REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Ovr-365/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sucu Mariju Meandžiji u pravnoj stvari ovrhovoditelja FELIKS REGULACIJA društvo s ograničenom odgovornošću za turizam, ugostiteljstvo i regulaciju, OIB 11247301096, Lučka ulica 8, 35000 Slavonski Brod zastupanog po punomoćniku OB; protiv ovršenika UB, OIB [osobni identifikacijski broj], kao vlasnika obrta " [obrt] PRIJEVOZ I USLUGE, vlasnik UB", [adresa] zastupanog po punomoćniku ĐB, radi ovrhe, 8. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se prijedlog ovršenika te se nalaže Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 20. veljače 2026.

II. Odgoda iz točke I. izreke traje do okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Osijeku pod poslovnim brojem P - 69/2026.

III. Nalaže se ovrhovoditelju naknaditi ovršeniku trošak ovog postupka u iznosu od 1.141,25 eura u roku od 8 dana, dok se zahtjev za trošak u preostalom dijelu odbija.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 19. ožujka 2026. podnio prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava. Podnio je pravni lijek protiv zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja i to prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, povodom kojeg je upućen zaključkom u parnicu. Dostavljanjem presude Trgovačkog suda u Osijeku broj P-271/2024-74 od 29. studenog 2024. u iznosu od 121.199,48 EUR na naplatu u FINA-u, ovršenikovi računi su blokirani te će po zapljeni, u slučaju neprihvaćanja prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, novčana sredstva sa zaplijenjenog računa biti prenesena na račun ovrhovoditelja. Ovršenik ukazuje kako je poslovanje ovrhovoditelja riskantno, s obzirom da da ima kontinuirani pad prihoda, uz blokade računa i bez nastavka redovnog poslovanja u okviru obavljanja registrirane djelatnosti jer nema potraživanja od kupaca. Osim navedenog, knjigovodstveno je ovrhovoditelj iskazao dobit, ali iz bilance A) KAPITAL I REZERVE pod točkom VI., točkom 2. vidljivo je da se radi o prenesenom gubitku od 1.631.222,00 EUR (str. 10 dostavljenog izvješća). Navedeni podaci dostupni su s internetskog portala Poslovna.hr, gdje je objavljen račun dobiti i gubitka te bilanca za 2024. godinu. Poslovanje ovrhovoditelja u 2025. godini još je riskantnije jer je ovrhovoditelj bio nekoliko puta u blokadi, kao što je bio i početkom 2026. Navedeni podaci vidljivi su također s internetskog portala Poslovna.hr čiji se screnshot dostavlja uz prijedlog, kao i s portala Financijske agencije Fina infobiz. Imajući na umu visinu iznosa na koji je protivno načelu savjesnosti i poštenja puštena izravna naplata nepostojećeg potraživanja putem Financijske agencije, te činjenicu iskazivanih poslovnih gubitaka ovrhovoditelja kao i njegovih blokada, ovršenik smatra kako je u cijelosti dokazana opasnost od nenadoknadive štete, odnosno teško nadoknadive štete. Naime, od firme koja ne obavlja djelatnost, nego jedino vodi sudske sporove i ne plaća svoje obveze (što proizlazi iz učestalih blokada), vrlo je vjerojatno da nakon naplate iznosa koji ne pripada ovrhovoditelju slijedi gašenje tvrtke kako se ovršenik nikada ne bi naplatio. Ovršenik nikada prije nije bio blokiran, što govori o njegovu urednom poslovanju i podmirivanju obveza. Prva pretpostavka iz članka 65. Ovršnog zakona je ispunjena jer je izjavljen pravni lijek, a druga o nastupu teško nadoknadive štete ili nenadoknadive je razvidna iz financijskog poslovanja ovrhovoditelja. Navod ovrhovoditelja u očitovanju na prijedlog o nepostojanju potraživanja Brune Damjanca i njegovom nesavjesnom zastupanju je neosnovan. Neosnovano ovrhovoditelj pokušava prezentirati sklapanje nagodbe s drugom stranom, jer suprotno tomu Bruno Damjanac je prodao svoje potraživanje koje mu iz presude pripada. Trgovački sud u Osijeku i VTSRH su utvrdili da Bruni Damjancu pripada za zastupanje iznos izdanog računa. Osim toga, zašto ovrhovoditelj ne dostavi potvrdu o plaćanju odvjetničkih usluga ako smatra da njemu taj iznos pripada. Nikakav sporazum nije sklopljen niti je potpisan, niti to proizlazi iz dostavljenog maila jer je jednostrano napisan, a niti je utvrđeno da bi Bruno Damjanac dao ovrhovoditelju popust - iz maila samo proizlazi da dan prije rasprave odvjetnik Damjanac želi potvrdu da će polovica troškova zastupanja ići direktno na njegov račun, a druga polovica će se naplaćivati od ovrhovoditelja - bivše stranke Brune Damjanca. Ovrhovoditelj odgodom provedbe ovrhe ne trpi nikakvu štetu, iz već navedenog razloga zaplijenjenih novčanih sredstava. Ovršenik smatra bitnim za istaknuti kako je u razlozima istaknutim u žalbi s predanim dokazima, osporeno bilo kakvo potraživanje ovrhovoditelja, što dodatno opravdava donošenje rješenja o odgodi provedbe ovrhe. U pogledu dokazivanja teško nadoknadive i nenadoknadive štete, ovršenik ima 15 zaposlenih radnika zbog kojih prijeti nenadoknadiva šteta u smislu neisplate plaće radnicima, pri čemu 15 obitelji s oko 60 ljudi koje uzdržava ovršenik na području Grada Slavonskog Broda neće imati financijske prihode čime će biti ugrožena njihova egzistencija, a zbog neosnovane predaje na naplatu iznosa koji ne pripada ovrhovoditelju. Osim toga, ovršeniku prijeti i mogući stečaj, zbog čega je nužno odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava do okončanja postupka koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Osijeku pod poslovnim brojem P -69/2026. U slučaju odgode prijenosa, ovršenik može nastaviti s normalnim poslovanjem bez prijeteće štete nemogućnosti naplate od ovrhovoditelja, a ovrhovoditeljeva navodna tražbina će biti osigurana na posebnom računu Financijske agencije.

2. Ovrhovoditelj smatra da nije osnovan prijedlog za odgodu ovrhe. Iako je ovršenik dokazao prvu pretpostavku za odgodu ovrhe podnošenjem tužbe u odnosu na ovršnu ispravu, nema ni jednog dokaza kojim bi se učinila vjerojatnim druga pretpostavka za odgodu ovrhe. Ovršenik mora dokazati da bi mu nastala teško nadoknadiva šteta ili nenadoknadiva šteta, ili pak da bi se spriječilo nasilje. Tvrdnja ovršenika da ovrhovoditelj ne bi trpio štetu odgodom prijenosa je irelevantna, jer to nije odlučna činjenica u ovoj ovršnoj stvari. Pravo je svakog ovrhovoditelja namiriti ovršnu tražbinu i zato zakonodavac ne zahtijeva odgovor na pitanje da li bi prijenosom nastala šteta na strani ovrhovoditelja. Bitno je da li bi prijenosom nastala šteta ovršeniku, što on uopće ne pokušava dokazati u svom prijedlogu. Ovrhovoditeljeva tražbina nije osigurana (npr. založnim pravom), pa da u tom slučaju ne bi trpio štetu odgodom prijenosa sredstava. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način, odnosno mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti, mora se raditi o šteti koju ovršenik ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja a opasnost nastupanja te štete mora se konkretizirati na razini vjerojatnosti. Za odgodu ovrhe ne traži se postojanje bilo kakve štete, nego isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, one koju protuovrhom ili restitucijskom parnicom ili ovrhom koja bi se u nastavku ovršnog postupka provela, ovršenik ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja. Čak niti eventualnim uspjehom ovršenika u pokrenutom parničnom postupku on neće pretrpjeti nikakvu štetu provedbom ovrhe, jer će tada moći u postupku protuovrhe protiv ovrhovoditelja ostvariti svoju novčanu tražbinu. Šteta koju ovršenik trpi kao nužnu posljedicu provedbe ovrhe, a koju ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati radi ostvarenja svoje dospjele tražbine koju ovršenik nije ispunio, ne može se smatrati nenadoknadivom ili teško nadoknadivom štetom.

3. Ovrhovoditelj u svom očitovanju nije osporio tvrdnje ovršenika da je poslovanje ovrhovoditelja riskantno, ni da ima kontinuirani pad prihoda, uz blokade računa i bez nastavka redovnog poslovanja u okviru obavljanja registrirane djelatnosti jer nema potraživanja od kupaca, ni da ima preneseni gubitak od 1.631.222,00 EUR, niti da je poslovanje ovrhovoditelja u 2025. godini još riskantnije jer je ovrhovoditelj bio nekoliko puta u blokadi, kao što je bio i početkom 2026.

4. S obzirom da ovrhovoditelj ima preneseni gubitak od 1.631.222,00 EUR u 2024. godini (list 120 spisa), koji je u približnom iznosu imao i 2022. i 2023. godine, te da je vidljiv trend povećanja broja dana u blokadi ovrhovoditelja s 0 ili 1 dan 2021., 2022. i 2023. godine na 7 dana 2024. godine te na 34 dana 2025. godine (list 131 do 136 spisa), proizlazi da je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, jer postoji opasnost da u slučaju uspjeha u parničnom postupku koji je pokrenuo radi proglašenja pljenidbe i prijenosa po zahtjevu ovrhovoditelja od 20. veljače 2026. ne bi mogao povratiti novčani iznos koji bi mu u postupku izravne naplate bio naplaćen.

5. Kako su stoga ispunjene pretpostavke iz članka 65. Ovršnog zakona (dalje: OZ), u svezi članka 210. stavak 1 i 2 istog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja , dok je vrijeme trajanja odgode u točki II. izreke na prijedlog ovršenika određeno u smislu odredbe članka 70. stavak 1 OZ.

6. Sud je ovršeniku u točki III. izreke rješenja, prema vrijednosti predmeta spora od 121.199,48 eura, na temelju odredbe članka 14. stavak 5 OZ priznao trošak koji se sastoji od troška sastava prijedloga za odgodu prijenosa od 19. ožujka 2026. u iznosu od 913,00 eura, prema Tbr. 11.4 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa), PDV-a obračunatog na ovaj trošak u iznosu od 228,25 eura, prema Tbr. 46 Tarife, ukupno 1.141,25 eura.

7. Sud ovršeniku nije priznao trošak pristojbe od 670,00 eura, jer ista u ovom slučaju nije propisana, niti mu je priznao trošak od po 2.952,50 EUR po podnescima dopune prijedloga za odgodu ovrhe od 25. ožujka 2026., jer je ovršenik tvrdnje i dokaze iz tih podnesaka mogao iznijeti u prijedlogu za odgodu od 19. ožujka 2026.

U Slavonskom Brodu, 8. travnja 2026.

Sudac

Mario Meandžija

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. FELIKS REGULACIJA društvo s ograničenom odgovornošću za turizam, ugostiteljstvo i regulaciju, Lučka ulica 8, [adresa] Slavonski Brod zastupanog po punomoćniku DB;

2. UB, [adresa] zastupanog po punomoćniku ĐB

3. FINA Slav. Brod, odmah