveru se nalazi asfaltirano parkirno mjesto, da čest. zgr. [katastarska čestica] (površina 23m2) u istočnom i južnom dijelu predstavlja prilaz stambenoj kući (č. zgr. [katastarska čestica]) te stambenoj kući (č. zgr. [katastarska čestica]) u zapadnom dijelu č. zgr. nalazi se mali pomoćni objekt (zahod površine 5m2) nadsvođen ravnom betonskom pločom, da čest. zgr. [katastarska čestica] (površine 22m2) predstavlja stambenu kuću (površine cca 20 ak m2) koja je nadsvođena ravnom betonskom pločom koja predstavlja taracu od novije kuće izgrađene dijelom na č. zem. [katastarska čestica], a dijelom na č. zgr. [katastarska čestica]. Čest. zgr. [katastarska čestica] (površine17 m2) nije jasno definirana na terenu, ali joj je moguće rekonstruirati granice temelje skice mjerenja broj 42 iz 1966 godine,
- da također, iz nalaza i mišljenja proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] (površina 98m2) u zapadnom dijelu čestice [katastarska čestica] nalazi se pomoćna zgrada povrine 19m2 u derutnom stanju, da južnu granicu predstavlja ruševina koja se nalazi na susjednoj č. zgr. [katastarska čestica], da zapadna granica prema č. zem. [katastarska čestica] definiraju skale i podest kojima se dolazi s č. zgr. [katastarska čestica] prema već navedenoj pomoćnoj zgradi, da se na č. zem. nalazi stambena zgrada dvostrešnog kosog krova od kupa (pod kosim krovom površine 35 m2) s aneksom u južnom dijelu koji je nadsvođen ravnom betonskom pločom površine cca 12m2, da sa istočne strane č. zem. [katastarska čestica] graniči sa starim pješačkim prolazom-skalinima,
- da iz iskaza svjedoka FV, VV, ŽV i MV u bitnom proizlazi kako su im poznate nekretnine koje su predmet spora, a da se nalaze u [adresa], tako da svi iskazuju kako su prednici tužitelja pod 1. ĆI i pod 2. SI, njihovi roditelji CI i KV živjeli u predmetnim nekretninama, da su ih neometano koristili, kao što ih koriste i sada, a isto su iskazali i u odnosu na nekretnine koje su koristili prednici tužitelja pod 3. ĐI i pod 4. ŠI, Ž i LV jer da su ih neometano koristili od bilo koga, kao što ih i sada koristi tužitelj pod 3. RV, to preko 60 i 80 odnosno 100 godina. Ovo da je svim svjedocima poznato jer su susjedi pa da dobro poznaju od čega se predmetne nekretnine sastoje i tko ih je koristio i tko ih sada koristi,
- da iz iskaza tužitelja pod 1. ĆI u bitnom proizlazi kako je njezina obitelj otac KV i majka UV rođ. M živjela u predmetnoj kući i u toj kući da su se rodile ona i njezina sestra SI, a u kući da je s njima živio pok. djed LV pok. TI, te po kazivanje njenog pok. oca EI, da su se on i njegov brat LV, prednik tužitelja pod 3. i 4., podijelili 60-tih godina 20. stoljeća tako da je njenom ocu GV pripala čest. [katastarska čestica] – kuća i dvorište ispred kuće [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a njegovom bratu CV čest. zgr. [katastarska čestica] – kuća, koja se sastoji od prizemlja u kojoj su kuhinja i dnevni boravak i kupaonica, kat, te prostor ispred ulaza. Ova tužiteljica iskazala je i to da njihove obitelji nitko nikada nije ometao u korištenju nekretnina niti ih svojatao, a njezini prednici i da su ih održavali i koristili, kao što ih i oni danas koriste (kćerka tužitelja pod 2.), dok tuženicu pod 6. ŽI da nikada nije vidjela niti joj se ikada obratila.
6.1. S obzirom na navedeno, prvostupanjski sud smatrao je utvrđenim da tužitelji ĆI i SI osobno i putem svojih prednika roditelja EI LV i UV posjeduju nekretnine kat.čest zgr.[katastarska čestica] k. o [katastarska općina] (u naravi dio kuće, terasa, dvorište) zasigurno od 1966. godine, kao i da tužitelji RV i ŠI osobno i putem svojih prednika posjeduju nekretnine zgr.[katastarska čestica] zgr.[katastarska čestica] i zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isto tako od 1966. godine, a što da proizlazi iz potvrde katastra i posjedovnih listova, kao i iskaza saslušanih svjedoka FV, VV, TI i JV, koji su susjedi i koji kao takvi imaju neposredna o činjenici da se obitelji tužitelja nalaze u neprekidnom i samostalnom posjedu predmetnih nekretnine na način da su u istima tužitelji živjeli sa svojim roditeljima i da ih posjeduju i sada žive u njima (tužitelj RV i kćer od SI AV s obitelji), te da njih niti njihove prednike, odnosno roditelje nitko nikad nije ometao u posjedovanju i vršenju vlasničkih prava spornih nekretnina.
6.2. Nadalje je prvostupanjski sud naveo da tuženica pod 6. ŽI nije pristupila radi saslušanja na ročište 4. rujna 2025., iako je na zamolbu njezinog punomoćnika bilo odgođeno prethodno ročište kako bi se istu saslušalo u ovom postupku,zbog čega je taj sud njezino nedavanje iskaza cijenio temeljem članka 269. ZPP-a, tako da je ocjenjujući ostale izvedene dokaza primjenom odredbe članka 8. ZPP-a, zaključio da su tužitelji i njihovi prednici bili samostalni i pošteni posjednici i da su se smatrali vlasnicima nekretnina u kojim su stanovali, nadograđivali ih i održavali ih zasigurno od 1966. do danas, pri čemu je naveo da nisu imali nikakvih razloga posumnjati da im na tim nekretninama ne pripada pravo na posjed, dok s druge strane tuženici i njihovi prednici, kao zemljišnoknjižni suvlasnici predmetnih čestica da uopće nisu gospodarili predmetnim nekretninama, niti su poduzimali ikakve radnje kojima bi suzbili posjed prednika tužitelja i samih tužitelja.
7. Dakle, prvostupanjski sud je ocjenom provedenih dokaza utvrdio da su već prednici tužitelja pod 1. i 2. KV i tužitelja 3. i 4. LV bili zakoniti, istiniti i pošteni posjednici predmetnih nekretnina najkasnije od 1966. godine kada su evidentirani kao posjednici u posjedovnim listovima nadležnog Ureda za katastar, pa je taj sud pozivajući se na paragrafe 1460., 1470. i 1477. Austrijskog općeg građanskog zakonika (u daljnjem tekstu: OGZ), i odredbu članka 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 9/92. i 77/92. - u daljnjem tekstu: ZOVO) te odredbu članka 159. stavka 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/0.9, 143/12.152/14., 81/15. i 94/17. – u daljnjem tekstu: ZVDSP-a), prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja prema svim tuženicima, pa tako i prema tuženici pod 2.
8. Navedena utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, s time što ni žalbenim navodima tuženice pod 6. nisu dovedeni u sumnju.
9. Naime, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavaka: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dospjelosti određeno zakonom (30 ili 40 godina), dok je pošten prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. OGZ-a, onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju, pa da je mjerodavna dobra vjera u zakonitost izvršavanja posjeda, dakle, povjerenje u valjan naslov.
9.1. Pravilno je prvostupanjski sud naveo kako se za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a zahtijeva pošten posjed, dok je sukladno navedenom pravnom pravilu, a i kasnije sukladno Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 4. travnja 1960., najdulji rok za dosjedanje skraćen na 20 godina, na temelju kojega su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosijedanjem, sve do donošenja ZOVO-a. Stoga je nužna pretpostavka za dosjedanje uvijek bio pošten posjed, jer je posjed pošten ako posjednik ne zna ili iz opravdanih razloga ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok je nepošten posjednik onaj tko zna ili je mogao znati da stvar nije njegova, s time što se u smislu članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, traži pošteni posjed, a u smislu članka 18. stavka 5. ZVDSP-a, poštenje posjeda da se presumira.
9.2. Cijeneći sve izloženo, prvostupanjski je sud pravilno smatrao utvrđenim da su tužitelji dokazali svoj samostalni posjed predmeta spora, odnosno pošteno posjedovanje predmeta spora (stambenih kuća, pomoćnih objekata, gustirni, dvorišta i dr.) od strane svojih prednika nedvojbeno još od 1966., kada je prema potvrdi nadležnog Ureda za katastar izvršeno razvrgnuće suvlasniče zajednice između prednika stranaka jer je prijavnim listom iz te godine izvršena parcelacija i cijepanje spornih nekretnina između EI i ĐV (prednika tužitelja).
9.3. Isto tako, iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da nitko od saslušanih svjedoka nije iskazivao da bi na spornim nekretninama ikada bilo kakve posjedovne čine vršili prednici tuženika, pa tako ni prednici žaliteljice tuženice pod 6., a imajući u vidu da su suglasno iskazivali kako su ih posjedovali isključivo prednici tužitelja. Stoga je pravilno taj sud zaključio da su u ovom slučaju ispunjene pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću jer pravni učinci dosjelosti nastupaju ipso iure, čim su ispunjene pretpostavke dosjelosti. To znači, da stjecanje vlasništva dosjelošću ne nastupa tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost, pa nekretnina dosjelošću prelazi u dosjedateljevo vlasništvo bez upisa u zemljišne knjige, s time što upis u zemljišne knjige ima deklaratoran i publicitetan učinak, suprotno žalbenim navodima tuženice pod 6, kojima se poziva na povjerenje u zemljišne knjige.
9.4. Stoga se u odnosu na daljnje žalbene navode tuženice pod 6. ističe, da iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da bi prednici tužitelja bili u posjedu predmetnih nekretnina preko 60 i 80, odnosno preko 100 godina, pa je logično da su bili u posjedu i prije nego što podnijeli prijavni listi i razvrgnuli suvlasničku zajednicu 1966. godine, kada su se upisali u katastar kao posjednici. Kako se prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a stječe pravo vlasništva dosjelošću, a računajući taj rok prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 4. travnja 1960., od 20 godina, to su prednici tužitelja do 4. travnja 1980, znači, prije nego što je stupio na snagu 1. rujna 1980. ZOVO-a, koji za savjestan i zakonit posjed propisuje rok od deset godina, koji je istekao 1. rujna 1990., kao i prema odredbama članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, računajući od 1. siječnja 1997. kada je stupio na snagu ovaj Zakon, koji je istekao 1. siječnja 2007., stekli vlasništvo predmetnih nekretnina dosjelošću, zbog čega su neosnovani svi žalbeni navodi žaliteljice kojima tvrdi da nije jasan rok dosjelosti, kada su tužitelji prema svim navedenim propisima stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina preko svojih prednika dosjelošću i u odnosu na idealni dio koji je upisan u zemljišnu knjigu i na nju.
9.5. Inače, ni ostali žalbeni navodi ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijane presude u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženicu pod 6., a isti su u suštini prigovori koji se sastoje od iznošenja vlastitih zaključaka, koji su suprotni pravilnim utvrđenjima i zaključcima prvostupanjskog suda. pa je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i u odnosu na žaliteljicu.
10. Budući da nisu ostvareni žalbeni razlozi, trebalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbiti žalbu tuženice pod 6. kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.
11. Potvrđena je i odluka o troškovima jer je prvostupanjski sud odlučujući o troškovima postupka pravilno primijenio odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 155. ZPP-a i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23.). Neosnovano tužitelji u žalbi tvrde da se jedino žaliteljica tuženica pod 6. ŽI usprotivila tužbi, kada prema stanju spisa proizlazi da su i tuženici od 1. do 4., kao i tuženici od 8. do 10. osporili tužbu po privremenom zastupniku i tuženik pod 11. ŠV, pa se nisu bespotrebno, kako to tvrde u žalbi tužitelji, održavali ročišta i izvodili dokaza jer je ocjenom istih sud odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja. Stoga je trebalo na temelju odredbi iz članka 380. točke 2. ZPP-a, u svezi članka 381. stavka 1. ZPP-a, odbiti žalbu tužitelja i potvrditi odluku o troškovima postupka u pobijanom dijelu.
12. S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci ove odluke.
U Splitu 8. travnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Sanda Crljen Ivančić
