Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-2124/2023-35

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor

23250 Pag

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sutkinji tog suda Marijani Zelić, u pravnoj stvari tužitelja UU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivani Buljat, odvjetnici u Zadru, Josipa Jurja Strossmayera 1a , protiv tuženika Grad Novalja, Novalja, Trg dr. Franje Tuđmana 1, OIB:85290822507, zastupan po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru, Zrinsko Frankopanska 38, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. veljače 2026., u prisutnosti tužitelja sa zamjenikom punomoćnika tužitelja, i zamjenika punomoćnika tuženika, na ročištu određenom radi objave presude, 8. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj UU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 468 m2, a koji dio je na Skici sudskog očevida od 14. studenog 2025. godine, izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Dražen Torbarina iz GEO LESI j.d.o.o. za geodetske poslove i vještačenje, označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-J-K-L-M-N-A, a koja skica je sastavni dio ove presude, pa je slijedom toga tužitelj ovlašten da se nakon provedenog postupka parcelacije upiše u zemljišnoj knjizi kao vlasnik novoformirane čestice uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.520,60 EUR, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev tužitelja za iznos koji predstavlja razliku preko dosuđenog do zatraženog iznosa, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik i posjednik dijela nekretnine oznake čest. 4147/7 k. o. [katastarska općina] u površini od 456 m2, a koji dio je na skici lica mjesta izrađenoj od strane Geo Grupe d.o.o. iz Viškova od 11. srpnja 2023. godine označen sivom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G. Predmetnu nekretninu tužitelj je stekao nasljeđivanjem iza smrti svojeg oca RU, a pok. otac tužitelja nasljeđivanjem iza svog oca, a djeda tužitelja, ĐU. magarce. Ograđena je sa sve četiri strane suhozidom, a koji suhozid je izgradio još pok. pradjed tužitelja. Tužitelj je u mirnom i nesmetanom posjedu označene nekretnine osobno i putem svojih pravnih prednika od davnina, a da ih nitko nikada nije smetao niti svojatao kakva prava na istoj. Predmetna nekretnina je od pamtivijeka u obitelji tužitelja. Pravni prednici tužitelja istu su obrađivali, a još pok. otac tužitelja na predmetnoj nekretnini držao je ovce i magarce. Ograđena je sa sve četiri strane suhozidom, a koji suhozid je izgradio još pok. pradjed tužitelja. Tužitelj je u mirnom i nesmetanom posjedu označene nekretnine osobno i putem svojih pravnih prednika od davnina, a da ih nitko nikada nije smetao niti svojatao kakva prava na istoj.U zemljišnoj knjizi i to u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predmetna nekretnina oznake 4147/7 upisana je kao Općenarodna imovina s organom upravljanja Narodni odbor općine Novalja te je Grad Novalja pasivno legitimiran. Glede iznijetog, tužitelj ima pravni interes da uskladi zemljišnoknjižno stanje sa faktičnim stanjem, pa stoga isti ustaje predmetnom tužbom.

2. Tuženik u svom pravovremenom odgovoru na tužbu navodi da ovime daje odgovor na tužbu tužitelja kako slijedi. Tuženik prvenstveno ističe kako tužitelj nije dostavio uvjerenje o statusu utužene čestice na dan 24.07.1991. pa je za sada pasivna legitimacija tuženika sporna te tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Nadalje, tuženik za sada spori osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja jer u prilog tužbi ne dostavlja niti jednu ispravu kojom bi dokazao svoje navode o načinu stjecanja utužene nekretnine. Tužitelj navodi kako je nekretninu stekao nasljeđivanjem iza pokojnog oca, a ovaj iza svog oca, međutim, tužbi ne prileže rješenja o nasljeđivanju iz kojih bi navedeno proizlazilo. Tuženik spori činjenicu mirnog i nesmetanog posjeda utužene nekretnine dok tužitelj ne dokaže suprotno. Tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka pročitao isprave priložene spisu i to: zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 4-15), skica lica mjesta (l.s. 16), uvjerenje o statusu čestice izdanu od Upravnog odjela za prostorno uređenje,graditeljstvo i zaštitu okoliša od 15. studenog 2023. (l.s. 26), skica sudskog očevida (l.s. 61), iskaz svjedoka JU (l.s. 69-70), IU (l.s. 70-71) i SU (75-77). te iskaz tužitelja (l.s. 78).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren prema tuženiku za utvrđenjem da je stekao pravo vlasništva na dijelu nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 468 m2, a koji dio je na Skici sudskog očevida od 14. studenog 2025. godine, izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Dražen Torbarina iz GEO LESI j.d.o.o. za geodetske poslove i vještačenje, označen žutom bojom i slovima A-B-C-D- E-F-G-J-K-L-M-N-A, uz zahtjev za uknjižbu.

6. Činjeničnu osnovu tužbenog zahtjeva čini teza tužitelja da je vlasništvo utuženih nekretnina stekao dosjelošću, uračunavajući vrijeme za koje su i njegovi prednici neprekidno posjedovali ove nekretnine kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni posjednici.

7. Pregledom Uvjerenja o statusu čestica Upravnog odjela za prostorno uređenje,graditeljstvo i zaštitu okoliša od 15. studenog 2023. utvrđeno je da se na dan 24. srpnja 1991., dio čest. zem. [katastarska čestica] nalazila unutar građevinskog područja naselja Zubovići, slijedom čega se utvrđuje da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.

8. Predmetna čestica oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s evidentiranim pravom vlasništva u korist Općenarodne imovine, organ upravljanja Narodni odbor Općine Novalja za cijelo.

9. Radi identifikacije predmetne nekretnine proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Dražena Torbarine.

9.1. Uviđajem na licu utvrđeno je da predmetna nekretnina u naravi čini u jugozapadnom dijelu dva vrtla ograđena suhozidom u kojima se nalaze sveukupno tri smokve dok preostali dio nekretnine koji se na to nastavlja sjeveroistok do javnog asfaltiranog puta danas predstavlja ravno zemljište uglavnom pošljunčano. Sporna nekretnina nalazi se na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Priložena je skica sudskog očevida od 14. studenog 2025., a na kojoj skici je sporna nekretnina označena žutom bojom te likom i točkama A-B-C-D-E-F-G-J-K-L-M-N-A ukupne površine 468 m2 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Tužitelj i tuženik nisu imali prigovora na skicu sudskog očevida.

11. Tužitelj je sukladno skica sudskog očevida uredio tužbeni zahtjev kako glasi u izreci.

12. Tuženik je prigovorio da je iz nalaza i mišljenja i uređenog tužbenog zahtjeva došlo do povećanja tužbenog zahtjeva, odnosno do objektivne preinake tužbe. Tužitelj da je u inicijalnom tužbenog zahtjevu tražio da ga se utvrdi vlasnikom predmetne nekretnine u površini od 456 m2, a da uređenim tužbenim zahtjevom površinu povećava na 468 m2, odnosno povećao za 12 m2.

12.1. Međutim, u konkretnom slučaju se ne radi o preinaci već uređenju tužbe u smislu odredbe čl. 109. u vezi čl. 186. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08.-ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. dalje ZPP.) , a sve imajući na umu inicijalno postavljeni tužbeni zahtjev, koji je bio neodređen, ali odrediv, te je tužitelj tek po provedenom vještačenju mogao znati točnu površinu, u skladu s kojim je i uredio tužbene zahtjeve.

13. U ovoj pravnoj stvari proveden je i dokaz saslušanja svjedoka JU, ĐU i SU, te tužitelja u svojstvu stranke.

13.1. Čitanjem iskaza svjedoka JU proizlazi da mu je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina, a to mu je poznato od malih nogu jer on sad ima 74 godine. UU predmetnu nekretninu stekao je nasljeđivanjem iza svog oca pok. RU, a RU je stekao nasljeđivanjem iza svog oca ĐU. RU je na predmetnoj nekretnini držao, ovce, kokoši, svinje i magarce, na njoj su se držali i stogovi sijena zvane "kope". Predmetna nekretnina je bila ograđena suhozidom sa svih strana, no s vremenom se jedan dio tih suhozida porušio. UU je jedno vrijeme živio u [adresa], prije nekoliko godina se vratio na Pag. Nikad nije čuo za nikakve sporove unutar obitelji UU kao niti za osporavanja od trećih osoba za predmetnu nekretninu. Koliko on zna predmetna nekretnina nikad nije obrađivana nego kako je već rekao na njoj su se držale različite domaće životinje. Predmetna nekretnina se nalazi iz kuće u [adresa] u kojoj je živio pok. otac tužitelja. Na predmetnoj nekretnini nekad su se nalazile štale sagrađene od kamena no s vremenom se to porušilo i sravnilo sa zemljom. UU ima jednu sestru U koja živi u [adresa]. Dok je UU bio u [adresa] predmetnu nekretninu koristio je njegov otac RU.

13.2. Čitanjem iskaza ĐU proizlazi da mu je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina, to mu je poznato jer se njegova nekretnina nalazi u blizini predmetne. UU je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza svog oca R i majke Đ. UU ima i sestru U. Njihovi djedovi su to napravili prije 150 godina pa tako i tužiteljev djed. Nekretnina je bila ograđena sa suhozidom, a u njoj su se držale ovce, magarac i svinje. Na predmetnoj nekretnini nije bilo ništa sagrađeno. Na terenu su vidljive međe, a sad je nešto ostalo suhozida na terenu, a nešto je porušeno. Nikad nije čuo za nikakve sporove unutar obitelji UU kao i od strane trećih osoba glede predmetne nekretnine. Djed od UU se Zvao J i to je njihov zajednički djed. ĐU je imao tri sina i sve je sinovima podijelio na jednake dijelove i svatko zna što kome pripada. ĐU je u odnosu na Antinu nekretninu živio ispod ove predmetne. Na predmetnoj nekretnini se nalazila štala

13.3. Čitanjem iskaza SU proizlazi da mu je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina jer se njegova nekretnina nalazi vrlo blizu predmetne. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem od svog oca I, a R je stekao nasljeđivanjem iza svog oca ĐU. Predmetna nekretnina nekad je činila štalu za ovce, kokoši, magarce, svinje, zatim se na njoj držalo sijeno, na istoj su se nalazili natkriveni objekti u kojima su bile smještene ovce, svinje, magarci, s vremenom su se ti objekti porušili. Koliko se sjeća nekretnina je bila ograđena suhozidima sa bočnih strana. Ispod predmetne nekretnine se nalazila kuća tužitelja odnosno njegovog oca. Prednik tužitelja ĐU imao je brata S, koji su se podijelili na način da su tri kuće imali nasljednici ĐU i to B, RU i Č, a nasljednici pok. S su bili O i F koji su imali u vlasništvu preostale dvije kuće. Inače F je bio njegov djed. Unutar obitelji SU nije bilo nikakvih sporova jer se točno znalo što kome pripada, a treće osobe također nisu osporavale vlasništvo na predmetnoj nekretninama. Predmetna nekretnina se nikad nije obrađivalo jer se zapravo sastoji od kamena. RU, otac tužitelja, je na predmetnoj nekretnini držao kokoši. Nitko drugi nije koristio predmetnu nekretninu. Sa sjeverne strane predmetna nekretnina graniči sa putom, sa južne strane sa kućom, dok je sa bočnih strana ograđena suhozidom. Tužitelj ima sestru U koja je udata u [adresa] i nije joj poznato da polaže pravo na predmetnoj nekretnini. ĐU je rođen u 19. stoljeću koji je njegove šukundjed, a pretpostavlja da je on to stekao kad je sagradio kuću na tom području. Tamo su kuće građena odmah nakon drugog svjetskog rata. Kuća koja se nalazila ispod predmetne nekretnine je prodao otac tužitelja RU ali kad je prodao kuću nije prodao i ovu predmetnu nekretninu.

13.4. Čitanjem iskaza tužitelja proizlazi da je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza svog oca RU, a RU je stekao nasljeđivanjem iza svog oca ĐU. Na predmetnoj nekretnini su se nalazili torovi gdje su bile smještene ovce, svinje, magarac, a na dijelu nekretnine uz put su se nalazile "kope" – sijeno. Nekad je nekretnina bila ograđena suhozidom sa svih strana, s vremenom su se ti suhozidi srušili čak su i neki dolazili i oduzimali kamenja sa nekretnine, pogotovo u dijelu do ceste. Na jednom dijelu nekretnine i dalje su suhozidi. Ima sestru U koja živi u [adresa] i ne polaže nikakvo pravo na predmetnoj nekretnini. Moj otac je imao dva brata i oni su se svi podijelili i nema nikakvog spora. Cijela njegova obitelj držala je ovce, svinje i magarce na predmetnoj nekretnini. Sad se na predmetnoj nekretnini nalazi smokva koju je on posadio i sa koje bere smokve. Iz [adresa] se vratio 2008. i nije nikad vidio da je netko treći koristio predmetnu nekretninu.

14. Sud je prihvatio iskaze svjedoka i tužitelja kao istiniti, uvjerljivi, logični i neproturječni, a u pogledu odlučnih činjenica međusobno suglasni.

15. Pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu (ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti, u konkretnom slučaju savjesnost posjeda. Dakle, da bi vlasništvo moglo steći dosjelošću, mora, osim isteka potrebnog vremena, biti ispunjena pretpostavka savjesnosti (poštenja) posjeda i to kako po odredbama članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. dalje ZV) koji je na snazi u vrijeme podnošenja tužbe, tako i prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91. i 92/94. dalje u tekstu: ZOVO), koji se primjenjuje od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996., tako i prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje u tekstu: OGZ), a koja pravna pravila se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 1941. („Narodne novine“ br. 73/91.). Pri ocjeni savjesnosti posjeda neke osobe, činjenica da je posjedovanje nekretnine u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo neke druge osobe te saznanje o upisu te osobe samo po sebi ne čini posjed nepoštenim, kao što nepoštenje ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje u zemljišnoj knjizi, osobito ako prema svim okolnostima u kojima je vršen posjed, nije imao ozbiljnog razloga posumnjati u pravo na svoj posjed, a kao što je upravo slučaj u ovom predmetu. Prema odredbi članka 18. stavak 5. ZV posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, prema odredbi članka 72. stavak 3. ZOVO savjesnost se pretpostavlja, a prema pravnim pravilima paragrafa 328. OGZ u dvojbi se uzima da je posjed pošten.

16. Odredbom članka 160. stavak 1. ZV propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kad je posjednik stupio u samostalan posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebno za dosjelost, a stavak 3. istog članka je propisano da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutak otvaranja nasljedstva i u slučaju kada je ostavitelj bio nepošten posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

17. Iz navedenih odredbi jasno proizlazi da je teret dokaza činjenica nepoštenja posjeda prednika tužitelja, bio na tuženiku, a što isti nije dokazao.

18. Po odredbi članka 388. stavak 2. ZV, stjecanje, promjena, pravni učincii prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanak prava i njegovih učinaka.

19. Prema pravnim pravilima iz paragrafa 1460. do 1472. i paragrafa 1477. OGZ, dosjelošću se stječe pravo vlasništva stvari samostalnim posjedovanjem te stvari ako je posjed zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, s tim da je pretpostavka poštenja posjeda stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena ako posjednik sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ne zna ili ne može znati da nije njegova, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo 30 ili 40 godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. OGZ).

20. Na temelju dokaza provedenih tijekom postupka, a posebice iskaza saslušanih svjedoka JU, ĐU i SU, koji s tužiteljem imaju zajedničkog pretka ĐU, utvrđeno je da je tužitelj predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanje iza oca I, a RU da je stekao nasljeđivanjem oca ĐU koji je rođen u 19. stoljeću. ĐU je imao brata S s kojim se podijelio na način da su tri kuće imali nasljednici ĐU i to B, RU i Č, a nasljednici pok. S su bili O i F koji su imali u vlasništvu preostale dvije kuće. Predmetna nekretnina se nalazi iznad kuće u kojoj je živio RU, otac tužitelja sa obitelji. Predmetna nekretnina nekad je činila dijelom natkrivenu štalu u kojoj su se držale ovce, kokoši, magarac i svinje, a na jednom dijelu nekretnine su se držali stogovi sijena zvane "kope". Nekad je nekretnina bila ograđena suhozidom sa svih strana, ali se na nekim dijelovima suhozid srušio zbog proteka vremena. Tužitelja, niti njegove pretke nitko nikad nije smetao u posjedu predmetne nekretnine, te nije bilo nikakvih sporova unutar obitelji SU, odnosno bili su u mirnom i nesmetanom posjedu. Sukladno navedenom ovaj sud utvrđuje da je predmetna nekretnina stečena dosjelošću u smislu odredbi OGZ.

21. Dakle, iz provedenih dokaza slijedi da je tužitelj dokazao neprekinuti valjani slijed načina stjecanja prava vlasništva ne predmetnoj nekretnini odnosno dokazao istinitost činjeničnih tvrdnji na kojim temelji svoj tužbeni zahtjev. Naime, tužitelj je dokazao da je osobno i preko svojih prednika u isključivom i neprekidnom bona fide posjedu još od pradjeda ĐU, kako to slijedi iz iskaza saslušanih svjedoka, te da su istekom roka od 40 godina iz članka 159. stavak 4. ZV ispunili zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Slijedom iznesenog odlučeno je kako glasi u izreci ove presude.

22. Odluka o troškovima parničnoga postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 1. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23. i . i 107/25. dalje Tarifa), a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva (1.328,00 EUR). Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to za sastav tužbe od 8. rujna 2023. po Tbr. 8/1 – 200,00 EUR, sastav podneska od 20. studenog 2023. po Tbr. 8/1 –200,00 EUR, sastav podneska od 11. prosinca 2023. po Tbr. 8/4 –50,00 EUR, pristup na ročišta od 15. siječnja 2024. po Tbr. 9/1 – 200,00 EUR, uviđaj na licu mjesta od 14. studenog 2025. po Tbr. 9/1 – 200,00 EUR, sastav podneska od 3. prosinca 2025. po Tbr. 8/1 –200,00 EUR, sastav podneska od 12. prosinca 2025. po Tbr. 8/3 –100,00 EUR, pristup na ročišta od 2. veljače 2026. po Tbr. 9/1 – 200,00 EUR, pristup na ročišta od 24. veljače 2026. po Tbr. 9/1 – 200,00 EUR, što iznosi 1.550,00 EUR, uvećano za PDV 25 % iznosi 1.937,50 EUR, uvećano za troškove vještačenja u iznosu od 530,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 EUR, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,55 EUR, što sveukupno iznosi 2.520,60 EUR.

22.1. Odbija se trošak sastav podneska od 1. veljače 2024., 25. rujna 2024., 11. listopada 2024., 24. siječnja 2025., 7. ožujka 2025., 11. lipnja 2025., jer se radi su u istima sadržane požurnice i dokaz o uplatama za vještačenje i sudsku pristojbu, te se ne bi radilo o nužnom trošku u smislu članka 155. stavak 1. ZPP-a.

Pag, 8. travnja 2026.

Sutkinja

Marijana Zelić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu putem sustava e-komunikacija, odnosno u tri primjerka ako podnositelj žalbe nije obveznik korištenja e-komunikacije sukladno članku 106.a ZPP-a. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Tužitelju pp,

2. Tuženiku pp.